Hamilton, Ontario,Kanada
Obilježen Dan bijelih traka za žrtve genocida u Prijedoru
U organizaciji Instituta za istraživanje genocida Kanada i BošnjaÄkog islamskog centra Hamilton, djeca, polaznici škole bosanskog jezika i mekteba, zajedno sa svojim roditeljima su pokazali svoju solidarnost sa žrtvama zloÄina genocida poÄinjenog u Prijedoru i Bosni I Hercegovini, noseći bijelu traku oko ruke.
Prigodan komemorativni rogram je otvorio profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, inaÄe roÄ‘eni PrijedorÄanin. Ramić je naglasio: „Trideset i prvog maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu kojom se nareÄ‘uje nesprskom stanovnistvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio poÄetak genocida Äiji je konaÄni ishod bio uklanjanje 94% Bošnjaka i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor. Ovo je bio prvi put od 1939 i nacistiÄkog proglasa po kojem su poljski Jevreji morali nositi bijele trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, kako bi na ovaj naÄin bili obilježeni za istrebljenje. Koristim ovu priliku da još jednom podsjetim da je u Prijedoru izvršen masovni zloÄin genocida, kulturocida, ekocida, etnocida, urbicida, elitocida, masovno, namjerno, organizovano ubijanje, protjerivanje, silovanje prije svega, Bošnjaka, a zatim i Hrvata. Koristim takoÄ‘e ovu priliku da još jednom podsjetim da opštinske vlasti u Prijedoru do današnjeg dana nisu žrtvama genocida na bilo koji naÄin odali poÄast za patnje kroz koje su prošli. GradonaÄelnik Marko Pavić i lokalne vlasti odbijaju javno priznati da su zloÄini poÄinjeni u Prijedoru, uprkos brojnim presudama meÄ‘unarodnih i lokalnih sudova. Podizanje spomenika u spoment prijedorskim žrtvama u gradu nije dozvoljen, a pristup mjestima zloÄina onemoguÄuju. Odavde iz Kanade pozivamo sve prijatelje istine i pravde da dignu svoj glas u zaštitu prava preživjelih žrtava genocida u Prijedoru. To je potrebno kako se genocid ne bi više nikada i nikome ponovio. Pokazujući solidarnost sa žrtvama genocida u Prijedoru pozivamo Marka Pavića, gradonaÄelnika Prijedorada da prizna zloÄine poÄinjene u Prijedoru, da dužnu poÄast žrtvama tih zloÄina i omugući pristup mjestu nekadašnjeg koncentracionog logora smrti u Omarskoj”.
Potom se obratio Eno ÄŒaušević, predsjednik Izvršnog odbora BošnjaÄkog islamskog centra Hamilton, takoÄ‘e prijedorÄanin. On je prisutne upoznao sa mnogobrojnim knjigama i mnogim nauÄno istraživaÄkim radovima i spisima o genocidu u Prijedoru. Pokazao je dokumente o nastradalim u genocidu iz svoje bliže i dalje familije. “Užasi i stradanja Bošnjaka na prijedorskoj op[tini su takvih razmjera da im je dato pravo ime genocid. Zastrašujuće slike iz prijedorskih logora iz 1992. godine su šokirale svijetsku javnost, podsjećajući na strahote Drugog svjetskog rata. Ta reakcija svjetske javnosti je pokrenula proces koji je doveo do osnivanja prvog suda za ratne zloÄine“, rekao je ÄŒaušević. Potom je govorio o stradanju svoje u\e i [ire familije u Prijedoru.
Posebno interesovanje su izazvali živi svjedoci najstrašnijih mućenja u koncentracionom logoru smrti Omarska. Skupu su se izuzetno emotivno sa suzama u oÄima obratili preživjeli logoraši koncentracionog logora smrti Omarska Maid Bahonjić i Midhat Menković. U svojim iskazima naglasili su da je na kraju dvadesetog vijeka u srcu demokratske, slobodarske Evrope poÄinjen genocid koji je pokazao i dokazao Äitavom svijetu da holokaust još nije pobjeÄ‘en, da nismo izvukli poruku iz holokausta. Posebno su se obratili djeci zahtijevajući od njih da pamte zloÄine, ne u ime osvete koja je strana bošnjaÄkom biću, već u ime stalne budnosti da se više nikada i nikome ne dese tako strašni zloÄini. Dok su priÄali o ubijanju, klanju, mućenju, silovanju, komadanju \ivih ljudskih tijela, dok su priÄali o tim nezamislivim zloÄinima mnogi su plakali, mnogi prisutni su se sjetili svojih najdražih, ubjenih u genocidu u Bosni i Hercegovini. Na kraju preživjeli logoraši su pozvali posebno bošnjaÄku mladost na podizanje svijesti za borbu za istinu o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocidu nad Bošnjacima, te borbu za pravdu za žrtve tih zloÄina. Bez te istine i pravde nema bošnjaÄke bezgenocidne budućnosti.
Skupu se obratio dr. Ali Galus predsjednik Muslimanske zajednice Hamiltona. Naglasivši da je došao danas da podjeli sjećanje sa Bošnjacima na strahote genocida nad njima, prozvao je Evropu i svijet što su dozvolili da se nad Äitavim jednim slobodarskim narodom izvrši genocid samo zato što su muslimani.
Program je završio Ismal ef. Fetić, imam BošnjaÄkog islamskog centra Hamilton. Imam Fetić je posebno naglasio: „BošnjaÄki islamski centar Hamilton iskazuje najdublje saosjećanje sa preživjelim žrtvama masovnih zloÄina i tortura u koncentracionim logorima smrti u Prijedoru i snažno podržava obilježavanje sjećanja na te brutalne, sramne i anticivilizacijske postupke tadašnje srpske vlasti. Mi Bošnjaci imamo obavezu da se jasno i nedvosmisleno odredimo protiv zla zlih ljudi. Neutralnost pomaže dželatu, nikad žrtvi. Šutnja hrabri tiranina, nikad potlaÄenog. U bošnjaÄko sjećanje, u bošnjaÄku kulturu pamćenja mora biti ukorijenjeno pamćenje genocida. Islamska i bošnjaÄka dužnost je uÄiti našu djecu o zloÄinu.
Suze u oÄima prisutnih najbolje oslikavaju koliÄinu tuge i bola koja je obilježila ovaj skup.
Na kraju je proÄena Fatiha za sve šehide Prijedora i Bosne i Hercegovine.
Osnovna poruka sa ovog komemorativnog skupa je:
Bošnjaci se ne smiju navikavati da zloÄin, veliÄanje zloÄina i djela zloÄina žive i postanu prihvatljivi. Ne smiju pristati na zaborav i oduzimanje sjećanja, prihvatiti iskrivljivanje istine o prošlosti i patnjama Bošnjaka. A, onima koji koji nisu spremni, nemaju moralne snage i ljudske Äasti da, uprkos brojnim presudama meÄ‘unarodnih i lokalnih sudova, žrtvama sistematskog progona i ubijanja odaju poÄast žrtvama genocida u Prijedoru poslana je poruka koji su držali u ruci svi prisutni i na koj je pisalo
PRIJEDOR – 20 GODINA
102 UBIJENE DJECE
256 USMREĆENIH ŽENA
3.173 UBIJENIH CIVILA
31.000 ZATOÄŒENIKA U LOGORIMA
53.000 ŽRTAVA DEPORTACIJE
28 OSUÄENIH ZA RATNE ZLOÄŒINE
ZAR TO NIJE GENOCID?