REZOLUCIJA SJEVERNOAMERIÄŒKE BH DIJASPORE

REZOLUCIJA SJEVERNOAMERIÄŒKE BH  DIJASPORE

Mi, graðani Bosne i Hercegovine, koji boravimo u Sjedinjenim Amerièkim Državama, predstavnici od preko 300,000 graðana i državljana BiH, okupljeni na Proslavi Dana Nezavisnosti BiH, održanoj 10. marta 2007. godine u Northbrook, Illinois, poslije ozbiljne diskusije i analize raznih problema iznesenih na proslavi i na Okruglom stolu, uz podršku više najvažnijih neprofitnih bosansko-amerièkih organizacija i društava, ukljuèujuæi i Bosnian-American Cultural Association (BACA), Islamic Cultural Center of Greater Chicago (ICC), SDA Chicago, USA for Bosnia and Herzegovina, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA), Bosnian American Information Center, kao i drugih organizatora, funkcionera i uèesnika ove Proslave, donosimo slijedeæu

REZOLUCIJU

1. Prema presudi Meðunarodnog Suda Pravde u Hagu od 26. februara 2007. godine, institucije Republike Srpske (RS) snose odgovornost za genocid i zloèine protiv èovjeènosti poèinjene protiv Bošnjaka.
Prema tome, i po pravu i po pravdi, mi zahtijevamo ukidanje RS kao genocidne tvorevine, koja na oèigled meðunarodne zajednice i dalje nastavlja genocid s drugim sredstvima protiv svih onih koji nisu Srbi. Bošnjaci, povratnici u svoje spaljene domove u RS, se maltretiraju na razne naèine ukljuèujuæi i nezaposlenost, škole bez bošnjaèkih nastavnika, državne i opæinske vlasti bez bošnjaèkih funkcionera i èinovnika, odvratna diskriminacija u bolnicama i zdravstvu kao i u raznim srpskim administracijama na svim nivoima vlasti. Institucije RS sve èine da oèiste tzv. RS od svih drugih etnièkih i vjerskih pripadnika i da pretvore RS u etnièki èistu srpsku državu, pa èak i u onim opæinama gdje su Bošnjaci bili velika veæina do 1992. godine., prije agresije i genocida, kao Srebrenica (72.9%), Rogatica (60%), Vlasenica (55.3%), Foèa (51%), Višegrad (63%), Bratunac (64.2%), Zvornik(59.4%), itd. Tzv. RS se mora ukinuti zbog više razloga, ukljuèujuæi i ove: A. Slovo i duh pravovaljane Presude Meðunarodnog Suda Pravde u Hagu od 26 februara, 2006. godine., po kojoj su genocid izvršile politièke, vojne i policijske strukture i institucije RS. B. Povijesne èinjenice: a) RS nije nikad ranije postojala sve do nedavne genocidne agresije 1992. godine, b) Srbi nisu nikada živjeli u Bosni sve do dolaska Turaka, i C. Èinjenica da mnoge institucije Republike Srpske i dalje nastavljaju vršiti genocid drugim sredstvima protiv Bošnjaka i drugih neSrba. Masovni zloèini protiv èovjecnosti i genocid nije poèinjen samo u Srebrenici nego je planski vršen svuda gdje je dopirala èizma zloèinaèke vojske RS, a naroèito u Podrinju, Kozarcu, Prijedoru, Istoènoj Hercegovini, i mnogim drugim mjestima i krajevima B&H. Mi zahtijevamo u ime žrtava genocida, da bi se donekle ublazile posljedice genocida, da se sastav i nivo stanovništva u BiH povrati na onaj od prije poèinjenog genocida. Za poèetak, mi zahtijevamo, da se ne samo Srebrenica, nego i sve druge opæine sa Bošnjaèkom veæinom prije genocida, izuzmu ispod opresivne i zlocinaèke administracije RS i pripoje se direktno državi BiH i da im se pruži odgovarajuæa ekonomska pomoæ potrebna za održivi povratak u ove posebne distrikte. Mi predstavljamo B&H dijasporu od preko 300,000 graðana u Sjedinjenim Amerièkim Državama i zahtijevamo od svih BiH politièara da energièno traže od meðunarodnih faktora i rade na ukidanju RS, da parališu rad RS i da preduzmu sve mjere, politièke i ekonomske, koje æe dovesti do ukidanja RS i uspostave Republike BiH, kao sto je bila i prije srpske agresije i genocida.

2. Pored ostalog, treba energièno pokrenuti i novi sudski postupak protiv svih onih medjunarodnih faktora koji ometaju ukidanje RS, i da im se jasno stavi do znanja da svaka njihova pomoæ i podrška genocidnim institucijama RS ih stavlja u sukob sa Presudom Meðunarodnog Suda Pravde u Hagu kao i odgovarajuæih meðunarodnih konvencija i zakona i da se svaka pomoæ genocidnim institucijama RS smatra kao podrška genocidu što povlaèi kriminalnu odgovornost sauèesništva u genocidu i zakonsku kažnjivost. Americka Dijaspora je spremna da pomogne financiranje takvih tužbi u Hagu protiv neodgovornih meðunarodnjaka.

3. Zahtijevamo da se izglasa zakon i na državnom i na federalnom nivou, a i na nivou Kantona i opæina, da je kriminalno djelo poèinio svaki onaj koji tvrdi da zloèin protiv èovjecnosti i zloèini genocida nisu poèinjeni od strane Srba i Srpskih institucija protiv Bošnjaka od 1992.-1995. godine. U isto vrijeme treba izglasati odgovarajuæe zakone i objaviti ih u Službenom Listu BiH. Kolektivna odgovornost Srba i njihovih institucija prestaje samo onda kada i posljedni ratni zloèinac bude uhapšen i osuðen za genocid i zloèine protiv èovjecnosti, za silovanja i druge ogavne oblike zloèina i kada srpski lideri priznaju ove zloèine. Ovo su osnovne civilizacijske i moralne obaveze svakog graðanina BiH.

4. Treba tražiti od meðunarodnih faktora hitno preispitivanje Daytonskog ustavnog ureðenja u BiH, ukljuèujuæi i administratvno-teritorijalne entitetske podjele jer su one direktna posljedica genocida, ustvari nagrada za genocid, što predstavlja najbolji dokaz agresorima da se genocid isplati.

5. Mi smatramo da je zakon o dvojnom državljanstvu, nametnut od UN Visokog Predstavnika Carl Westendorp-a, decembar 23, 1997. godine, i usvojen januar 1. 1998. godine, napravljen sa ciljem da legalizira i kompletira process genocida u BiH, po kome žrtve genocida gube BiH državljanstvo ako prime državljanstvo države u kojoj su našli utoèište. Mi zahtijevamo da se preduzmu sve potrebne mjere da sprijeèimo gubljenje BiH državljanstva u dijaspori i da se ukine taj genocidni Clan 17 zakona o državljanstvu.

6. Sve istoèno-evropske države u okruženju su davno izglasale zakone o penzionim pravima i kompenzaciji bivšim politièkim zatvorenicima koji su robijali po komunistièkim zatvorima. Na sramotu, B&H je jedina država koja nije još izglasala takav zakon. Zbog takog apsurda, primjera radi, Bosanski Mandela, koji je odrobijao skoro 18 godina teške robije po komunistièkim zatvorima kao politièki zatvorenik, i hiljade sliènih bivših politièkih zatvorenika, od kojih neki žive sada i u dijaspori, ne samo da nisu dobili nikakvu financijsku kompenzaciju nego im se ne raèuna u penziju ni jedan dan proveden na robiji. Za uzor bi se mogao uzeti zakon koji je najpovoljniji iz bilo koje države u okruženju ukljuèujuæi i Hrvatsku, ali ta nepravda se mora ispraviti i odgovarajuæi zakon izglasati.

7. Da se predloži u Skupštini države BiH, da BiH gradjani u dijaspori, u svim državama gdje èine više od 30,000 graðana BiH, imaju pravo da organizuju izbore u skladu zakona države u kojoj žive i da direktno biraju svog predstavnika u BiH Skupštini, a da BiH dijaspora u SAD, od preko 300,000 državljana BiH, treba da ima proporcionalan broj svojih predstavnika/poslanika u BiH Skupštini i Vladi. Ministar za Dijasporu treba da se bira od predstavnika BiH Dijaspore iz SAD, kao najbrojnije i najznaèajnije dijaspore. Za ovo postoji više presedana u SAD, gdje Italijani biraju svoje predstavnike pa èak i Senatore i šalju ih direktno u Italijanski Parlamenat i Senat, da tamo i Amerièki Italijani imaju svoje predstavnike. Slièno imaju i Poljaci a i neki drugi, ukljuèujuæi i Hrvate. Pored toga, vrijeme je i da se prizna i ogromna ekonomska uloga BiH Dijaspore na BiH ekonomiju i stabilnost BiH valute a i da se stimuliše sve veæi uticaj i uloga BiH lobija na Amerièki Kongres i Administraciju, pa i na politiku prema BiH.
Ova Rezolucija se upuæuje sa zahtjevom za podršku raznim politièkim i društvenim faktorima u BiH, ukljuèujuæi i mnogim politièkim strankama, sindikalnim organizacijama, kulturno-prosvjetnim društvima i institucijama, a upuæuje se na razmatranje i zakonodavnu implementaciju skupštinama i vladama na raznim nivoima vlasti, ukljuèujuæi i državne, entitetske, kantonalne, i opæinske. BiH Dijaspora u SAD raèuna na vašu punu saradnju i odgovarajuæu energiènu akciju.