Vijesti

Nijaz Duraković je stajao na straži svoga naroda

Nijaz Duraković  je  stajao na straži svoga naroda

Nijaz Duraković  je  stajao na straži svoga naroda, države i svakog čovjeka dobre volje. Njegov patriotizam i borba za narod treba biti primjer svima. Opraštamo se od čovjeka koji nas je zadužio da se osjećamo sigurno u ovom gradu i zemlji.

Bilo kakve jugoslovenske zajednice nema ukoliko BiH ne bude ravnopravna i suverena ovakva kakva je. To je pretpostavka za jugoslovensku zajednicu, govorio je Duraković za skupštinskom govornicom 1992. godine.

Ratni zločinac Radovan Karadžić pokušao mu je parirati.

Odgovorno' tvrdim u ime SDS-a, koja zastupa više od 90 posto srpskog naroda u BiH da Srbi nisu za građanski rat niti bilo kakav drugi rat. Srbi u svojoj istoriji nikad nisu započinjali ratove iako su ih vrlo često završavali, zborio je bolesni doktor s Durmitora.

Duraković, koji je oduvijek slovio za beskompromisnog i čvrstog političara, ovo, naravno, nije mogao prešutiti.

Vratio sam se da kažem jednu rečenicu. Ja bih Radovana zamolio da meni ne stavlja usta ono što nisam kazao. Ja nisam kazao da srpski narod hoće rat. I nemojte se podvalama služiti, pogledajte prvo vaš stenogram, tražit ću da se umnoži, pa ćete vidjeti da su u vašem izlaganju s prethodne skupštine bile izrečene ratne prijetnje. Ja nisam optuživao ni jedan narod niti to želim. Nemojte se identificirati s cijelim narodom. Ako polemišem s vama se polemišem s cijelim narodom, niti mislim da ste vi srpski narod, poručio je tada Duraković.

Odlaskom Nijaza Durakovića BiH je izgubila izuzetnog čovjeka, naučnika, političara i patriotu koji se borio za jedinstvenu i suverenu BiH i sve njene građane. Duraković je svojim znanjem, političkim iskustvom i nesebičnim angažmanom podario zemlju bosanskohercegovačku i njene ljude najboljim idejama za život u miru i zajedništvu i evropskom prosperitetu. On  je napisao program za SDPBiH, zajedno s Esadom Zgodićem.

 

Izgubili smo čovjeka koji je nesporno volio svoju Bosnu i svoj narod i koji je na sebi svojstven način u kontinuitetu i dosljedno promovirao i branio svoja uvjerenja. Snaga dosljednosti, uprkos drastičnim promjenama pozicija u državi i društvu posljednjih decenija, zaslužuje veliko poštovanje.

 

Profesor Duraković je nedavno postao član Senata Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) i time potvrdio spremnost da sudjeluje u prvim redovima borbe za potpunu institucionalizaciju bošnjačke nacije, što predstavlja posljednji korak do pune slobode našeg naroda. Izgubili smo čovjeka koji sa punim pravom zaslužuje epitet narodni intelektualac.

 

Nijaz Durakovic ce u istoriji ostati zapamcen po svom najvecem dometu, a to je, da je kao Lider Saveza Komunista Republike BiH odbio da se pokori velikosrpskom (Milosevicevom) diktatu, te je demonstrativno, zajedno sa Milanom Kucanom i Ivicom Racanom, izasao sa posljednjeg Kongresa Saveza komunista Jugoslavije. To je znacilo raspad Saveza komunista Jugoslavije i pocetak nove etape u borbi za slobodu Republike BiH.

 

To Durakovicevo "NE" Milosevicu je bilo ravno Titovom "NE" Staljinu i to je bilo zvono za uzbunu medju velikosrbima. Tada je pocela bjesomucna kampanja protiv Durakovica.

 

 

Posljednji ozbiljan napor Nijaza Durakovica da nesto pokusa uraditi za Bosnu i Hercegovinu bio je u tzv. patriotskom bloku, koji je uspio da odbije tzv. aprilske Ustavne amandmane 2006 godine.

 

Na kraju zivota je Nijaz Durakovic bio politicki porazen i demoralisan, ali bi ipak ponaked kazao pravu stvar, kao sto je npr. slijedeca izjava:

 

„Da sam bio na mjestu Alije Izetbegovica, nikada ne bih rekao ono što je on kazao: 'Jamcim vam da rata nece biti.' Ja bih izašao na televiziju i rekao tri recenice: 'Gradjani Bosne i Hercegovine, na Bosnu i Hercegovinu se sprema agresija. Mi smo pred ratom i kataklizmom. Ustajmo u odbrani zajednicke nam domovine.'“

 

Iza njega će ostati praznina koju će biti teško popuniti. Generacije koje dolaze na njegovom primjeru mogu naučiti kako se voli BiH I njen narod.  Duraković je svojim angažmanom učestvovao u oblikovanju savremene bh historije i dao značajan doprinos razvoju društvenih znanosti sa tri noseće ideje: ideja nacionalne ravnopravnosti; vizija i politička praksa multinacionalne Bosne i Hercegovine te ideja odbrane bosanskohercegovačkog društvenog i državnog subjektiviteta.

IGK žali zbog gubitka još jednog istaknutog naučnog radnika, borca za demokratiju i isticanje svih različitosti u Bosni i Hercegovini koje su naše istinsko bogatstvo. Akademska zajednica u Bosni i Hercegovini ostala je bez vrijednog člana.

 Profesore Durakoviću, hvala vam za sve što ste činili za ovu zemlju, u ime generacija koje dolaze.

Emir Ramic

IGK

Zemlja je smrtnim sjemenom posijana

Mak Dizdar

Zemlja je smrtnim sjemenom posijana

Ali smrt nije kraj Jer smrti zapravo i nema

I nema kraja Smrću je samo obasjana

Staza uspona od gnijezda do zvijezda

Vijesti: