Tužna vijest. Veliki gubitak za kulturu sje?anja.

Tužna vijest. Veliki gubitak za kulturu sje?anja.

Na bolji svijet je preselila u?iteljica  Nejra Hrustanbegovi? Edreni?. Izuzetno draga osoba koja je voljela svoju Bosnu i Hercegovinu. Borila se za istinu i pravdu o agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini. Podržavala je snažno rad Instituta za istraživanje genocida Kanada. Mnoga djeca su od nje nau?ila bosanski jezik, bosansku historiju, kulturu, tradiciju, kulturu sje?anja.

Draga Nejra neka ti Allah oprosti grijehe i podari lijepa prostranstva dženneta, a ?lanovima tvoje familije podari sabur. 

Neka ti je lahka bosanskohercegova?ka zemlja.

Na promociji svoje knjige "Huk sa drinskih hukova"  u Torontu Nejra je izgovorila apel koji na najbolji na?in održava njen ljudski karakter: "Bošnjakinje, nastavite pisati i pri?ati, zlo ne smijete prešutjeti".

Nejra i njen rad ?e vje?no ostati u pam?enju mnogih.

Moja recenzija za njenu knjigu: "Huk sa drinskih hukova" 

Bošnjakinje su kroz svoje patnje, kroz odbranu svoje ?asti i vrlina postale dio otpora Bošnjaka, naroda koga su htjeli da unište, samo zato što su predvodnici i svjedoci bosanskog poslanja.

Nejra Hrustanbegovi? Edreni? je po?ela pisati po diktatu unutrašnjeg poriva sa kojim je ro?ena, a on nije pitao u kojim uslovima živi i gdje ?e na?i vrijeme i prostor za stvaralaštvo. Svoju li?nu sudbinu je malo modelirala, odnosno prilagodila književnom izrazu.Ali se trudila da ta?no a i doživljeno opiše društvenu klimu agresije i genocida u kojoj su se našli Bošnjaci iz ženskog ugla.

A taj ugao, Nejre Bošnjakinje, vidi Bošnjake kao narod koji je uvijek bio negdje izme?u proklamiranog ateizma i jednoumlja i svoje tradicije i kulture, izme?u potrebe da se bori za svoje posebnosti, da bude u kulturnom i svakom drugom pogledu svoji na svome i straha pred pritiscima i represalijama razli?itih režima. Nejra je Bošnjakinja koja je izdržala sve torture agresora, ponosna, uzdignute glave nastavila je da živi život koji je, ranije živjela.

Jedini cilj joj je da ponovo stvara, da svoje djete vaspitava tako da dobro zapamti što mu je majka, preživjela – ne da bi se svetio ve? da ne bi zaboravio zlo koje im je nanio agresor sa željom da ih uništi. Nejra je oli?enje Bošnjakinje koja je genocidni rat iznijela na svojim ple?ima. 

Smišljeno se provodio teror nad bošnja?kom ženom, jer se znalo da ako nju, ženu Bošnjakinju slomi, ako joj ubije i dušu i tijelo, onda je ubio jedan cijeli narod – a to mu je i bio jedini cilj. Rukopis “Huk sa drinskih hukova” je izraz najdubljeg poštovanja Nejre pobjedi pravde i o?uvanju ideje Bosne i bosanskog duha, tih najsvijetlijih primjera bosanskog poslanja. To je pisani trag o neuništivosti života, nadi i istrajnosti Bošnjaka, Bošnjakinja. “Huk sa drinskih hukova” nam donosi ljepotu bosanskog jezika, obi?aja

Bošnjaka i Bosne, otvara nam vrata topline bošnja?kog srca, iznose?i na svjetlo dana svu ljepotu bošnja?kog sna, ?iji je najbolji primjer hrabra Bošnjakinja, majka bosanskog poslanja.

“Huk sa drinskih hukova” je govor Bošnjakinje koja, veli?inom svoga trpljenja i željom da se pred naletom zla istraje, da se zlo pobijedi, želi da osuda zlo?ina danas sprije?i zlo?in sutra. Nejra želi da zlo?inca podstakne da se pred društvom, pred sobom i pred Bogom otkupi, da mu probu?ena savjest o njegovom zlodjelu pomogne da se pokaje priznanjem u?injenog zlo?ina, da zamoli izvinjenje od žrtve i njene porodice da im se pokloni. Nejra vjeruje u pokajanje, ali nada u bolje sutra traži i kaznu, koju zlo?inac prihva?a, pokajanje koje zlo?inac javno i iskreno izrazi.

Osnovni, fundamentalni princip civilizacije glasi – Ne ubij! Bošnjaci su ubijani zato što su poslanici bosanskog duha. Njihovo pojedina?no ponašanje i njihov individualni identitet – sve je to bilo nebitno i nevažno. Oni su postali žrtve zbog svoje pripadnosti grupi koja je od strane ekstremno nacionalisti?ke i rasisti?ke ideologije, markirana kao meta progona i uništenja.

Nejrin rukopis može poslužiti svima nama kao podsjetnik da stanemo i razmislimo, da zaborav void Bošnjake u gubljenje njihove slobode. Bošnjak je ?udno stvorenje. Brzo zaboravlja, pa ge treba stalno podsje?ati.

Nejrino nastojanje da se literarno progovori o zlo?inu je na tragu bošnja?kog pam?enja, ne u ime osvete, ve? u ime pravde i budu?eg bošnja?kog i bosanskog življenja u slobodi.

“Huk sa drinskih hukova” je rukopis o pobjedi Bošnjakinje u ime pobjede ideje Bosne, u ime prkosnog i ponosnog pokaza neuništivosti bosanskog duha koga nosi prije svih hrabre Bošnjakinje.

Do pravde se dolazi istinom. Istina treba da služi, i onima koji su žrtve zlo?ina i zlo?incima, da bi bili pravedno osu?eni. Istina treba prije svih Bošnjakinjama, svjedocima zlo?ina u vremenu u kojem žive, a i onima koji ?e do?i poslije nas, da se shvati i u?ini što je neophodno, kako se zlo nikada više ne bi ponovilo, nikada u vremenu koje dolazi, nigdje gdje ljudi žive, nikome, bez obzira

na spol, dob, vjeru, narodnost, rasu. Literatura je, bez obzira na svu umjetni?ku univerzalnost, dio kulture na kojem se odvijaju teške

politi?ke bitke. Bošnjaci su tek preko svojih vratova i popaljenih domova shvatili zašto je to tako. Zato je kompleksna uloga onih Bošnjakinja poput Nejre koje se drže svojih kulturnih korijena, a istovremeno pokušavaju da budu ravnopravne sagovornice, da progovore o sebi, bez diktata. Nejra tako oli?ava Bošnjakinju koja nije samo dobra da kuha pite i poslušuje, ve? i da otvori usta i kaže šta misli.

Orginalnim jezikom ispisan “Huk sa drinskih hukova” je iznimna i dirljiva pri?a, lišena odioznosti i mitomanije. Ona je zasnovana na emociji, fikciji i dokumentaciji, te je kao takva glas literature, kao odgovor na demone vremena i svijeta koje svijedo?i.

Nejra odbacuje svijet u kome se ljudi samo podnose. i pored li?ne tragedije, u Nejrinom srcu nema mjesta za mržnju i osvetu. Pisanje je autoterapija za Nejru. Zato je knjiga “Huk sa drinskih hukova” mo?na knjiga.

Bošnjakinje, nastavite pri?ati! Ne smijete prešutjeti, poruka je Nejre Hrustanbegovi? Edreni?.