Stajner: Neću napustiti bosanski narod
Karlos Robert Stajner (Carlos Steiner), veteran kanadske vojske, prošle je sedmice MeÄ‘unarodnoj komisiji za ljudska prava pri UN-u u Ženevi uputio pismo u kojem vojnike UNPROFOR-a optužuje za sramnu diskriminaciju koju su od 1993. godine provodili nad Bošnjacima u Srebrenici, saznaje "Dnevni avaz".
Istražiti genocid
Stajner, koji je bio stacioniran na položajima oko Srebrenice, u pismu, Äije dijelove ekskluzivno objavljujemo, naglašava da želi izvršiti veći pritisak na meÄ‘unarodnu zajednicu i UN da se istraži genocid poÄinjen u Srebrenici, kako bi graÄ‘ani BiH konaÄno došli do pravde.
- Imam dokaze o kanadskoj odgovornosti u demilitarizaciji Srebrenice 1993. godine, ali i o zloÄinima protiv ÄovjeÄnosti koje sam u okolici Srebrenici gledao vlastitim oÄima - navodi, izmeÄ‘u ostalog, veteran kanadske vojske.
On je, kako saznajemo, prilikom nedavne posjete BiH dostavio srebreniÄkim udruženjima i dokazni materijal, videosnimke iz enklave dok su srpske snage provodile genocid. Na obimnom videomaterijalu, koji je u posjedu našeg lista, a koji su, najvjerovatnije, snimali vojnici holandskog bataljona stacionirani u Srebrenici, izmeÄ‘u ostalog snimljena je i brutalna pljaÄka domova SrebreniÄana dok su bošnjaÄke žene i djeca protjerivani, a muškarci ubijani.
Na jednom od snimaka jasno se vidi kako civili i vojnici pljaÄkaju muslimanske kuće i imovinu nedugo nakon što su autobusima odvezeni, protjerani i izmuÄeni SrebreniÄani.
Žene i starci mahom su krali tepihe, slike i odjeću, dok su naoružani Äetnici grabili stoku!
Upletenost Kanade
Kanadski vojnik nije otkrio kako je došao do snimaka, ali u pismu upućenom Komisiji za ljudska prava objašnjava da želi podnijeti službenu tužbu radi istrage o upletenosti Kanade, odnosno njenih jedinica pri UNPROFOR-u, u zloÄine poÄinjene od 1991. do 1995., posebno od maja do septembra 1993. godine.
- U narednih nekoliko dana sve dokaze koje imam dostavit ću u elektronskoj formi. U tužbi koju podnosim tražit ću finansijsku naknadu za daljnje finansiranje istraživanja o tome šta se desilo u Srebrenici i sjeveroistoÄnoj Bosni. U ovom postupku sam srcem i više nikada neću napustiti bosanski narod - poruÄuje Stajner u izjavi za naš list.
Ponižavajući odnos vojnika
Sabra Kolenović, Älanica Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa", kaže za "Dnevni avaz" da se dobro sjeća diskriminacije koju su kanadski i holandski vojnici provodili nad SrebreniÄanima te da zbog toga pozdravlja Stajnerove napore u borbi za istinu i pravdu.
- Za razliku od HolanÄ‘ana, KanaÄ‘ani su morali sami praviti WC. Veliku nuždu iznosili su u vrećama na smetljište. Misleći da je rijeÄ o baÄenoj hrani, gladni narod rovio je po vrećama. Vojnici su im se za to vrijeme smijali, Äak ih i slikali. Znali su uzeti i dvije školjke jaja i bacati ih preko rijeke prema ženi koja je u tom trenutku radila poslove oko kuće. Ona je širila dimije da ih uhvati, ali jaja su padala oko nje i razbijala se - priÄa Kolenović.