KANADA NEMA NACRT VANJSKE POLITIKE ZA DRŽAVNE VEZE SA BiH

KANADA NEMA NACRT VANJSKE POLITIKE ZA DRŽAVNE VEZE SA BiH

Prije nekoliko mjeseci Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike je poslao Vladi Kanade pismo u kome je zatražena aktivnija uloga Kanade po pitanju nastavka rada Kriviènog tribunala za bivšu Jugoslaviju u Hagu i nastavka rada Glavne tužiteljice Karle Del Ponte.

U pismu KBSA izmeðu ostalog se kaže: \"Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike smatra da situacija na podruèju bivše Jugoslavije predstavlja prijetnju meðunarodnom miru i bezbjednosti sve dok se ne privedu pred lice pravde osobe koje su odgovorne za zloèin. Rezolucijama 1503. i 1534. Vijeæe sigurnosti OUN-a je pozvao MKSJ da poduzme sve moguæe mjere kako bi se sve istrage završile do 2004. godine, svi prvostepeni postupci do kraja 2008. godine i kako bi MKSJ svoj rad priveo do kraja 2010. godine. KBSA smatra da je nezamislivo da MKSJ zatvori svoja vrata dok se zloèinci Radovan Karadžiæ i Ratko Mladiæ nalaze na slobodi. Hapšenje Radovana Karadžiæa i Ratka Mladiæa je zajednièka odgovornost Srbije, Republike Srpske i meðunarodnih vojnih snaga stacioniranih u BiH. Imajuæi u vidu da se od momenta osnivanja MKSJ do danas odreðene države, entiteti i organizacije direktno u kontinuitetu suprotstavljaju ili su se suprotstavljale svim Rezolucijama i Zakljuècima Vijeæa sigurnosti OUN-a i time onemoguæili sprovoðenje mandata MKSJ, a posebno Rezolucije 1503 i 1534 Vijeæa sigurnosti OUN-a na naèin nehapšenja najodgovornijih osoba za teška kršenja meðunarodnog humanitarnog prava, te imajuæi u vidu da se na ovaj naèin u najveæem dijelu svjetske javnosti formira percepcija da se zloèin isplati i da je nekažnjiv i da je uslovno onemoguæena sprovedba meðunarodne pravde, a u želji da se pomogne realizaciji mandata MKSJ, Rezolucija i Zakljuèaka Vijeæa sigurnosti OUN-a, (posebno Rezolucijama 1503 i 1534) KBSA od Vijeæa sigurnosti OUN-a, kroz utvrðenu proceduru traži usvajanje slijedeæih zakljuèaka: MKSJ neæe okonèati svoj rad bez obzira na Rezolucije 1503 i 1534 sve dok Karadžiæ, Mladiæ i drugi optuženi ne budu izruèeni MKSJ i dok se protiv njih ne završi zakonski postupak pred MKSJ; KBSA poziva na bezuslovno ispunjenje svih naloga iz Rezolucija 1503 i 1534, prevashodno hapšenje Karadžiæa, Mladiæa i drugih optuženih kako bi se strategija okonèanja rada MKSJ efikasno sprovela; KBSA poziva države, entitete i organizacije koje su prozvane u izvještajima Glavne Tužiteljice zbog nesaradnje i opstrukcije da hitno pristupe realizaciji svih zahtjeva i naloga koje je izdao MKSJ; imajuæi u vidu Rezolucije 1503 i 1534 i zadane rokove okonèanja rada MKSJ, ali i blokade i opstrukcije odreðenih država, entiteta i organizacija, a u interesu da MKSJ do kraja u punom kapacitetu ispuni zadati mandat, KBSA sada prije isteka mandata Glavne tužiteljice koji istièe 15.09.2007. godine, traži da se omoguæi Glavnoj tužiteljici Carla Del Ponte produženje mandata kako bi strategija završetka rada MKSJ bila okonèana u skladu sa svim proklamovanim rezolucijama OUN-a koje se odnose na ulogu, znaèaj, ciljeve i mandat MKSJ\".

KBSA je po navodima iz pisma dobio poziv da posjeti Ministarstvo vanjskih poslova Kanade.

Premijer Kanade Mulroney vodio pro-srpsku politiku

Delegacija KBSA se dana 08. januara, 2007. sastala sa: Pierre Guimond, Direktor Odjela za istoènu Evropu i Balkan i Paul Roche, viši èinovnik, Kancelarija odjela za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju-Crnu Goru, Istoènu Evropu i Balkan. Pierre Guimond i Paul Roche su boravili više od godinu dana u BiH, radeæi u Sarajevu. U razgovoru je bilo vidljivo da se slijedi politika koju je bivši premijer Kanade Mulroney vodio, znaèi otvoreno pro-srpska. Htjeli su doznati sve što mogu o KBSA. Na uvod da je „CNAB an umbrella organization“, Paul je spremno skoèio sa: “You are trying to be an umbrella organization“. To je indikator da se oni boje KBSA i da misle na bilo koji naèin umanjiti aktivnost i znaèaj KBSA. Obadvojica su pokušala dokazati da su Bošnjaci razjedinjeni, te da nema saradnje izmeðu naroda u BiH. KBSA je konstatovao da Kanada ima važnu ulogu u meðunarodnoj zajednici, te zbog oèuvanja te uloge Kanada treba prvo da ispravi svoje grijehe iz prošlosti kad nije htjela priznati glas veæinskog izbornog bh. tijela, i kad se postavila na pogrešne stvari umjesto na principe demokracije i glasa naroda kojega je trebalo poštivati i braniti. Ukazano je na èinjenicu da je u to kritièno doba Kanada bila voðena premijerom koji je dozvolio da se etnièki interesi iz njegove liène familije umiješaju u vanjsku politiku zemlje.

Prezentirana im je KBSA brošura, i službena pozicija KBSA u vezi predmeta sastanka, isto kao i predmeta na koje zahtijevamo dobiti službenu poziciju kanadske vlade: produženje rada Meðunarodnog kriviènog tribunala i Tužiteljice Karle Del Ponte. Bilo je jasno da je KBSA uhvatio kanadske diplomate na spavanju. Ovo je bio tipièan „damage control“ sastanak.

Kanadske diplomate su saopštile KBSA da neæe dati službenu poziciju Kanade, jer „to su ionako predmeti kojima se oni bave i bez nas“. Pierre Guimond-u se je u jednom trenutku „otvorio“ jezik i izletjelo mu je da je ambasada Kanade u Sarajevu prevelika za BiH i da kroz nju gledaju na jug: Kosovo i Albanija. Tada je od KBSA upitan kakva je pozicija Kanade u vezi Kosova. To nije oèekivao, bio je zbunjen, i rekao je istinu – pozicija kanadske vlade je da ne znaju šta napraviti sa manjim entitetom {RS}, u smislu referenduma o odcjepljivanju, ako priznaju Kosovo. Na to mu je KBSA odgovorio da je porazno da Vlada Kanade, nakon petnaest godina od agresije i genocida na BiH, još uvijek ima krive poglede. Naglašeno je da u prvotnom glasanju u bivšoj Jugoslaviji, nije bilo usporedbe sa Quebecom, kao što su u Kanadi èetnici uspješno proturali da zamagle oèi.
Reèeno da je u prvotnom glasanju, 6 od 8 konstitutivnih teritorija (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo, Vojvodina) glasalo da se otcijepe od preostale dvije. U Kanadi je Quebec jedini koji se želi odcijepiti od svih drugih. Tu nisu imali niti jednu rijeè komentara. KBSA je konstatovao da Kanada ima mnogo dobrih stvari koje može ponuditi u smislu normalizacije multikulturalne, multinacionalne, multivjerske i multijeziène države.

Na kraju je KBSA naglasio da Kanada nema nacrt vanjske politike za državne veze s državom koja æe joj uskoro postati vojni partner u NATO paktu. KBSA je konstatovao da je vrijeme pripremiti nacrt vanjske politike prema Bosni i Hercegovini kao buduæem partneru na mnogo nivou, ukljuèujiæi i NATO saradnju.