PISMO MISIJI BIH U UN

PISMO MISIJI BIH U UN

Izražavajući veliko nezadovoljstvo sjevernoameričkih Bošnjaka tretmanom bosanskog jezika, najvažnije kategorije konstitutivne državnosti BiH, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA), krovna organizacija koja zastupa interese više od 300.000 američkih i kanadskih Bošnjaka traži od Vas da hitno reagujete kod nadležnih organa Organizacije Ujedinjenih Nacija u smislu što bržeg stavljanja bosanskog jezika na listu zvaničnih jezika ove najveće svjetske institucije. Opravdanost našeg zahtjeva stoji u činjenici da je bosanski jezik već postavljen u državne institucije Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, kao i u pojedine organizacije koje su pod samim pokroviteljstvom Organizacije Ujedinjenih Nacija, poput OSCE i drugih.

U obrazloženju ovog zahtjeva želim naglasiti da se popisom stanovništva 1991 godine oko 90% Bošnjaka ili 38% ukupnog stanovništva BiH izjasnilo da im je bosanski jezik maternji, kao i da je 21. marta 1992. godine u Sarajevu grupa bošnjačkih intelektualaca usvojila “Povelju o bosanskom jeziku” u kojoj se kaže:"Bosanski jezik jeste jezik Bošnjaka i svih onih koji ga pod tim imenom osjećaju svojim. Korištenjem naziva bosanski jezik Bošnjaci slijede nominaciju svoga jezika čiji se kontinuitet može pratiti od bosanskog srednjovjekovlja do danas, a koji je bezbroj puta potvrÄ‘en u upravno-pravnim spisima, narodnim govorima, bošnjačkoj usmenoj i pisanoj književnosti te u različitoj literaturi na slavenskim i drugim jezicima".

TakoÄ‘e u ljeto 1993 godine osamnaest najistaknutijih lingvista u Centru za znanstveni rad Bošnjačkog Kulturnog Društva Preporod donosi platformu, gdje je naučno elaboriran stoljetni kontinuitet postojanja bosanskog jezika kao jedinog zvaničnog jezika na prostorima Bosne i Hercegovine, i gdje su date smjernice za izradu novog pravopisa bosanskog jezika koji je izraÄ‘en od autora Senahida Halilovića i komisija ga prihvatila 11. novembra 1995 godine.

Glavni argumenti koji dokazuju naučnu utemeljnost bosanskog jezika su:
- južnoslavensko jezičko porijeklo (to nije hibridni jezik nastao ukrštanjima već jezik koji se razvio iz zajedničkog južnoslavenskog prajezika),
- etnos koji je stvorio i prenosio taj jezik ( Bogumili, srednjevjekovna bosanska država, islamizacija),
- naziv bosanski jezik koji se sačuvao od srednjeg vijeka,
- bošnjačka alhamijado literatura,
- bosančica i njena tradicija,
- jezičke reforme u 19. vijeku, jezički reformatori,
- Kallayeva politika bosanskog jezika,
- bogato usmeno stvaralaštvo na narodnom jeziku,
- pisana književnost Bošnjaka.

Današnja zakonska osnova u našem zahtjevu takoÄ‘e je opravdana činjenicom da je referendumom za suverenu i nezavisnu BiH 1. marta 1992. godine potvrÄ‘ena državnost, samostalnost i nezavisnost države BiH. Na referendumsko pitanje: "Za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih graÄ‘ana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive pozitivno se izjasnilo 64,3% graÄ‘ana. Prijemom u Organizaciju UN 6. aprila 1992. godine BiH konačno postaje država u punom obimu značenja tog pojma u savremenom svijetu. Trenutno su 192 države članice najveće svjetske organizacije. BiH je jedna od njih. Ali na listi od 393 jezika u upotrebi u Organizaciji UN bosanski jezik se ne nalazi iako je bosanski jezik ustavom BiH odreÄ‘en kao jedan od tri zvanična jezika u upotrebi u BiH.

Bosanski jezik kao lingvistički  i kulturnohistorijski fakt o kojem se ne može sporiti, je najvjerniji pokazatelj historijske ukorijenjenosti bošnjačkog nacionalnog bića. Bosanski jezik, organski stvoren u smislu historijski zakonitosti nastanka i razvoja, ima svoje historijske korijene i sva neophodna sredstva koja odlikuju druge jezike. U nazivu bosanski jezik Bošnjaci poistovjećuju svoje kulturno biće sa povijesnom teritorijalno državnom maticom. Zato priznanje bosanskog jezika kao zakonomjerne kulturno historijske pojave znači političko priznanje Bošnjaka kao konstitutivnog naroda BiH i političko priznanje države BiH kao takoÄ‘e zakonomjerne pojave. Tvorac bosanskog jezika je bošnjački narod, a matica bosanskog jezika je BiH, taj najzapadniji istok i najistočniji zapad, prostor koji stremi Evropi i njezinom vrijednostima, nudeći joj svoje autohtone vrijednosti. Zato je bosanski jezik važna državna tvorevina i najvažniji uslov nacionalnoga opstanka Bošnjaka. Bosanski jezik je nesumnjiv akt čije je postojanje dokazano naučnom, a ne političkom metodologijom.

Bošnjaci imaju puno pravo da ga nazivaju bosanskim jezikom jer se tim nazivom ostvaruje bošnjačka matičnost državi BiH. Bošnjaci takoÄ‘e imaju pravo tražiti upotrebu bosanskog jezika u OUN, najvećoj svjetskoj organizaciji koja je priznala državu BiH. Bošnjaci imaju pravo tražiti upotrebu bosanskog jezika u OUN jer je bosanski jezik priznat kao World Heritage Language u SAD, državnoj teritoriji na kojoj se nalazi OUN.