Najznačajniji rezultat Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike {Susreta} je osnivanje Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike {KBSA}

Najznačajniji rezultat Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike {Susreta} je osnivanje Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike {KBSA}

 

Poslije petih Susreta održanih u Chicagu na kojima je zvanično formiran KBSA, Susreti su održavani svake godine. Šesti Susreti 2001. u New York, sedmi Susreti 2002. Atlanta, osmi Susreti 2003. St Louis, deveti Susreti 2004. Detroit, deseti Susreti 2005. Toronto, jedanaesti Susreti 2006. Chicago, dvanaesti Susreti 2007. Seatle, trinaesti Susreti 2008. St. Louis, četrnaesti Susreti 2009. Jackonswille, petnaesti Susreti 2010. St. Louis, šesnaesti Susreti 2011. Phonex, sedamnaesti Susreti 2012. Bowling Green.  Svaki od naznačenih Susreta  je donio nešto novo na planu vjerskog, nacionalnog, kulturnog i naučno istraživačkog organizovanja američkih i kanadskih Bošnjaka.

Na desetim Susretima održanim u Torontu pokrenuta je inicijativa za organizovanjem Kulturne zajednice Bošnjaka Preporod u Sjevernoj Americi, te inicijativa za organizovanjem bošnjačke omladine i studenata.

Na jedanaestim Susretima u Chicagu promovisana je monografija Stotinu godina sjevernoameričkih Bošnjaka.

 

Najznačajniji rezultat Susreta je osnivanje KBSA, nacionalne organizacije sjevernoameričkih Bošnjaka koja artikulira i predstavlja bošnjačke interese te promovira pozitivne aspekte bošnjačkog kulturnog, historijskog, etničkog i vjerskog nasljeÄ‘a, bošnjačke etike i bošnjačkih vrijednosti u Americi i Kanadi. KBSA se zalaže za demokratsku, jedinstvenu i prosperitetnu državu Bosnu i Hercegovinu {BiH} u kojoj će svi konstitutivni narodi i graÄ‘ani živjeti u miru i ravnopravnosti, te za otvoreno, slobodno, civilno bosanskohercegovačko društvo.

 

Bošnjačka dijaspora u Sjevernoj Americi nije bila takvog obima i takve snage da bi preuzela ulogu predvoditeljskog ili oblikujućeg činioca bošnjačkog biča. Intelektualno malobrojna i nepovezana politički, narodno  i nacionalno dezorijentirana, opterečena paradigmima i rješenjima koja su povijesno već bila prevaziÄ‘ena, bez institucionalnih oblika življenja i djelovanja i bez institucionalne potpore i zaštite, sjevernoamerička bošnjačka dijaspora se borila za goli fizički opstanak. Njena upučenost na znatno brojniju, stariju, ustrojeniju i bogatiju srpsku i hrvatsku diasporu bila je činjenica povjesne zbiljnosti i nužnonosti, iz kojih su se izvodila dodatna cijepanja i podvajanja.

 

U takvim okolnostima Susreti  raÄ‘aju historijsku ideju KBSA putem koje sjevernoamerički Bošnjaci poćinju organizovano i institucionalno izražavati narodnu, nacionalnu, jezičku, kulturnu, duhovnu i tradicijsku vlastitost u kanadskom i američkom društvu, te dižu svoj vlastiti glas u odbranu svojih vlastitih narodnih i nacionalnih interesa.

 

Osnovni ciljevi ove, slobodno možemo reči historijske ideje i sada prakse su: afirmacija bošnjačkog, bosanskog i islamskog identiteta američkih i kanadskih Bošnjaka, afirmacija multikulturnog, multivjerskog i multietničkog identiteta BiH u američkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku, koordinacija djelovanja svih oblika bošnjačkog i bosanskohercegovačkog organizovanja u Sjevernoj Americi, podsticanje sjevernoameričkih Bošnjaka za njihovu konstruktivnu aktivnost u američkom i kanadskom društvu, lobiranje za bošnjački i bosanski interes u američkom i kanadskom društvu, produkcija bošnjačke i bosanske informativno-lobističke mreže u smislu da se bošnjački i bosanskohercegovački glas čuje i prepoznaje u američkom i kanadskom društvu.

 

Osnivanje KBSA, Ogranak za Kanadu

 

Iz razloga djelovanja u Kanadi kao posebnoj zemlji, a u cilju boljeg artikuliranja i  razumjevanja vlastitosti i posebnosti kanadskih Bošnjaka, na prijedlog Emira Ramića na federalnom nivou Kanade je 2005. registrovan KBSA, Ogranak za Kanadu. Najznačajniji uspjesi kanadskog ogranka KBSA su priznanje bosanskog jezika u Kanadi i upotreba nacionalnog imena Bošnjak u kanadskim statističkim i političkim dokumentima.

 

Institut za istraživanje genocida Kanada – produkcija Kulture pamćenja Kanadskih Bošnjaka

 

Što je manje pamćenja, to je manje BiH, i obratno.Tek sa maksimalnim forsiranjem bošnjačke žrtve može doći do katarze u srpskom i hrvatskom kolektivitetu, a time i do obnove tolerancije. Bez katarze, nema pokajanja, nema pomirenja. Zaborav može samo nahraniti ekstremizam kod Srba i Hrvata.

Bošnjaci moraju organizovano i institucionalno povesti borbu protiv negatora genocida. Bošnjaci moraju izaći iz šutnje o agresiji i genocidu jer ponižavajući status bošnjačke žrtve je presudan za opstanak sadašnjeg dejtonskog ureÄ‘enja, koje Republici Srpskoj omogućava poteze o svojoj nezavisnosti. Ako bi bošnjačka žrtva imala društveni značaj kakvog zavreÄ‘uje u jednom antifašističkom i humanističkom društvu, to bi do kraja razgolitilo genocidnu suštinu nepravednog dejtonskog poretka, a u toj utrci onda opstaje pravda, a nestaje nepravda.

U cilju organizovanog i institucionalnog planiranja bošnjačke budućnost u Kanadi, a u skladu sa optimalnim pravedničkim, duhovnim i akademskim potencijalima kanadskih Bošnjaka na prijedlog prof. dr. Smaila ÄŒekića, direktora  Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, formiran je Institut za istraživanje genocida Kanada. Za direktora Instituta je izabran Emir Ramić.

Kanadskom društvu ne smeta uspomena na bošnjačku žrtvu, niti izgradnja mira u BiH po mjeri satisfakcije za one koji su bili ubijani, silovani, protjerivani. Upravo iz takve pozicije Institut želi promišljati marketing tragedije, odnosno, jezik kojim je najplodotvornije ubijediti kanadski  politički, kulturni i naučno istraživački faktor da je dejtonski poredak nepravedan, nečastan i za svakog moralnog graÄ‘anina ponižavajući. Republika Srpska ne smije opstati zato što je graÄ‘ena i na genocidu i na iživljavanju nad žrtvama.

Osnovni uspjesi Instituta su usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu, puštanje u parlamentarnu proceduru zakona o pravima preživjelih žrtava Bosanskog genocida koji trenutno žive u Kanadi i izložba eksponata o Bosanskom genocidu u Kanadskom muzeju za ljudska prava.

Rastući broj Bošnjaka u Kanadi prati i rast njihovih nacionalnih i patriotskih zahtjeva. Potrebe za odbranom i jačanjem svih komponenti bošnjačkog nacionalnog bića i svih pozitivnih vrijednosti multidimenzionalnog bosanskohercegovačkog  društva i države u Kanadi je izazov na koji  KBSA i Institut moraju organizovano i institucionalno odgovoriti jačanjem bošnjačkih nacionalnih organizacija i institucija u cilju boljeg prezentiranja i povezivanja svekolike bošnjačke baštine, historije, kulture, tradicije, jezika i duhovnosti, te prezentiranju najboljih vrijednosti multidimenzionalnog bosanskohercegovačkog društva i države  u kanadskom Kulturnom mozaiku.