U glavnom gradu Kanade, Otavi, održan forum Rezolucija - Me?unarodni dan sje?anja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.

Forum je održan u organizaciji bosanskohercegova?ke zajednice  u Otavi i pod pokroviteljstvom Instituta za istraživanje genocida Kanada.

O procesu lobiranja za rezoluciju, zna?aju rezolucije i budu?im aktivnostima govorio je dr. Emir Rami?, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada.

Rami? je posebno naglasio:

"Cilj Rezolucije je podrška me?unarodnom pravu i sprje?avanje budu?ih genocida. Genocid u Srebrenici je jedan od samo dva presu?ena genocida otkad postoje Ujedinjene nacije. Prvi za Tutsije u Ruandi i drugi za genocid u Srebrenici. Pošto za Ruandu postoji ovakva Rezolucija, usvojena prije desetak godina, koja je uspostavila Me?unarodni dan sje?anja na genocid na Tutsima u Ruandi, smatrali smo da imamo jaku argumentaciju da ovo isto treba u?initi za Srebrenicu. Jer time se zaokružuje historijsko, me?unarodno pravno i institucionalno poglavlje genocida od nastanka UN-a. 

Rezolucija ima zna?aj i za me?unarodnu zajednicu, posebno Ujedinjene nacije jer, kao što je svojevremeno i generalni sekretar UN-a Kofi Anan rekao, Srebrenica je najve?a mrlja na savjesti UN-a od njihovog nastajanja.

Rezolucija je bitan osnov borbe protiv budu?ih genocida i negiranja genocida. Rezolucija definira obavezu i ve? smo krenuli u aktivnosti ugra?ivanja u?enja o genocidu u Srebrenici u obrazovne programe Kanade, kao faktor prevencije i genocida u budu?nosti i faktor spre?avanja negiranja genocida kao prakti?ne pripreme za ponavljanje genocida. 

Rezolucija je genocid u Srebrenici vratila na svjetsku scenu i kreirala svijest kod klju?nih svjetskih aktera o važnosti tog zlo?ina u svjetskim razmjerama. Ova rezolucija je Srbima velika prilika, kao što je to prilika bila svojevremeno i Nijemcima kada su doživjeli iskreno pokajanje i krenuli dalje nakon Drugog svjetskog rata. Zato je ovo prilika i da se u Srbiji pojave ljudi koji ?e biti svjesni da je sve do sada bilo tragi?no i da je krajnje vrijeme da se Srbi vrate svom ljudskom bi?u. Ovo što danas gledamo nije to”.

Borba protiv negiranja genocida postaje veoma bitna jer negiranje nije više zadnja faza genocida. Baš što nismo mnogo uradili da zaustavimo negiranje genocida, sada imamo novu fazu triumfalizam koji ho?e pokazati isplativost genocida u ostvarivanju politi?kih ciljeva. Ako se ne suprostavimo negiranju i sada još i triumfalizmu genocid ?e dobiti pravo gra?anstva, ne samo u Bosni i Hercegovini, ve? i u Evropi. Trebaju nam hrabri pojedinci, jake institucije i mnogo snažnije me?unarodne organizacije, posebno Ujedinjene nacije koje ?e nametnuti institucionalno poštovanje haških presuda i tako se sistematski, institucionalno i organizovano suprostaviti negiranju genocida, veli?anju zlo?inaca i reviziji historijskih ?injenica. Mnogo više treba koristiti snagu dijaspore u startegijskom radu u pravcu ja?anja države Bosne i Hercegovine kroz istinu, pravdu I kulturu sjecanja. Moramo brzo zaustaviti vrlo opasnu tendenciju namjernog i smišljenog odvajanja haških presuda i presu?enih zlo?inaca od velikonacionalisti?kih projekata koji prijete drzžavi Bosni i Hercegovini.

Kanadska kultura sje?anja na genocid u Srebrenici daje novu snagu onima koji žele umjesto kulture laži, poricanja istine i glorifikovanja presu?enih ratnih zlo?inaca i revizionizma da se okrenu kulturi istine, sje?anja, pravde u ime povjerenja, saosje?anja i emapatije u cilju ja?anja globalne kulture sje?anja na genocid u Srebrenici u ime bolje zajednicke buducnosti nase BiH.

Institut za istraživanje genocida Kanada