Republika Srpska – produkovana na rezultatima agresije i genocida funkcionira na principu osvete, to je stvarno civilizacijsko dno
|
Dodikovo moralno dno : Zbog Jasenovca se dogodila Srebrenica
U Banjoj Luci je na Petoj meÄ‘unarodnoj konferenciji o sistemu ustaških logora smrti Jasenovac, usvojena deklaracija o genocidu poÄinjenom u tom logoru.U Deklaraciji se od Republike Hrvatske zahtijeva da odlukom svojih najviših organa prihvati odgovornost za poÄinjeni genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata u NDH, ukljuÄujući i podruÄje BiH, te da isplati praviÄnu odštetu žrtvama Jasenovca i njihovim potomcima.
Deklaracija, meÄ‘utim, nije izazvala najviše pažnje jasvnosti, već istup Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. On je rekao da se zbog Jasenovca dogodila Srebrenica. Istorija, po Dodiku, je takva da se Srebrenica desila na kraju vojnih operacija, te da, iako se radi o velikom zloÄinu, kako je rekao, to je neuporedivo sa Jasenovcem. I pored 60 referata o stradanju žena i djece tokom Drugog svjetskog rata u koncentracionom logoru Jasenovac, najviše pažnje privuklo je obraćanje uÄesnicima konferencije predsjednika RS Milorada Dodika, koji je ustvrdio da je prešućivanje zloÄina u Jasenovcu odredilo zbivanja 90-ih godina na prostoru SocijalistiÄke Federativne Republike Jugoslavije.„Strah od Jasenovca bio je pokretaÄka Äinjenica za modeliranje politiÄkih procesa u procesu raspada bivše Jugoslavije, bar kod jednog naroda.
Druga dva naroda, Hrvati i Muslimani toga vremena, su potpuno minimizirali dogaÄ‘aje u samom Jasenovcu i time doprinijeli kolektivnom jaÄanju straha Srba od toga da se on neće ponoviti“, kazao je predsjednik RS.Dodik je, takoÄ‘e, kazao da je neprihvatljivo da se svakodnevno minimizira ono što se desilo u Jasenovcu i naglašava ono što se desilo u Srebrenici.„ÄŒinjenica da se Srebrenica desila u okviru završnih vojnih operacija rata na ovim prostorima, u Äemu je u osnovi samoj vjerovatno bio i sam Jasenovac, i to što nije bilo jasne istine o samom Jasenovcu. Srebrenica jeste mjesto velikog zloÄina, ali ona je neuporediva sa Jasenovcem i neuporediva je sa naÄinom i snagom na koji je taj Jasenovac trajao i uništio ogroman broj ljudi“, rekao je Dodik.
Komentrišući Dodikove ocjene, sociolog Janja BeÄ – Nojman, ekspert za ratne zloÄine, istakla je da one ne doprinose vraćanju povjerenja u zemljama u regionu."PolitiÄki lideri moraju biti vrlo oprezni kod davanja raznih ocena. Ja ne znam da li naši politiÄki lideri imaju ikoga da su izgubili, da li znaju šta znaÄi patnja gubitka najbliskijih. Prema tome, tu treba biti vrlo oprezan. Gospodin Dodik po tome nije poznat, ni po stepenu razumevanja, ni po stepenu znanja situacije, a o empatiji da i ne govorim. NapabirÄene emocije, odnosno napabirÄene informacije, koje su onda upotrebljavaju je apsolutno kontraproduktivno“, ocjenjuje ona.
Van sfere racionalnog prosuđivanja
Profesor povijesti na zagrebaÄkom Filozofoskom fakultetu Ivo Goldštajn, inaÄe autor više knjiga o Jasenovcu, kaže:„Uistinu nemam pravog komentara za Äitav niz tvrdnji koje su ovdje izreÄene, poÄev od Äinjenice da se na neki Äudnovat naÄin Srebrenica sada dovodi u vezu sa Jasenovcem, kao eto to je na neki naÄin osveta. Ako ovo društvo ili uopće netko funkcionira na principu osvete, onda je to stvarno civilizacijsko dno.“ Mada su i uÄesnici konferencije u Banjaluci složili da taÄan broj stradalih u Jasenovcu nikada neće biti poznat, prema njihovim pretpostavkama u tom ustaškom logoru stradalo 700.000 Srba, 23.000 Jevreja i 80.000 Roma.Golštajn smatra da su ovi podaci predimenzionirani i kaže da je u Jasenovcu najverovatnije stradalo nešto više od 100.000 ljudi.„Prema tome, 700.000 srpskih žrtava je ne samo kriva brojka nego i brojka s kojom se manipulira i brojka, naposlijetku, s kojom se išlo u rat, a i sada se podbadaju odreÄ‘ene niske strasti u svrhu jedne posebne, pratikularne politike, o kojoj ja nemam dovoljno loših rijeÄi da ju opišem“, kaže Goldštajn.
Iz prošlosti uvijek treba izvlaÄiti pouke, ali ne na naÄin na koji to Äini gospodin Dodik, smatra profesor sociologije na mostarskom SveuÄilištu Slavo Kukić.„Dodiku se, uostalom, ne treba niti Äuditi. Ja mislim da je on izašao iz sfere racionalnog prosuÄ‘ivanja“, smatra Kukić.U Jasenovcu se desio zloÄin, ali brojke koje su spominjane na ovom skupu su definitivno uvećane i to ne može biti opravdanje za ono što se desilo u Srebrenici, kaže Kukić.„Eksploatirati ta dogaÄ‘anja da bi se opravdavala dogaÄ‘anja i genocid u bosanskohercegovaÄkom ratu, uzimati ta dogaÄ‘anja iz Jasenovca da bi se pravdala Srebrenica, to je naprosto izvan sfere normalnog ljudstva“, poruÄuje Kukić. Prema rijeÄima BeÄ –Nojman, svaki genocid se može uporediti sa drugim i takav pristup ima većina ljudi koji se bavi istraživanjima ratnih zloÄina i genocida. MeÄ‘utim, ona dodaje:„Pošto se ne radi samo o broju žrtava i da li se to desilo na poÄetku ili na kraju vojnih operacija, nego se radi o tome da li je postojala namera da se u potpunosti ili delomiÄno uništi jedna grupa.“Govoriti o zloÄinima i genocidu i kada se ne slažemo izuzetno je važno, jer ćutanje omogućava da se takve stvari ponove, zakljuÄuje BeÄ - Nojman.