Da li će u sluÄaju presude Mladiću i Karadžiću za genocid, biti podriven legitimitet Repulbike Srpske
Hapsenje Mladica je prekasno za graÄ‘ane BiH koji su ga iskusili na svojoj koži kao ratnika, prije svega za ubijene u Srebrenici kao i njihove porodice. No, njegovo hapšenje je od izuzetne važnosti i može imati pozitivan uticaj na odnose u regionu. To znaÄi nastavak pozitivnih trendova na tragu nekih poteza Srbije, kao što su Rezolucija parlamenta kojom se osuÄ‘uju zloÄini u Srebrenici.
Imena Karadžića i Mladića se vezuju za najstrašnije zloÄine agresije i genocida u BiH. To pitanje je sad pred MeÄ‘unarodnim tribunalom. Nadajmo se da će procesi njima dvojici biti objedinjeni. Jedan je bio politiÄki, drugi vojni lider, odnosno dva lica iste politike. Smatram da je teško razdvojiti njihova suÄ‘enja. Time se naravno nameću mnogobrojna praktiÄna pitanja, ali u Hagu svakako žele da izbjegnu da se proces njima razvlaÄi kao u sluÄaju Miloševića. Dakle, objedinjavanjem suÄ‘enja Karadžiću i Mladiću – sudilo bi se politici agresije i genocida. Ukoliko bi se proces u tom smislu uspješno okonÄao, to bi svakako podrilo legitimnost trenutka u kome je stvorena Republika Srpska, koja je zaista nastala u kontekstu u kome su preduzete mjere za okonÄanje sukoba, ukljuÄujući razdvajanje formiranjem entiteta, ali nije moguće stvaranje održive države sa održivim ustavom. BiH se i danas suoÄava sa tim problemom. NasljeÄ‘e Dejtona je omogućilo okonÄanje rata, ali je ostao Ustav koji potvrÄ‘uje rezultate agresije i genocida. Dakle, suÄ‘enje Karadžiću i Mladiću bi aktuelizovalo trenutak formiranja Republike Srpske. Ako je sama tvorevina nastala na genocidu, onda je potrebna dodatna inicijativa za promenu Dejtonskog ustava.
SuÄ‘enje Karadžiću i Mladiću može biti dodatni podsticaj da se dovede u pitanje pozicija Republike Srpske kao države u državi, zbog Äega je teško primjeniti Ustav BiH, stvoriti funkcionalnu vladu. To znaÄi da je krajnje vreme da se to preispita. Hapšenje Mladića može da podrije „bunker mentalitet“ voÄ‘stva bosanskih Srba, što bi omogućilo promenu Ustava a što je preduslov za demokratsko upravljanje i, na kraju, evropske integracije.
DjelimiÄno je promenjena politika Beograda i on više nema podršku vlasti u Srbiji kao nekada. ZvaniÄni Beograd podržava Dodika ali i ne takvu njegovu obstrukciju i beskompromisnost. U onoj meri u kojoj Srbija želi da se pridruži Evropskoj Uniji, mora da pokaže da ne šteti, odnosno ne dovodi u pitanje integraciju Bosne i Hercegovine. Ako Dodik ne bude imao blanko podršku Srbije, moraće da promJeni svoju politiku i da se prilagodi. Mladićevo hapšenje će ubrzati dovoÄ‘enje u pitanje kako je nastala Republika Srpska, pod kojim okolnostima je opstajala od Dejtonskog sporazuma. Donjet je ustav BiH Äiji cilj nije bio stvaranje demokratske vlade i funkcionalnog demokratskog sistema, već omogućavanje mira, kroz razdvajanje, priznavanjem rezultata agresije i genocida. To nije uobiÄajena svrha ustava. Dodik ne bi trebalo da bude više u poziciji da blokira ustavne reforme.