Vijesti

PRAVNICI IZ SUDA I TUZILASTVA BiH O DODIKOVOM REFERENDUMU

PRAVNICI IZ SUDA I TUZILASTVA BiH O DODIKOVOM REFERENDUMU

 

21. april 2011.  Tokom diskusije o buducnosti Suda i Tužilaštva BiH, predstavnici ovih pravosudnih institucija kazali su kako postojanje sudske vlasti na državnom nivou “nema alternativu”.

 

Na javnoj diskusiji “Buducnost Suda i Tužilaštva BiH” održanoj u Sarajevu – koju je organizirala Asocijacija Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) – predstavnici državnih pravosudnih institucija su ustvrdili da su ostvarili znacajne rezultate u radu, ali i da su izloženi “nepravednim napadima”.

 

Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, i Milorad Barašin, glavni tužilac Tužilaštva BiH, posebno su se osvrnuli na izglasavanje odluke u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NS RS) 13. aprila ove godine o raspisivanju referenduma na kojem se gradani ovog entiteta trebaju izjasniti da li podržavaju zakone nametnute od Visokog predstavnika, posebno one koji se odnose na Sud i Tužilaštvo BiH.

 

“Smatram ideju o referendumu opasnom, jer bi to bilo pogubno za državne institucije. Danas su to Sud i Tužilaštvo BiH, a sutra ce biti svaka državna institucija koja nije po volji politicara”, kazala je Kreso.

 

Ona je dodala da je Sud BiH izložen “nepoštenim i zlonamjernim” optužbama o pristrasnosti na sudenjima za ratne zlocine.

 

“Uvjeravam vas da sudimo samo pociniocima teških kršenja medunarodnog humanitarnog prava, a ne zanima nas njihova nacionalna pripadnost”, rekla je Kreso.

 

Glavni tužilac Državnog tužilaštva smatra da za buducnost te institucije “ne treba brinuti”.

 

“To je institucija koja je osnovana i koja radi svoj posao, samo mora davati vece rezultate. Mi imamo rezultate, ali uvijek tražim da se sve digne na veci i viši nivo. Kakve veze ima referendum s radom Tužilaštva? U Tužilaštvu rade tužioci koji su profesionalci i koji svoje obaveze vrše u skladu sa zakonom”, istakao je Barašin.

 

Tužilac Barašin je najavio kako ce ove godine Državno tužilaštvo okoncati “sve predmete koji su znacajni po državu”, poput slucajeva “Dobrovoljacka ulica” i “Tuzlanska kolona”. Ovi slucajevi se odnose na stradanje nekoliko pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Sarajevu i Tuzli u maju 1992. godine. 

 

Na javnoj diskusiji ucestvovali su i Faris Vehabovic, potpredsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, te Kurt Bassuener, analiticar Vijeca za demokratizaciju politika, koji su istakli kako je odluka o održavanju referenduma “neustavna”.

 

“Što se tice politickog aspekta, meni ovo lici na neku vrstu politickog avanturizma s obzirom da se jasno podrivaju temelji Dejtonskog mirovnog sporazuma, a znamo da je to prvi politicki dokument koji je zvanicno priznao postojanje Republike Srpske, tako da se radi, sasvim sigurno, o potezu u pogrešnom pravcu”, rekao je Vehabovic. 

 

Vehabovic je dodao i da je Ustavni sud BiH više puta potvrdio ustavnost zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, te da je jedina instanca koja može mijenjati ove zakone – Parlamentarna skupština BiH.

 

Analiticar Vijeca za demokratizaciju politika istakao je kako se nada da ce medunarodna zajednica u BiH “jasno naglasiti da nece dozvoliti održavanje referenduma ili bilo kakvo narušavanje teritorijalnog integriteta BiH”.

Vijesti: