Ratno huškanje i strah od ponovne pojave genocida u Evropi

27. septembar 2023
Nj. E. Bujar Osmani
Predsjedavaju?i OSCE-a,
Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije

Vaša Ekselencijo,

Obra?amo vam se u vezi duboko zabrinjavaju?e situacije u Europi. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanovi? žestoko je zaprijetio jednoj suverenoj državi. Naime, g. Milanovi? je zaprijetio Bosni i Hercegovini ratom ako se usudi mijenjati postoje?i ustav kako bi provela presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR).

U presudi izre?enoj 29. augusta 2023. ECHR je ustav Bosne i Hercegovine proglasio diskriminatornim. ECHR je naglasio da ograni?avanje politi?kih uloga na osnovu prebivališta ili etni?ke pripadnosti krši ljudska prava. U suštini, ECHR je utvrdio da ustav Bosne krši ljudska prava.

Predsjednik Republike Hrvatske g. Milanovi? nazvao je Evropski sud za ljudska prava (ECHR) idiotskim i javno prijeti Bosni i Hercegovini ratom kako bi se o?uvao politi?ki sistem utemeljen na diskriminaciji, koji ima korijene u genocidu, dakle koji održava status manjina kao gra?ana drugog reda.

Ovo predstavlja jasan primjer miješanja u poslove druge zemlje i prijetnje miru. Štaviše, to je napad na fundamentalne principe Evrope.

Evropske vrijednosti su zasnovane na osnovnim principima koji obuhvataju poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, pridržavanje vladavine prava i zaštitu ljudskih prava, uklju?uju?i prava pojedinaca koji pripadaju manjinskim grupama. Trenutno se Jevreji, Romi, Sinti i druge manjinske zajednice suo?avaju s nepravednim tretmanom i zabranjeno im je da zauzimaju zna?ajne politi?ke funkcije u Bosni i Hercegovini. Diskriminatorni politi?ki sistem u Bosni i Hercegovini je direktan proizvod Bosanskog Genocida.

Gospodin Milanovi? ima istoriju davanja rasisti?kih izjava protiv gra?ana Bosne i Hercegovine. On je 2020. jednakost i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini opisao kao daleke snove, porede?i ih s parfemom. Rekao je: “Gra?anska država je daleki, daleki san, i to je divna stvar, ali prvo sapun, pa parfem.” Ove primjedbe upu?uju na to da g. Milanovi? gra?ane Bosne i Hercegovine gleda s prezirom, prikazuju?i ih kao ne?iste i nedostojne jednakih prava. Nadalje, on prijeti ratom ako se usude slijediti san o postizanju jednakosti pred zakonom.

Sve ve?a zabrinutost hvata korijenje širom Evrope dok svjedo?imo ponovnom izbijanju rata na evropskom kontinentu i ponovnom pojavljivanju ideja za koje se nekada mislilo da su ostale u istoriji, odražavaju?i osje?aj sadržan u frazi “nikad više”. Ovo oživljavanje je posebno alarmantno za razli?ite manjinske grupe koje žive u Evropi, uklju?uju?i muslimane, Rome i Sinte, Jevreje i druge, jer ponovo otvara mogu?nost nezamislivih zlo?ina. Ovakav razvoj doga?aja izaziva duboko ukorijenjene strahove da bi bauk genocida, koji se dugo smatrao povijesnom anomalijom, mogao ponoviti u Evropsku uniji, ?ija je Hrvatska ?lanica. Ovo je duboko zabrinjavaju?a perspektiva.

Štaviše, eskaliraju?a zabrinutost u Evropi dodatno je naglašena zabrinjavaju?im incidentom koji uklju?uje Univerzitet u Be?u. Ova institucija, okaljana historijskim vezama sa Holokaustom, odbila je uputiti izvinjenje Majkama Srebrenice i drugim žrtvama genocida zbog poricanja genocida u Srebrenici od strane jednog od njenih profesora.

Nadalje, gospodin Radman Grli?, ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, ne samo da podržava diskriminatorni sistem koji Jevreje svodi na drugorazredno državljanstvo u Bosni, ve? je koristio i pogrdne izraze sli?ne onima koje su nacisti koristili da opiše gospodina Željka Komši?a, Predsjedavaju?eg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao uzurpatora, šteto?inu i parazita. To se dogodilo nakon govora gospodina Komši?a na Generalnoj skupštini UN-a 20. septembra 2023. godine, gdje je gospodin Komši? pozvao na okon?anje uporne diskriminacije u Bosni i Hercegovini koja je proizvod genocida. Gospodin Komši? se zalaže za jednaka prava za Jevreje u Bosni, ali se susre?e sa samom terminologijom koju su nekada koristili nacisti za opisivanje Jevreja, ljubaznoš?u gospodina Radmana Grli?a, ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.

U tom kontekstu izuzetno je važno da nedvosmisleno osudite ratnohuška?ku retoriku predsjednika Republike Hrvatske gospodina Milanovi?a. Ovaj poziv na osudu ima dubok zna?aj iz nekoliko važnih razloga::

1. Promoviranje mira i stabilnosti: osuda ratnih huška?a u skladu je sa osnovnim principima me?unarodnog mira i stabilnosti. Kada se uticajni pojedinci upuštaju u ili podržavaju agresivnu i neprijateljsku retoriku, to može pogoršati tenzije me?u nacijama, pove?avaju?i rizik od sukoba, uklju?uju?i oružane sukobe. Vaša osuda naglašava Vašu posve?enost mirnim rezolucijama i diplomatskim rešenjima.

2. Djelovanje kao sredstvo odvra?anja: Javna osuda služi kao snažno sredstvo odvra?anja od nastavka ratnohuška?kih akcija i rije?i. Šalje odlu?nu poruku da je takvo ponašanje nedopustivo i da se ne?e tolerisati na globalnoj sceni. Ovo može igrati klju?nu ulogu u deeskalaciji tenzija i podsticanju okruženja pogodnog za konstruktivan dijalog i saradnju.

3. Održavanje me?unarodnih normi: Osuda ja?a najve?i zna?aj me?unarodnih normi i sporazuma. U savremenom svijetu, diplomatija i mirno rješavanje sukoba su nezamjenjivi alati za rješavanje globalnih izazova. Ratnohuška?ka retorika podriva ove mehanizme, ?ine?i imperativ za odgovorne vo?e i nacije da se ?vrsto suprotstave takvim akcijama.

4. Zaštita pogo?enih regiona: Osu?uju?i ratno huškanje, pokazujete posve?enost o?uvanju dobrobiti ljudi u regionima pogo?enim sukobima. Ratovi i oružani sukobi rezultiraju dubokom ljudskom patnjom, uklju?uju?i gubitak života, raseljavanje i teške ekonomske poteško?e. Zauzimanje stava protiv ratnog huškanja je odlu?uju?i korak ka prevenciji ili ublažavanju ovih strašnih posljedica.

Ukratko, zalaganje za osudu ratnog huškanja g. Milanovi?a nije samo simboli?an gest; to je klju?ni i principijelni ?in koji podržava njegovane vrijednosti mira, diplomatije i dobrobiti svih ljudi. Prenosi odjekuju?u poruku jedinstva u suo?avanju s agresijom i ponavlja imperativ rješavanja sukoba mirnim sredstvima.

S poštovanjem,

Dr. Emir Rami?
Direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada