Povelja Kulina bana je 29. augusta napuniti 823. godinu od izdavanja, dokument koji svjedoÄi o državnosti Bosne i Hercegovine još uvijek se Äuva daleko od njegove rodne zemlje, pod okriljem ruske biblioteke i do danas ne postoji nikakva naznaka da bi mogla biti vraćena kući. KljuÄni problem za nepovratak, odnosno nemogućnost preuzimanja Povelje do sada je u Äinjenici da nikada na državnom nivou BiH takav zahtjev nije dobio pravu podršku.
Povelja pokazuje da ban Kulin u tom vremenu nije ovisio od toga da li je neki drugi vladar bio nad njim nadreÄ‘en, odnosno da on u to vrijeme nije bio vazal nijednom drugom vladaru, posebno kada je rijeÄ o Vizantiji, tada najmoćnijoj državi ili nekom od susjednih vladara. Zato je Povelja rodni list države Bosne i Hercegovine koja je pisana bosanÄicom, takozvanom bosanskom ćirilicom. To jedini saÄuvani dokument takvog državnopravnog znaÄaja kod južnih Slavena tog vremena.
Povelja bosanskoga bana Kulina je napisana 29. augusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosanÄicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronaÄ‘eni oÄuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država. Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historiÄara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiv. To je prvi dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara, vladaru, tj. knezu, druge države. Povelja Kulina bana oÄuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. vijeku danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original meÄ‘u poznatim primjercima. BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje. Rusija je odbila zahtjev, jer smtara da Povelja Kulina bana kao drugi dokument po starosti Slavena jednako pripada i njihovoj historiji.