BošnjaÄka žrtva treba Bošnjake da poduÄi opstanku
Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima
Prema rezultatima nauÄnih istrživanja Instituta za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Instituta za ostraživanje genocida Kanada i mnogih drugih nauÄno istraživaÄkih institucija u svijetu, te na osnovu odluka internacionalnih sudova na Republiku Bosnu i Hercegovinu je izvršena klasiÄna oružana agresija, odnosno zloÄin protiv mira i sigurnosti ÄovjeÄnosti, na okupiranim teritorijama Republike Bosne i Hercegovine nad Bošnjacima je izvršen najteži zloÄin - zloÄin genocida.
Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima Äine suštinu zajedniÄkog zloÄinaÄkog poduhvata država SRJ (Srbije i Crne Gore) i Republike Hrvatske, njihovih rukovodstava i brojnih rukovodilaca politiÄkog, vojnog, policijskog i upravnog vrha, te njihovih petokolonaša. Namjera tog zloÄinaÄkog Äina, utemeljena na srpskom i hrvatskom velikodržavnom projektu, imala je za cilj zauzimanje Republike Bosne i Hercegovine kao države, te istrjebljenje Bošnjaka ili njihovo svoÄ‘enje na beznaÄajnu etniÄku skupinu.
Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima su isplanirani sa jasno postavljenim ciljem, nareÄ‘eni sa nadležnih politiÄkih i vojnih mjesta i izvršeni planski, sistematski i organizovano. Poznate su države agresori, zatim ideolozi, planeri, naredbodavci, izvršioci i saradnici, te kako su zloÄini izvršeni i zbog Äega su izvršeni.
Genocid nad Bošnjacima u Republici Bosni i Hercegovini je dobro osmišljen i još bolje izveden, uz masovno uÄešÄ‡e srpskog naroda.
Ovo su samo najosnovnije Äinjenice, duboko urezane u svijest svih žrtava genocida i drugih oblika zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava i utkane u aktuelnu bosanskohercegovaÄku surovu državnu i društvenu stvarnost, na kojoj se po svaku cijenu, u raznim oblicima, nastoje održati srpski i hrvatski velikodržavni projekti koji impliciraju trajnu nestabilnost na bosanskohercegovaÄkom prostoru promovišući mržnju i dovodeći najozbiljnije u pitanje univerzalne ljudske vrijednosti i civilizacijske i kulturne tekovine, a posebno historijski utemeljeno jedinstveno bosanskohercegovaÄko državno i društveno tkivo.
U cilju informisanja svjetske javnosti o razmjerama višestruke agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu i zloÄina genocida nad Bošnjacima, Institut za istraživanje genocida Kanada će u više navrata koristeći rezultate nauÄnih istrazivanja i odluka internacionalnih sudova objavljivati svoja saopćenja o najbitnijim dogaÄ‘ajima tokom zloÄina agresije i genocida u Bosni i Hercegovini.
Da se nikada ne zaboravi
15. maj 1992. u Tuzli je godinama predmet politiÄkih manipulacija srpske propagande
PolitiÄki, medijsku i kvazi nauÄni faktori u Srbiji i Republici Srpskoj hoće na silu bošnjaÄku žrtvu proglasiti krivcem putem neprekidnih ponavljanja laži. Nisu im dovoljni ni stavovi internacionalnih sudova, ni stavovi Suda u Londonu, ni stavovi Vrhovnog suda u Beogradu. Srpska nacionalistiÄka propaganda uporno širi laž o tome kako je u Tuzli napadnuta kolona bivše JNA.
Institut za istraživanje zloÄina genocida Kanada napominje da se ne radi o koloni JNA i da se ne radi o napadu, nego o postupanju legalne policije u nužnoj odbrani.
Majskih dana 1992. godine vojnici pod komandom potpukovnika Mileta Dubajića u tuzlanskoj kasarni „Husinska buna“ vrše obijanje vojnih magacina u kojima je državna imovina Republike Bosne i Hercegovine, i to općina Tuzla, Lukavac i Srebrenik, i iz njih vade eksplozivna sredstva, naoružanje i sve ostalo. Dubajić je na obiÄne kamione, koji nisu predviÄ‘eni za transport specijalnih i eksplozivnih sredstava, natovario ova ukradena ekspolozivna i druga sredstva i na njih poredao ljude za Äije je živote bio odgovoran i nikoga od policije nije o tome obavijestio, niti im je javio pravac kretanja kolone. Zatim je sebe stavio u oklopno vozilo i na Äelo kolone koja je krenula, a njen miran izlazak obezbjeÄ‘ivali su, kao i prolaske drugih kolona, uz cestu rasporeÄ‘eni policajci. Nakon toga iz vojnih vozila je otvorena vatra u kojoj je stradalo više od deset policajaca, nakon Äega je na vatru uzvraćeno. Da iz kolone nije otvorena vatra, ne bi poginuo niko niti na jednoj strani. Da na kamione nije bio natovaren eksploziv možda opet ne bi poginuo niko ili bi poginuo i bio ranjen neuporedivo manji broj ljudi. Da se Dubajić ponašao kao stotine drugih oficira koji su prije i poslije njegove kolone prošli kroz Tuzlu, sve bi tog dana prošlo mirno.
Od kraja aprila, a pogotovo 15. maja 1992. godine, u tuzlanskoj Kasarni nije bilo vojnika JNA, već su to bili samo pripadnici Karadžićeve i Mladićeve paravojske, osnovane 12. maja 1992. godine, te pripadnici vojske SRJ, tj. strane okupatorske vojne sile.
Institut za istraživanje genocida Kanada traži od nadležnih svjetskih, evropskih i bosanskohercegovaÄkih institucija da odmah suzbiju srpsku nacionalistiÄku propagandu u širenju laži da su pripadnici ove dvije vojske napadnuti od tuzlanske policije.
Institut za istraživanje genocida Kanada govoreći u ime mnogobrojnih žrtava zloÄina agresije i genocida osuÄ‘uje nacionalistiÄku srpsku politiku koja, da bi sakrila krivicu Mileta Dubajića, javnosti potura imena apsolutno nevinih ljudi. Od Tužilaštva Bosne i Hercegovine oÄekujemo da postupi po kriviÄnoj prijavi koju je Fondacija Istina, pravda i pomirenje, podnijela protiv Mileta Dubajića i drugih.
Da ne zaboravimo ni imena krivaca za sve što se desilo toga dana, a koji još uvijek izmiÄu pravdi:
- Novica Simić, general-major i komandant IstoÄno-bosanskog korpusa Vojske Republike Srpske,
- Mile Dubajić, potpukovnik JNA, roÄ‘en u Zrenjaninu sa boravištem na nepoznatoj adresi u Republici Srbiji, prije rata bio na službi u Tuzli kao komandant Kasarne "Husinska buna", a u periodu od 1992. do 1993. komandovao jedinicama JNA, a potom Vojske Republike Srpske u zoni majeviÄkog ratišta – komandant Operativne grupe "Majevica",
- Momir Zec, komandant MajeviÄke brigade IstoÄno-bosanskog korpusa Vojske Republike Srpske,
- Veljko Brajić, naÄelnik Štaba i zamjenik komandanta 92. mtbr. JNA, a potom oficira Vojske Republike Srpske.
U ime žrtava zloÄina agresije i genocida u Bosni i Hercegovini Institut za istraživanje genocida Kanada poruÄje da je vrijeme ujedinjavanja i ujedinjenja i aktivnijeg angažovanja svih antifašista i antifašistiÄkih snaga u borbi za opstojnost ljudskog dostojanstva u Bosni i Hercegovini. Žrtve zloÄina agresije i genocida u tom smislu su nezaobilazna i najjaÄa avangardna snaga na koju će se Institut za istraživanje genocida Kanada u buduće oslanjati.
Profesor Emir Ramić
Predsjednik Upravnog odbora
Institut za istraživanje genocida Kanada