U organizaciji BIC Hamilton i pod pokroviteljstvom Instituta za istraživanje genocida Kanada održana je Akademija povodom usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija

U organizaciji BIC Hamilton i pod pokroviteljstvom Instituta za istraživanje genocida Kanada održana je Akademija povodom usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se 11. juli proglašava Me?unarodnim danom sje?anja na genocid u Srebrenici. Akademiju je otvorio Maid Bahonji?, predsjednik BIC Hamilton. Predstavio je profesora Emira Rami?a, direktora Instituta za istraživanje genocida Kanada koji je govorio o Rezoluciji. Na po?etku je podsjetio da se 31. maja obilježava Me?unarodni dan bijelih traka u cilju odavanja po?asti žrtvama i preživjelima zlo?ina u Prijedoru koji su uklju?ivali masovna pogubljenja, silovanja, otvaranje logora i druga teška kršenja me?unarodnog humanitarnog prava. Naglašeno je da nauka zlo?in u Prijedoru karakteriše kao genocid. Informisao je da ?e Institut za istraživanje genocida Kanada predlažiti usvajanje rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o zlo?inima u Prijedoru. U znak solidarno?ci s? žrtvama nepresu?enog genocida u Prijedoru prisutni su nosili bijele trake. Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se 11. juli proglašava Me?unarodnim danom se?anja na genocid u Srebrenici je civilizacijski ?in, pobjeda istine, pravde i kulture sje?anja te prilika za katarzu i pomirenje u regiji. Rezolucija je priznanje svim borcima za istinu i pravdu, nešto što je ura?eno za cijelu BiH, za svaki grad u njoj koji je bio predmet agresije i genocida. Usvojenom rezolucijom kultura sje?anja postaje planetarna obaveza svih ?lanica Ujedinjenih nacija. Osu?uju se negatori genocida i glorifikatori presu?enih ratnih zlo?inaca. Genocid u Srebrenici ulazi u nastavne planove i programe ?lanica Ujedinjenih nacija. Na kraju je zaklju?io da svi istinski prijatelji istine i pravde pozdravljaju usvajanje Rezolucije. Zahvalio se se svim ?lanicama Ujedinjenih naroda koje su podržale Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Obratio se i zemljama koje su glasale protiv rezolucije ili iz nekog razloga nisu glasale ili su bile suzdržane, da ?e ih povijest tako obilježiti.