DEKLARACIJA BOSANSKOHERCEGOVAÄŒKE DIJASPORE

Polazeći od “Povelje Bošnjaka” usvojene na naučnom skupu “Bošnjaci i Bosna” održanom u Torontu, Kanada, 26.11.2010., te “Smjernica za održivu budućnost BiH” usvojenih na Okruglom stolu 7. maja. 2011. u Grand Rapidsu, Michigan, na Tribini pod naslovom “Uloga BiH dijaspore u izgradnji održive Bosne i Hercegovine” održanoj 26.11.2011. u okviru Konvencije Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) u Chicagu, povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine (BiH) usvojena je

DEKLARACIJA BOSANSKOHERCEGOVAÄŒKE DIJASPORE

1. O DRŽAVI BiH

1.1. Razvitak demokratske, prosperitetne, jedinstvene, suverene, održive države BiH i njeno kulturno-povijesno pozicioniranje u euro-atlantske intergracije je glavni interes bosanskohercegovačke (bh) dijaspore.

1.2. U svijetu se pojam nacije poklapa sa pojmom države. Taj koncept je usvojila internacionalna zajednica, na osnovu njega su zasnovane skoro sve države u svijetu, a među njima i BiH, te je priznata i primljena kao 177. punopravna članica Ujedinjenih nacija, maja 1992. godine, kao bosanskohercegovačka nacija (država).

1.3. Dejtonski ugovor (Ugovor) je zaustavio rat u BiH, ali nije trajno riješio pitanja ratnih zločina prema svim graÄ‘anima RBiH, kao i genocid nad njenim bošnjačkim narodom. Uz to što je prihvatio rezultate dvodržavne agresije na RBiH i genocid nad bošnjačkim narodom, Ugovor je ostavio nedefinirane unutarnje odnose i političku nestabilnost. BiH je potrebna bitna promjena politike, političkog mišljenja i zaustavljanje konstantnog negativnog djelovanja iz susjednih država.Ustavni sporazum za BiH je dio Ugovora (Anex IV) i na nezakoniti način je prekršio Ustav Republike BiH. Dejtonski ustav je narušio princip ustavnosti države BiH i bez predviÄ‘ene procedure suspendirao Ustav RBiH. Ustav internacionalno priznate 177. članice Ujedinjenih nacija može se mijenjati samo po predviÄ‘enoj proceduri i mora biti osnova svih pregovora o ustavnim i političkim reformama u BiH.

1.4. Bosanskohercegovačka dijaspora upozorava da se nastavlja velikodržavni ekspanzionizam prema BiH.

1.5. Bosanskohercegovačka dijaspora smatra da su za krizno stanje u BiH pored antibosanski usmjerenih elemenata koje negiraju njezin suverenitet, teritorijalni integritet i jedinstvo, krivi i odsutnost osjećanja državotvornosti kod odreÄ‘enih bošnjačkih lidera i stranaka, što dokazuje da državi BiH ne trebaju tradicionalni lideri i autoriteti, već institucije demokratske države i civilno društvo. U tim institucijama trebaju sjediti sposobni, obrazovani, odgovorni ljudi koji poštuju princip vladavine zakona.

1.6. Srpski lobi, srbijanski nacionalisti u SAD i Kanadi, te u Europi vode intenzivnu kampanju protiv Bošnjaka i države BiH, kroz negiranje genocida koji je počinjen protiv Bošnjaka, širenjem laži, poluistina, manipuliranjem šire javnosti. U medijima se vodi intenzivna koordinarana akcija srpskih ultranacionalista protiv KBSA te MeÄ‘unarodnog Instituta za istraživanje genocida iz Kanade (IRGC).

1.7. BH Dijaspora smatra da predstavnici BiH države trebaju aktivnije da promoviraju interese BiH prema pravnom i političkom sistemu SAD i Kanade, da se više angažira oko prijema BiH u NATO i Europsku Uniju (EU). KBSA moze da koordinira preko partnera lobiranje u ime BiH, ne samo u Americi i Kanadi, nego i u Europskoj Uniji. U Briselu je potrebno veće prisustvo Bošnjaka i BiH. Država BiH mora da financira lobiranje u interesu BiH. Mora se više ulagati u lobiranje i biti prisutniji u medijima u SAD i Kanadi. Trebaju se političke, akademske i šire narodne mase pokrenuti zarad narodnih pitanja Bošnjaka.

1.8. Bh političari su u posljednjih 16 godina u konstantoj defanzivi. Bošnjaci moraju imati konkretan nacionalni, politički plan i program rada koji će aktivno djelovati protiv vanjskih faktora koji destabiliziraju BiH. Konkretnim zadacima i smjernicama Bošnjaka u BiH i dijaspori mogu ojačati centralne insitucije, sprovesti adekvatnu reformu i konačno stvoriti uvjete za dugoročnu održivost BiH i njezin ulazak u NATO i EU. BiH mora imati jaku centralnu vladu, koja neće biti držana kao taoc od strane bilo kojeg entiteta, sa autoritetom da donosi zakone koji zastupaju interese svih konstitutivnih naroda.

2.O AKTIVNOSTIMA BH DIJASPORE

2.1.Političko, akademsko i medijsko prisustvo i uvezivanje u SAD, Kanadi i EU

• Povećati prisustvo kroz politički, obrazovni, pravni angažman u SAD i Kanadi. Na federalnom nivou u Kanadi i SAD, BiH dijaspora i država BiH moraju imati jače prisustvo, kroz sastanke i direktne komunikacije sa predstavnicima kanadske i američke vlade, administracije, pravnim i političkim organizacijama, sa univerzitetima, akademskim i istraživačkim institucijama.

• Pojačati prisustvo i lobiranje u Europskoj Uniji preko BiH organizacija prisutnih u EU.

• Jačati prisustvo Bošnjaka i BiH države u meÄ‘unarodnim medijima, kroz intervjue, naučne i stručne radove o agresiji na BiH, genocidu nad Bošnjacima, zastupati interese Bošnjaka u svjetskim medijima, pisanjem i govorima na engleskom, ali ta borba mora biti zasnovana na naučnim činjenicama, sa ili bez podrške od strane političkih krugova iz BiH.

• Uvezivati probosanske i bošnjačke snage širom svijeta, putem Sporazuma o suradnji. Sve organizacije nemaju isti pristup radu i djelovanju ali svaka na svoj način može doprinijeti boljoj budućnosti BiH i Bošnjaka ukoliko se naÄ‘e zajednički stav.

• Treba povezati i na partnerskim osnovama ujediniti postojeće organizacije, na principima koje je započeo KBSA prije dvije godine potpisujući protokol o suradnji sa Vijećem BiH organizacija u Australiji.

2.2.Procesuiranje ratnih zločina i ostvarivanje pune odgovornosti za agresiju i genocid

• Insistirati na punoj odgovornosti za počinjene zločine i razaranja u BiH, pokrenuti ponovno tužbu BiH protiv Srbije pred meÄ‘unarodnim sudovima. Desetine hiljada ljudi je pobijeno, hiljade žena je silovano, stotine hiljada ljudi protjeranao, nastale su stotine koncentracionih logora, spaljena su i porušena naselja, gradovi i kulturno-povijesni spomenici kao znakovi bošnjačkog postojanja širom BiH. Genocid i agresija u BiH traju od aprila/maja 1992. i završava se u julu 1995. godine u Srebrenici.

• Ne dozvoliti stavljanje u ravnopravan položaj agresora i žrtve, te ne pristati ni na kakve političke pritiske da se Srbija stavlja u jednak položaj sa stradalim i oštećenim državama iz okruženja.

• Insistirati na procesuiranju svih ratnih zločina, kompenzaciji žrtava agresije, nasilja, genocida i produžetku rada Haškog tribunala kako bi se sudilo ratnom zločincu Ratku Mladiću.

• Podržati političke, vjerske i pravne institucije Bošnjaka koje se bore za BiH, Bošnjake u dijaspori a i u BiH.

2.3.Političko i pravno rješenje za BiH

• Zalagati se na održivom političkom rješenju za BiH uključujući ukidanje entiteta u BiH – sadašnji sistem entiteta je neodrživ, prvi korak bi trebao biti ukidanje kantona u BiH.

• Ukinuti entitetsko glasanje. Ukinuti sve zakone u BiH i entitetima koji definiraju entitetsko državljanstvo. Državljanstvo BiH mora ostati dovoljno i jedino pravno rješenje za sve graÄ‘anje BiH, bez obzira u kom entitetu oni bili nastanjeni. Da se na dokumentaciji i obrascima poput JMBG i sl. ukine zahtjev o podacima koji se tiču entitetskog porijekla ili pripadnosti. Garantirati konstitutivnost na čitavom teritoriju BiH.

• Usvojiti Zakon o dijaspori sa ukidanjem ili zadovaljajućom revizijom člana 17.

• Ukinuti uvjet da dokumenti (rodni list sa JMB i potvrda o BiH državljanstvu ne smiju biti stariji od 6 mjeseci – s obzirom da ovaj uvjet uzrokuje gubitak vremena pri podnošenju zahtjeva i omogućava otezanje procedure. U državama demokratskog sistema svaki graÄ‘anin jednom dobiva po roÄ‘enju rodni list koji je za cijeli život važeći kao i drzavljanstvo. Ukoliko je osoba roÄ‘ena u državi BiH ili ukoliko su roditelji državljani (jedan ili oba roditelja) BiH uz koje dijete automatski prima državljanstvo, a po punoljetnosti dijeteta od (18 godina) stiče pravo da dobije svoj odvojeni dokument o državljanstvu koji se automatski prepisuje sa roditeljeve potvrde o državljanstvu.

• Zaštiti privatnu nepokretnu imovinu. Zabraniti oporezivanje imovine i neobraÄ‘enog zemljišta povratnika u RS, jer prognanici bez povratka ne mogu ni obraÄ‘ivati zemljište.

• Tražiti usvajanje zakona o zabrani i kažnjivosti negiranja genocida nad Bošnjacima i holokausta nad Bosanskim Jevrejima. Plemeniti posao koji su započeli bošnjački prvaci (od kojih su mnogi zbog toga završili po Jasenovcu i drugim balkanskim kazamatima) 1941. potpisivanjem “Muslimanske Deklaracije” kojom se u sred nacističke okupacije u porobljenoj Evropi po prvi put zahtijevala zaštita bh. Jevreja i Roma. Spriječiti sve pokušaje minimizacije kako bosansko jevrejskog, bosansko romskog te nedavnog bošnjačkog stradanja.

2.4. Podrška Bošnjacima Sandžaka i Kosova

• Insistirati na konstitutivnosti Bošnjaka u Crnoj Gori, Kosovu i Srbiji i većim pravima, autonomiji i uvezivanju sa matičnom domovinom, većoj podršci svim Bošnjacima sa Balkana.

• Podržati daljnju regionalizaciju Srbije i jačati rad bošnjačkih institucija i zdravih političkih snaga u Sandžaku.

• Dati punu podršku radu KBSA, MeÄ‘unarodnom institutu za istraživanje genocida, Kanada (IRGC), Bosansko američkom institutu za genocid (BAGI), te Bošnjačko Američkom Savjetodavnom Vijeću za BiH, treba suraÄ‘ivati sa džematima, džematskim odborima, te sa IABNA. Ojačati i proširiti suradnju sa Svjetskim Savezom Dijaspore (SSD) i sa Bosansko Hercegovačko Američkom Akademijom Nauka i Umjetnosti (BHAASA). Bošnjaci i probosanske organizacije moraju imati zajednički stav, i povezivati se sa postojećim organizacijama kroz zajedničke akcije i suradnju.

3.1. ZAKLJUÄŒCI O BiH DIJASPORI I BOŠNJACIMA

3.1.Bošnjaci jesu žrtva stravične agresije. To je povijesna činjenica i iskustvo. Ali Bošnjaci ne smiju sebe dovesti u poziciju bespomoćne žrtve, već to pretočiti u konkretne moralne i pravne akcije za očuvanje vlastitog bitisanja i očuvanja države BiH koja je isto tako žrtva pomenutihv elikodržavnih ideologija.

3.2. Interes BiH dijaspore jedržava BiH s pluralnim društvom koje je zasnovano na vladavini prava i zakona, slobodi graÄ‘ana i naroda, ravnopravnosti Bošnjaka, Srba, Hrvata, Jevreja, Roma i drugih koji u njoj žive.

3.3. Bošnjaci svoj nezavisni, narodni i politički položaj mogu ostvariti jedino u nezavisnoj, suverenoj, jedinstvenoj, demokratskoj državi BiH i otvorenom, slobodnom, civilnom društvu. BiH se nikada nije selila ni cijepala, nego je u kontinuitetu do danas postojala.

3.4. Prioriteti BiH dijaspore su u obrazovanju, društvenom razvoju i euroatlanskim integracijama. Ti procesi će biti zakočeni od strane antibosanskih snaga koje sasvim otvoreno rade na potkopavanju bosanskohercegovačke državne supstance. Oni opstrukcijama nastoje dovesti do zamora patriotske snage i njihove prijatelje u vezi sa odbranom BiH. Bošnjaci s probosanskim Srbima i Hrvatima moraju, pritom, svim raspoloživima sredstvima raditi na jačanju internacionalno priznate države BiH i pokazati da su jaki i odgovorni. Bošnjaci danas moraju iskazati veliku političku mudrost i odgovornost prema BiH.

3.5. Bošnjacima trebaju otvoreni kritički dijalozi i institucije (državne, kulturno-znanstvene, ekonomske, finansijske) koje će doprinositi jačanju države BiH i njihovom općem položaju. Bošnjaci ne mogu opstati u getu neovisno od države BiH. Bosanskanacijamoradobitiopcijupripadnostisvojojdržavi.

3.6. Mladi obrazovani Bošnjaci u dijaspori moraju svoje potencijale staviti na raspolaganje zajednicama u kojim žive i dati svoj doprinos ukupnom intelektualnom i duhovnom razvoju Bošnjaka.

3.7. Bošnjaci kao najveći segment bh dijaspore moraju uvjek biti otvoreni za iskreni i konstruktivni dijalog sa svojim susjedima kao i uskladiti i dogovarati svoje strateške interese sa potvrÄ‘enim prijateljima u svijetu kao što su SAD, Kanada, Turska, zemlje OIC.

Tekst deklaracije pripremili:

Dr. Senadin Lavić, predsjednik BKZ “Preporod”

Profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida iza Kanade (IRGC)

Mr. Haris Alibašić, predsjednik UO Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA)

 

Saopćenje sa Tribine “Uloga Bosansko-hercegovačke dijaspore u izgradnji održive Bosne i Hercegovine“

November 28, 2011

26. novembra 2011 je u prostorijama ICC Northbrook u Chicagu na Konvenciji KBSA, pred 130 gostiju, održana tribina “Uloga Bosansko-hercegovačke dijaspore u izgradnji održive Bosne i Hercegovine.”  Moderator tribine je bio profesor Emir Ramić, a meÄ‘u istaknutim gostima bili su Prof. Dr. Senadin Lavić, predsjednik BZK Preporod; general Željko Knez, savjetnik za dijasporu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića; Nj.E. Ambasador Nerkez Arifhodžić, diplomatski savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komsića; Nj.E. Eldin Kajević, Generalni Konzul Konzulata BiH u Chicagu; Sanja Seferović Drnovšek, direktorica BAGI-a; Selena Seferović, direktorica Bosansko-američke biblioteke u Chicagu; Sejad Muhić iz Udruženja logoraša St Louis,  MO; te druge istaknute zvanice i gosti iz svih dijelova SAD i Kanade.

U ime domaćina, BACA iz Chicaga goste je pozdravio i poselamio gosp. Mesud Kalauzović koji je ugostio na najbolji mogući način u ICC Northbrook centru. 

Ambasador Arifhodžić je u ime Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, pozdravio učesnike i goste tribine i sve prisutne na Konvenciji KBSA, te svima čestitao 25. novembar Dan Državnosti BiH. Amabasador Arifhodžić je poručio ispred predsjedatelja predsjedništva BiH Željka Komšića da je uloga BiH dijaspore kroz jedinstvo i suradnju izuzetno važna u stvaranju održive BiH, te da je glavni prioritet prema dugoročnoj stabilnosti i sigurnosti BiH punopravno članstvo u NATO savezu.

Tribina je zatim nastavila uvodnim izlaganjem Prof. Dr. Senadina Lavića koji je ukazao na historijske činjenice neupitne državnosti BiH, to jest istaknute razlike BiH od svojih susjeda kroz vijekove.

Pozvao je na blisku suradnju dijaspore kroz institucije kao najbolji način stvaranja održive Bosne i Hercegovine u svim aspektima života. Dr. Lavić je nastavio sa izlaganjem o važnosti i potrebi institucija demokratske države i civilnog društva koje je zasnovano na graÄ‘anskom, a ne etničkom  poretku društva i vladavine u Bosni i Hercegovini.

Prisutnima se obratio Prof. Semir Đulić, član UO KBSA i predstavnik KBSA u Svjetskom Savezu Dijaspore.  Profesor Đulić je naglasio da BiH zahtjeva samo ono što već imaju i ostale europske države i njihovi graÄ‘ani.

Nastavio je konstatacijom da su rezultati Aneksa 4 Dejtonskog sporazuma, odnosno unutrašnje administrativno ureÄ‘enje BiH po etničkom principu toliko štetni da znatno umanjuju i sami mirovni značaj Dejtonskog sporazuma, te da je zato potrebno da se promijeni. Profesor Đulić je iznio konkretne smjernice uloge BH dijaspore kroz:

-         Ambasadorsko i političko- lobističko djelovanje kroz institucije država u kojima živimo;

-         Participiranje u političkim, ekonomskim, kulturnim i društvenim dešavanjima u BiH kroz ispunjavanje naše graÄ‘anske dužnosti

Glasnogovornik KBSA, Mr. Hamdija ÄŒustović je izložio mišljenje da je dijaspora u Sjevernoj Americi nezadovoljna s trenutnom političkom i socio-ekonomskom situacijom u BiH, te nužnosti konkretnih ustavnih reformi kojom bi Bosna i Hercegovina postala graÄ‘anska država s punom primjenom modernih demokratskih principa jednakopravnosti svih njezinih graÄ‘ana.

 TakoÄ‘er je rekao da održivost BiH ovisi o promjeni principa glasanja, te demokratizaciji cjelokupnog društva Bosne i Hercegovine.

Gdin. Mugdim Karabeg, pisac i autor, se osvrnuo na nedavni intervju Dr. Lavića u ChicagoRaja i rekao da se slaže sa dosta konstatacija iz tog intervjua, te izrazio odreÄ‘enu dozu pesimizma zbog nedostatka angažmana meÄ‘unarodne zajednice u BiH. 

Zatim se prisutnima obratio  predsjednik Upravnog Odbora mr. Haris Alibašić koji je svoje izlaganje počeo pozdravivši prisutne i osvrnuo se na potrebu većeg anganžmana i aktivizma  dijaspore u stvaranju održive države Bosne i Hercegovine. 

Mr. Alibašić je naglasio da je optimista o budućnosti BiH unatoč teškoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH, te konstantnim medijskima i političkim napadima od strane neprijatelja BiH. 

Istakao je činjenicu da je Bosna i Hercegovina opstala vijekovima uprkos svim agresijama i genocidima te govorio o svom ličnom iskustvu kao pripadnik Armije RBiH za vrijeme agresije i da je Bosna i Hercegovina opstala tada, i da će opstati zauvijek dok god postoje Bosanci i Hercegovci koji će se brinuti za njenu budućnost, i bit će onakva kakvom je Bosanci i Hercegovci žele, o čemu govori i veliko prisustvo gostiju i aktivista KBSA na Tribini iz svih dijelova SAD i Kanade od Floride do Seattle, WA, New Yorka, St. Louisa, Toronta, Canade, Sjeverne Karoline, Michigana, Wisconsina, i drugih mjesta. Naveo je kao primjer spajanje Drugog i Trećeg korpusa, za vrijeme rata u BiH, te drugih uspjeha Armije RBiH u trenucima kada su drugi predvidjali kraj BiH. Mr. Alibašić je takodjer prezentirao u kratkim crtama i Deklaraciju sa Tribine koju je pripremio u suradnji sa dr. Lavićem i profesorom Emirom Ramićem.

U okviru dijela predviÄ‘enom za diskusiju čula su se dodatna izlaganja gostiju,a izmeÄ‘u ostalih i prezentacija Eldina Elezovića iz New Yorka, Sejad Muhić iz Saint Louisa, te drugih gostiju i učesnika Tribine. 

Tribina je uveličana svečanim potpisivanjem Protokola o suradnji izmeÄ‘u Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) i BKZ Preporod.  Dr. Lavić i Mr. Alibašić  su izrazili zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom, te potvrdili da se potpisivanjem Protokola se otvaraju vrata  za proširenje suradnje na projektima iz oblasti kulture, istraživanja, te drugih potencijala , te da se planira konkretan dugoročni program ovih organizacija u suradnji s bošnjačkim institucijama u BiH, Kanadi, SAD i Turskoj. TakoÄ‘er se govorilo o budućim planovima otvaranja satelitskih koordinacija BZK Preporod u sjevernoj Americi.

Program za Konvenciju i centralnu manifestaciju za Dan Državnosti je koordiniran u organizaciji KBSA u suradnji sa Bosansko Američkim Kulturnim Centrom (BACA) u Chicagu, Koordinacijom KBSA u državi Illinois, i Bosansko Američkim Institutom za Genocid i Edukaciju (BAGI)

U ime KBSA

Mr. Kemal Hamulić

Glasnogovornik KBSA