MEMORANDUM Bošnjaka Sjeverne Amerike

 

MEMORANDUM

Bošnjaka Sjeverne Amerike

 

1. INTERNACIONALNO PRIZNANJE DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE

  

Organizacija Ujedinjenih Nacija (OUN), Evropska Unija (EU) i sve njene članice, Sjedinjene Američke Države (SAD) i preko stotinu država širom svijeta, uključujući sve velike sile, priznale su Bosnu i Hercegovinu (BiH) 1992. godine kao suverenu, jedinstvenu, graÄ‘ansku, parlamentarnu demokratsku državu - punopravnu članicu meÄ‘unarodne zajednice.  Svi graÄ‘ani BiH su tako postali subjektom MeÄ‘unarodnog prava, priznati kao Bosanskohercegovačka nacija. 

U „Završnom dokumentu Helsinške konferencije“ iz 1975. godine, osigurano je pravo na samoodreÄ‘enje bosanskohercegovačke nacije, kojega je ona iskoristila, a što je njoj priznato po obavljenom Referendumu od 1. marta 1992. godine.  Nije priznato pravo na samoodreÄ‘enje narodnim skupinama, nacionalnim manjinama i narodnostima - nego nacijama.  To je temeljna pravna činjenica za bosanskohercegovačke  prilike.  GraÄ‘ani, Bosanci i Hercegovci, jedini su subjekt MeÄ‘unarodnog pravnog poretka.  SamoodreÄ‘enje BiH, njezino meÄ‘unarodno priznanje, članstvo u OUN, se mora tretirati samo u kontekstu navedenog „Završnog dokumenta Helsinške konferencije“, pa je prema tome graÄ‘anski Referendum od 1. marta 1992. godine, kojim je Bosanskohercegovačka nacija odlučila obnoviti hiljadugodišnju državu BiH kao nezavisnu modernu državu, BiH - neponištiv, neponovljiv i nezanemariv. Sve potpisnice „Završnog dokumenta Helsinške konferencije“, su 1992. godine priznale BiH kao jedinstvenu, suverenu državu, punopravnu članicu svjetske zajednice, prema MeÄ‘unarodnom pravu. Bošnjaci prvi, neovisno od stavova bilo koga drugoga, moraju stalno insistirati na pravnoj definiciji univerzalnosti graÄ‘anstva BiH kao nezavisne države - upotrebom pojma i imena Bosanskohercegovačka nacija i države BiH kakva je priznata od cijelog svijeta.

BiH je kao nezavisna država i članica OUN, jedini prihvaćeni, nepromjenjivi i neponištivi pravni pojam i kategorija. Bošnjačke  političke metode djelovanja trebaju ići za tim da se u pravnom domenu savladaju vanjski agresori i njihovi unutarnji pomagaći , koji su počinili zločine.   BiH treba u narednom razdoblju donijeti definiciju svog ustavnog poretka na temelju MeÄ‘unarodnog prava, svoga meÄ‘unarodnog priznanja - a ne agresorskih, ratno-zločinačkih, genocidnih  kriterija.

 Stav SAD je poznat: BiH je država u kojoj je okončan oružani sukob dirigiran izvana i izvoÄ‘en na tlu BiH pomoću zavedenih paravojnih formacija.  Svi centrifugalni smjerovi trebaju postupno biti suzbijeni i poništeni - a ostati samo nezavisna država BiH, te Bosanskohercegovačka nacija, kao realizacija univerzalnog principa graÄ‘anstva, pravni pojam na kojem će biti nadograÄ‘ivani i unutrašnji i vanjski odnosi države BiH.  Taj status ni u kojem slučaju ne zadire u interese i ne čini štetu narodnim skupinama unutar države, hrvatskoj, srpskoj, bošnjačkoj,  i ostalim.    

SAD i EU će održati stav prema državi BiH i graÄ‘anima Bosancima i Hercegovcima odanim svojoj domovini, da poštuju Povelju OUN i MeÄ‘unarodno  pravo, te da se po njima ravnaju i u našem slučaju.  Ali samo ako se Država i graÄ‘ani na tu Povelju i na to pravo preko svojih političkih lidera pozovu; ako ga koriste.  Tek ako lideri  pro-bosanskih stranaka iz domena dogovora sa agresorima, planerima i izvršiocima ratnih zločina i zločina genocida - dogovora koje, nažalost, obavljaju već 16 godina putem ¨vansudskih nagodbi¨ (ad hoc pregovora koji automatski izjednačavaju agresora i žrtvu jer se odvijaju izvan institucija meÄ‘unarodnog pravnog poretka) - konačno preÄ‘u na pravni metod, to jest, pod zaštitu Povelje OUN i MeÄ‘unarodnog prava.  

Taj spasonosni prelazak sa pogubne metode dogovora, na metodu primjene MeÄ‘unarodnog prava, lideri  pro-bosanskih političkih stranaka koje u najvećem broju okupljaju pripadnike bošnjačkog naroda, već 16 godina nisu tražili, osim u svega nekoliko izuzetnih prilika - koje su ujedno dokazale superiornost primjene pravnog metoda nad dogovornim, u situaciji sporova, kriza, a pogotovo totalne vojne i sveukupne agresije na članicu OUN.   U tim ad hoc nagodbama predstavnika žrtve (BiH i njenih graÄ‘ana) i predstavnika agresora (susjednih država i njihovih paravojnih formacija u BiH), argumenti nisu bili pravni, nego agresorska sila i genocid.  I zato trebamo tražiti da SAD i EU prema BiH i, vice versa, BiH prema SAD i EU, primjenjuju pravni način rješavanja svake situacije, a ne dogovorni.  Ujedno treba insistirati da BiH nije humanitarni, nego državno-pravni i internacionalni problem - te ga kao takvog i rješavati. 

Problem BiH treba maksimalno internacionalizirati, i razgovore o BiH povesti na relaciji Sarajevo-Brisel, Sarajevo-New York, Sarajevo-Washington, Sarajevo - Ottawa - a ne svoditi na lokalnu, pogubnu provincijalnu relaciju Sarajevo-Laktaši (Banja Luka).  MeÄ‘unarodni, pravni i državnički pristup treba biti odnos lidera pro-bosanskih stranaka prema SAD i EU - pa se tek tada možemo nadati da će se i odnos SAD i EU prema BiH, Bosancima i Hercegovcima, a time i Bošnjacima, popraviti.  Mi moramo učiniti te korake, jer je to najviše naš interes.  Niko se neće boriti za nas, ako to mi sami najviše ne činimo. 

Ukoliko bošnjački politički, duhovni, kulturni i naučni faktori konačno s tim u vezi ne poduzmu adekvatne mjere i radnje, može se veoma lahko desiti da BiH nestane kao država a Bošnjaci dobiju malu geto teritoriju, kvazi-državu, te postanu beznačajan, zanemariv, irelevantan faktor, na nivou male i nemoćne vjerske zajednice. 

 

2. SRBIJA, RUSIJA, SRPSKO-HRVATSKI SPORAZUM (¨MALO KARAĐORĐEVO¨) PROTIV BiH 

 

 Srbija nastoji ne samo preko svojih stranaka u Republici Srpskoj {RS}, nego i preko HDZ, pa i nekih pro-bosanskih stranaka, ostvariti meÄ‘unarodni legalitet RS, njeno priznanje.  Srbija je kontinuirani i najjači neprijatelj države BiH.  Velikosrpski projekt nije prekinut.  Srbija koristi RS kao svog agenta, a agenti traže svog saveznika u BiH.  Stoga podržava ¨malo KaraÄ‘orÄ‘evo¨ izmeÄ‘u Srba i Hrvata na štetu države BiH, graÄ‘ana Bosanaca i Hercegovaca, a posebno pripadnika bošnjačkog naroda meÄ‘u njima. 

 Zaslugom hrvatskih želja za brzim ulaskom u EU, Srbija je ostala trenutno bez partnera za ¨veliko KaraÄ‘orÄ‘evo¨, ali zato postoji Dragan ÄŒović, predsjednik HDZ BiH. Ruski kapital je ušao u Srbiju i Crnu Goru, koje su jedina nada probuÄ‘ene ruske politike u odnosu na ovaj dio Evrope, a i Evropu u cjelini.  Rusija kupuje najvažnije resurse u RS. Trka SAD da Srbiju otrgnu od Rusije i prigrle u EU i NATO savez, dodatno otežava poziciju BiH, posebno Bošnjaka. Rusija pruža punu političku i ekonomsku podršku Srbiji i RS, što je ustvari najvažniji faktor političkog i ekonomskog položaja i djelovanja Srbije.  Više od 100 godina Rusija pomaže Srbiju i velikosrpski projekt.  Ako se bošnjački lideri obrate Zapadu preko meÄ‘unarodnih pravnih poluga, Zapad neće moći to ignorirati, ne radi BiH i Bošnjaka, nego radi sebe.

 Milorad Dodik, kao voÄ‘a ¨mini KaraÄ‘orÄ‘eva¨, traži i nalazi bošnjačke predstavnike sa kojima pokušava legitimizirati podjelu BiH.  Sadašnji pokrenuti razgovori su isti kao i raniji.  Dodik, rezident srbijanske politike, nalazi sve potrebne  saveznike.  A svaka podrška Dodiku ili neutralnost prema njemu, je i podrška razbijanju BiH. Podrška Dodiku je kao i potpis na sporazum Karadžić, Boban, Abdić. Nažalost, bošnjačka politika u nekim svojim elementima, kroz razne vidove podržava akcije RS na podjeli BiH.

 

3. BOŠNJAÄŒKA POLITIKA

 

 Svi pregovori oko ustavnih rješenja države BiH moraju biti obavljeni u okviru 'Završnog dokumenta Helsinške konferencije' o pravu na samoodreÄ‘enje i, na osnovu njega, meÄ‘unarodnog  priznanja BiH i članstva u OUN od maja 1992.  Zatražen od Badinterove komisije EU, proveden pod nadzorom eksperata EU na terenu, potvrÄ‘en kao legalan i priznat graÄ‘anski Referendum od 1. marta 1992. godine, je dokaz i platforma na kojoj je bosanskohercegovačka nacija obnovila svoju BiH kao nezavisnu državu, BiH.  Taj pravni fakt je neponištiv, neponovljiv i nezanemariv.  Za razliku od dosadašnje prakse, mi ga moramo uvijek držati i nametati kao nezaobilazan. 

Nakon prošlih izbora po prvi puta Bošnjaci imaju najveći broj poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH.  Ali šta se dešavalo od prošlih 'Izbora 2006'? Razbijena je i pomisao na definiranje jedinstvenog bosanskohercegovačkog graÄ‘anskog interesa, a time i Bošnjaka.  I stoga je potrebno definirati da su slijedeći zahtjevi i smjernice temeljni

 

4. PRINCIPI UJEDINJENJA BOŠNJAKA

 

 - očuvanje i jačanje bošnjaštva kao narodne pripadnosti.  Bošnjaci dijele zajedničke kulturne, historijske, običajne, jezičke, duhovne, folklorne, biološke i druge osobine i interese, kao i suverenu osobnu svijest o pripadnosti svom bošnjačkom narodu.  Nakon agresije i genocida, Bošnjaci dijele i duboke egzistencijalne interese i prioritete;

 - jačanje Bosanskohercegovačke nacije Bosanaca i Hercegovaca, kojom Bošnjaci obznanjuju svoje bosanskohercegovačko graÄ‘ansko, državotvorno, teritorijalno i evropsko opredjeljenje u jedinstvenoj, demokratskoj, nezavisnoj, suverenoj državi BiH i slobodnom civilnom društvu;

 - suverenitet države BiH je nedjeljiv, neprenosiv i neupitan.  Ova tri atributa suvereniteta, uz norme MeÄ‘unarodnog pravnog poretka o pravu na kontinuitet ustavnosti i ustavnih procedura i nepriznavanju rezultata diskontinuiteta (agresijom i genocidom), omogućavaju legitimnu akciju Bošnjaka na poništavanju rezultata agresije i genocida u cilju obrane i obnove jedinstvenog bosanskohercegovačkog državnog i društvenog tkiva;

 - za Bošnjake postoji samo jedinstvena, demokratska, suverena i nezavisna država BiH, a RS postoji samo kao dio ilegalnog, oktroiranog dejtonskog ustava, Aneksa 4;

 - prihvaćanje bilo kakvih amandmana na Dejtonski ustav, znači i prihvaćanje Dejtonskog ustava nastalog na genocidu.  To bi ujedno značilo odustajanje od Presude MeÄ‘unarodnog suda pravde od strane same žrtve genocida, što niko u ime žrtve nema pravo učiniti.  Umjesto amandmana na dejtonskim osnovama (konsenzus sa RS), Bošnjacima treba potpuno novi ustav države BiH, koji će nastati na principima Povelje OUN i Evropskog ustava  - od kojih niti jedan ne poznaje etnički ili entitetski princip podjele vlasti.  GraÄ‘anin je temeljna čestica univerzalnosti graÄ‘anstva iz koje logika jednakopravnosti svih graÄ‘ana u pravima i dužnostima ne može izuzeti ikojeg pojedinca, a kamoli vjerske, narodne i političke grupe.  U BiH je potrebno otkloniti ikakvu ulogu diktatora, pa pojavio se on iznutra ili bio delegiran izvana;

 - Bošnjaci ne smiju potpisati dokument kojim BiH gubi svoju historijski verifikovanu državnost na osnovu MeÄ‘unarodnog prava i Povelje OUN;

 - Bošnjaci se moraju uvijek pozivati na Povelju OUN, i u svim relevantnim rješavanjima svojih problema koristiti tu Povelju i njoj pridodane dokumente, a posebno Konvenciju o genocidu; 

 - Bošnjaci u svojim temeljnim interesima trebaju djelovati državotvorno, teritorijalno, slobodno i podržavati političke faktore, poput stranaka, lidera, institucija i slično, isključivo u danim konkretnim situacijama i u konkretnim djelima ako ti faktori čine vidljivu, dokazivu korist, državotvornom, samoopstojnom interesu bošnjačkog naroda;  

 - zbog stanja dezorijentacije Bošnjaka, nedostatka jasne politike, nejedinstva meÄ‘u liderima, odsustva nacionalnog programa, krize autoriteta i uzajamnog povjerenja, nepouzdanja u postojeće političke i institucionalne forme donošenja i provedbe odluka, a na osnovu razočaranosti Bošnjaka dometima aktualne bošnjačke politike, potrebno je održati Bošnjački sabor.  To je demokratska institucija i visoki izraz volje naroda sa obvezujućim odlukama.  Bošnjački sabor bi ponudio način rješavanja svih relevantnih pitanja, te predložio partnere i putove Bošnjacima u njihovoj borbi za realizaciju fundamentalnih principa bošnjačkog jedinstva i opstanka države Bosne i Hercegovine.  

- u uslovima kada je slaba država BiH nesposbna da se odbrani i ojača, zahtjevamo vanrednu sjednicu Generalne skupštine UN o BiH u cilju sazivanja  konferencije “Dejton 2”, kao jedini efektivni izlazak iz krize u kojoj se nalazi država i društvo. Sjevernoamerički Bošnjaci još jednom porućuju da se RS mora dokinuti, jer je tvorevina nastala iz zločina, medjunarodno zabranjenog zločina genocida. Porućuju Miloradu Dodiku da nikakvo odvajanje RS od jedinstvenog državnog i društvenog tkiva BiH nije moguće i neće se tolerisati;- zahtjevamo od odlučujućih političkih elita i organa u SAD, UN i EU smjenu mandatskih ličnosti u BiH, posebno onih u PIK – u jer njihov rad šteti interersima države BiH;

- sjevernoamerička dijaspora je umorna  od   hronične boljke Bošnjaka, od usko-interesnih kalkulisanja i prazne priče odreÄ‘enih bošnjačkih “interesnih krugova" koji nikako da promjene način rada kojim održavaju "privid borbe za BiH”. Svako ko je dobronamjeran prema BiH i Bošnjacima, neka hitno preispita sebe i svoje postupanje. Imajuci u vidu tromost  organizovanja bošnjačke dijaspore koja se troši na interesne borbe, smatramo da  sjevernoamerička dijaspora hitno treba završiti već započetu procedure formiranja Svijetskog kongresa Bošnjaka. Svijetski kongres Bošnjaka bi trebao najbitnije i najodlučnije  uticati na dogaÄ‘anja u matici putem otvoranja  formiranje krila Patriotskog fronta nacionalnog jedinstva Bošnjaka iz dijaspire. Imajući u vidu da je više od pola miliona Bošnjaka u dijaspori bez ikakve mogučnosti političkog organizovanja i djelovanja, da bošnjačka dijaspora zbog stalnih nesloga u organizovanju još nije pokrenula proceduru vlastitog političkog organizovanja, Svijetski kongres Bošnjaka bi hitno poradio na formiranju političke stranke Bošnjaka u dijaspori, koja bi  izabrala  svoje rukovodstvo, formirala vlastite kandidatske izborne liste (za dijasporu) za Parlament BiH i sve niže nivoe vlasti. Prethodno bi Svijetski kongres Bošnjaka hitno i odlučno poradio da se u Izborni zakon BiH dogradi dopuna  koja omogučuje političko organizovanje bošnjačke dijaspore, te da se izvrši izravni izbor kadnidata za ministra za pitanja BiH dijaspore pri vijeću ministara BiH.

smrtovnice osmrtnicama ba