Nova perspektiva Bošnjaka u Sjevernoj Americi
U okviru obilježavanja dvadeset godina od Deklaracije o nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u Atlanti je osnovan Inicijativni odbor “KZB Preporod” za Sjevernu Ameriku kojeg saÄinjavaju: prof. dr. Mirsad Hadžikadić, dr. Mirza Mujadžić, dr. Abdullah Kapić, prof. Emir Ramić, prof. Semir Äulić, dipl. ing. Muharem Obradović, mr. Emir Alibašić, mr. Dino Crnalić, dipl. ing. Narciza Hadžikadić, Ajla Karajko, Adelma ÄŒisić. Za predsjednika Inicijativnog odbora izabran je dr. Abdullah Kapić.
SjevernoameriÄki Bošnjaci poÄinju promišljati bošnjaÄki kontinuitet. To je znak spremnosti i odgovornosti da bolje prezentuju bitne bošnjaÄke vrijednosti u ameriÄkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku. Dolazak “KZB Preporod” u Sjevernu Ameriku je poÄetak pozicioniranja dostignutog nivoa organizovanja i razvoja Bošnjaka u novi kulturni, intelektualni, obrazovni, nauÄni kontekst koji traže od njih da imaju viziju, teorijski duh, volju, hrabrost i odgovornost da idu dalje u jaÄanju svoga narodnog bića. Promišljanje bošnjaÄkog kontinuiteta, prizivanjem kulturne, intelektualne, nauÄne i obrazovne dimenzije je pitanje budućnosti bošnjaÄkog bića.
Kulturno povijesni tokovi koji su bitni za bošnjaÄki identitet moraju se uÄiniti racionalnim za svakodnevni život. Bošnjaci svoju kulturu ne smiju reducirati na etniÄki primitivizam koji guši Bošnjaštvo. BošnjaÄki identitet, kako individualni tako i kolektivni se definira preko znanja i obrazovanja. Zato se važnost i vrijednost znanja i obrazovanja ne smije napustiti. A znanje se pokazuje u razliÄitim formama koje Bošnjaci preferiraju i zastupaju, te preko kojih s drugim narodima dijele svoje historijsko iskustvo. To kazuje da Bošnjake oÄekuje gradnja bošnjaÄke kulturne i intelektualne, nauÄne i obrazovne, društvene mreže i ukljuÄenost u svjetske tokove društvenih mreža u kontekstu globalizacije. Dolazak “KZB Preporod” u Sjevernu Ameriku je jasan bošnjaÄki znak da oni hoće i mogu biti ukljuÄeni u tokove savremenog svijeta.
Bošnjaci moraju biti svjesni da se dominantne funkcije i procesi u savremenom društvu organiziraju oko društvenih mreža. To je jedan od bitnih motiva kojima Bošnjaci trebaju biti voÄ‘eni. Oni moraju ovladati informacijama i postati dio društvenog, umreženog svijeta ako žele da izbjegnu izolacionizam, iskljuÄenost i getoizirani mentalitet.
BošnjaÄka budućnost je razvijanje potencijala bošnjaÄke inteligencije, etike i odgovornosti kao stožera jedne nove bošnjaÄke kulture, koja će reagovati pravilno na dogaÄ‘aje, što nije bio slućaj u prošlosti. Bošnjacima nedostaje jasna vizija vlastitog identiteta, prave ideje, jedno moralno osjećanje pravednog, slobodnog i humanog svijeta s drugim ljudima. Ne postoji realna politiÄka procjena prioriteta u politiÄkom djelovanju kod Bošnjaka. To da kod Bošnjaka nema kontinuiranog, Äistog politiÄkog stava o bitnim pitanjima, govori nam da shvataju politiku na neadekvatan naÄin.
Još od 2005 godine traju pokušaji osnivanja “KZB Preporod” u Sjevernoj Americi. Na susretima Bošnjaka Sjeverne Amerike u Torontu u prisisutvu prof. dr. Šaćira Filandre, tadašnjeg predsjednika “KZB Preporod”, prof. dr. Alije Pirića i rahmetli Džafera Obradovića poÄela su promišljanja o znaÄaju formiranja “KZB Preprod” u Sjevernoj Americi. Istovrmeno se od tada promišlja znaÄaj umrežavanja sjevernoameriÄkih Bošnjaka. Formiranjem “KZB Preporoa” za Sjevernu Ameriku u Atlanti ta promišljanja dobivaju konkretnu formu egzistencije.
Emir Ramić