Odluka Ustavnog Suda RBiH od 8.10.1992 kojom se proglašava nevažećom tzv. Republika Srpska
IZVORNIK
J broj; 47/92
Sarajevo, 8.10.1992. godine
...
Ustavni .sud Bosne i Hercegovine, na osnovu Älana 387.stav 1. taÄka 3. ustava Repub1ike Bosne i Hercegovine i Älana 72. taÄka 3. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni list
SRBiH",broj 1/92 i "Službeni list R'BiH", broj 8/92), na sjednici održanoj 8. 10. 1992. godine donio je
O D L U K U
Poništavaju se:
1. Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini od 9. januara 1992. godine;
2. Ustav Srpske repub1ike Bosne i Hercegovine od 28.februara 1992. godine i njegove promjene od 11.8. i 1.9.1992. godine i
3. opšti akti doneseni na osnovu akata navedenih u prethodnim taÄkama
Ova odluka objaviće se u "Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine u službenim glasilima opština.
OBRAZLOŽENJE
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, rješenjem od 28.9.1992.godine po vlastitoj inicijativi pokrenuo je postupak za ocjenjivanje ustavnosti navedenih akata.
Deklaracijom je proglašena tzv. Republika srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i njome je utvrÄ‘eno da će se ova tvorevina nalaziti u sastavu savezne države Jugoslavije, kao njena federalna
jedinica, a da će se teritorijalno razgraniÄenje sa politiÄkim zajednicama drugih naroda Bosne i Hercegovine, kao i razjašnjenja ostalih meÄ‘usobnih prava i obaveza izvršiti mirnim putem i dogovorom, uz poštovanje principa i pravila meÄ‘unarodnog prava i uz uvažavanje etniÄkih, historijskih, pravnih , kulturnih, ekonomskih. geografskih, komunikacijskih i drugih bitnih kriterijuma, da će se osnove društvenog, politiÄkog i državnog sistema “Republike” urediti njenim ustavom kojim će se garantovati puna prava i jednakost pred zakonom naroda i graÄ‘ana i zaštita od bilo kog oblika diskriminacije, da će do izbora i konstituisanja novih organa i institucija, koji će biti ustanovljeni Ustavom “Republike” funkcije državnih organa obavljati "Skupština srpskog naroda u BiH", da će sjedište organa "Republike” biti u Sarajevu i da će, do donošenja pravnih propisa važiti sadašnji savezni propisi kao i oni republiÄki za koje "Skupština srpskog naroda u BiH" utvrdi da su u saglasnosti sa saveznim Ustavom, te da Deklaracija stupa na snagu danom donošenja.
Ustavom Srpske republike Bosne i Hercegovine utvrÄ‘ene su osnove društvenog, politiÄkog I državnog ureÄ‘enja ove tvorevine /Glava I/ , Ljudska prava i slobode /Glava II/, ekonomsko i socijalno ureÄ‘enje /Glava III/, prava i dužnosti “Republike”/Glava IV/, organizacija "Republike" /Glava V/, teritorijalna organizacija /Glava VI/ ,narodna odbrana /Glava VII/, ustavnost i zakonitost /Glava VIII/, ustavni sud Glava /IX/, sudovi i javna tužilaštva /Glava X/, promjena "Ustava” /Glava XI/, i završne odredbe, /Glava XII/
Na,osnovu ovih akata doneseni su i drugi opšti akti kojima je ureÄ‘en pravni sistem samozvane republike srpskog naroda kao ato su: Zakon o vladi, Zakon o državnoj upravi, Zakon o narodnoj odbrani, Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o javnom informisanju, Zakon o narodnoj banci, Zakon o službi za platni promet i finansijsku kontrolu, Zakon o javnim prihodima i javnim rashodima, Odluka o osnivanju “Radio-televizije srpskog naroda Bosne i Hercegovine" I drugi podzakonski akti.
Stvaranjem takve tvorevine proizvedene su nesagledive posljedice. Izvršena je agresija na nezavisnu i suverenu državu Bosnu i Hercegovinu kao i genocid nad muslimanskim i hrvatskim narodom s ciljem etniÄkog ÄišÄ‡enja na odreÄ‘enim prostorima Republike Bosne i Hercegovine i uspostavljanja etniÄki Äistog srpskog prostora. Ovaj genocid izvršen je na najbrutalniji naÄin.
Prema Ustavu Republike Bosne i Hercegovine,
Republika Bosna i Hercegovina je demokratska suverena država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti, koji u njoj žive
/Amandman LX na Ustav Republike Bosne I Hercegovine/.
Radni ljudi i graÄ‘ani, narodi Bosne i Hercegovine - Srbi, Hrvati i Muslimani i pripadnici drugih naroda I narodnosti ostvaruju svoja suverena prava prava u Republici Bosni i Hercegovini /Älan 2. Ustava Republike Bosne i Hercegovine/.
Teritorija Republike Bosne i Hercegovine je jedinstvena i nedjeljiva. Granice Republike mogu se mijenjati Odlukom Skupštine Republike Bosne i Hercegovine samo u skladu sa voljom graÄ‘ana cijele Republike, izraženorn njihovim prethodnim izjašnjavanjem putem referenduma, ako se za mijenjanje izjasni najmanje dvije trećine ukupnog broja biraÄa
/Amandman LXII na Ustav Republike Bosne i Hercegovine/.
Republika Bosna i Hercegovina je 6. aprila 1992. godine stekla meÄ‘unarodno-pravno priznanje kao samostalna, nezavisna i suverena država, a potom postala punopravni Älan Organizacije ujedinjenih nacija, Konferencije o evropskoj bezbjednosti i saradnji i drugih meÄ‘unarodnih institucija.
Na istoj teritoriji na kojoj postoji suverena država Republika Bosna i Hercegovina, proglašena je posebna ”Republika srpskog naroda", Äime je, po ocjeni Ustavnog suda narušen osnovni ustavni princip ravnopravnosti graÄ‘ana, naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine i njena jedinstvenost i nedjeljivost. Pored toga, takva tvorevina, prema navedenim aktima, proglašena je sastavnim dijelom druge države /Savezne države Jugoslavije/ Äime je naruÄen i osnovni ustavni princip nepovredivosti granica, odnosno teritorijalnog integriteta Republike Bosne i Hercegovine.
Po ocjeni Ustavnog suda, navedeni akti nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Bosne i Hercegovine, jer se njima uspostavlja republika samo jednog naroda /srpskog/ i to na prostorima postojeće Republike Bosne i Hercegovine - države ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive.
Time se, u stvari na neustavan naÄin uspostavlja novi ustavno-pravni sistem, sto predstavlja najgrublju povredu Ustava Republike Bosne i Hercegovine.
Na osnovu izloženog, odluÄeno je kao u dispozitivu ove odluke.
Sudija
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
dr NeÄ‘o MaliÄević
Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,
dr Ismet Dautbašić