BOŠNJAÄŒKI ISLAMSKI CENTAR, HAMILTON, ONTARIO
Proces utemeljenja džemata BošnjaÄki islamski centar, Hamilton, poÄeo je na inicijativu glavnog imama za bošnjaÄku dijasporu u Kanadi Tajib-ef. Pašanbegovića, u mubarek ramazanu 1997. godine, s mladim imamom Ismail-ef. Fetićem, samo nekoliko mjeseci po njegovom dolasku u Kanadu. ÄŒetiri, u džematu organizirane teravije (u kući Rizvana Huskića,Husrefa Mujkića, Hasana Dizdarevića i Seada Kadica) rezultirale su dogovorom da ubrzo, poslije Bajrama, poÄne vjeronauka u multietniÄkom islamskom centru Muslimanske zajednice Hamilton (Muslim Association of Hamilton), gdje je predsjednik bio Bošnjak Smail Bećirspahić. Za ramazan slijedeće, 1998. godine, Tajib- efendija i Ismail-efendija poÄeli su blagovremeno da pripremaju rješenja, pa je, nakon nekoliko sastanaka s džematlijama, ugovoreno da se teravija klanja u podrumu stambene zgrade na adresi 2520 Barton Street, u kojoj je živjelo dvadesetak bošnjaÄkih familija i desetak dodatnih, desetak u bližem komšiluku. Tu je održavana i vjeronauka, sve do poÄetka 1999. godine. Usljed nemogućnosti da se pronaÄ‘e adekvatan prostor za ramazan te 1999. godine, džemat je ostao bez organiziranih ramazanskih aktivnosti, što je izgledalo kao korak unazad. To je znatno utjecalo na poÄetni entuzijazam, pa je trebalo vremena i napora da se povjerenje obnovi i da se krene naprijed. Pred kraj te godine, nakon jednog mevludskog programa, koji se mogao komotno nazvati "obnoviteljskim", vjerske aktivnosti su ponovo uspostavljene.
Uzimanjem, pod kiriju, prostorija na raskrsnici Quenston/Grays Road, 2000. godine, Bošnjaci Hamiltona pokazali su odluÄnost da ozbiljnije krenu u pravcu utemeljenja džemata. Tu su se, s uspjehom, odvijale najvažnije vjerske aktivnosti i uporedo s tim sazrijevala je isvijest o potrebi osiguranja vlastitog prostora. U maju 2002. godine, realizirana je kupovina starije troetažne kuće s povećom bašÄom, na 202 Barton Street, općina Stoni Krik (Stoney Creek), gdje je bila najveća koncentracija Bošnjaka. Kuća je temeljito adaptirana i renovirana, pa su ionako dobre vjerske aktivnosti dodatno osjetno živnule. Kako se Älanstvo rapidno povećavalo, tako su rasli i snovi o većem i funkcionalnijem prostoru. Ismail-efendija je djelovao inspirirajuće i poticajno, što je meÄ‘u džematlija snažilo vjeru i samopouzdanje. Njegove liderske sposobnosti, znanje u vijeri, te njegov odnos prema svim bitnim komponentama bošnjaÄkog nacionalnog bića bile su krucijalno važni elementi za razvoj džemata u Hamiltonu. Uslijedila je kupovina kuće i oveće parcele zemlje. Komad zemlje znatno veće kvadrature, koji je istovremeno bio na prodaju s druge strane mesdžidskog imanja, Odbor nije se nije smio usuditi kupiti, jer je ocijenio da bi to bilo van domašaja njihovih finansijskih mogućnosti. Uz široku podršku Älanstva, moglo se poÄeti s pripremama za projekat džamije i skupljanjem sredstava.
U 2012. godini, nakon što je gradski Zavod za izgradnju izdao graÄ‘evinsku dozvolu za džamiju, pripreme su ažurirane, a postavljanje kamen-temeljca zakazano je za polovinu marta 2013. godine. Za oko 12 godina postojanja, džemat je od statusa podstanara u podrumskim prostorijama uznapredovao do nivoa kad je postao sposoban da krene u projekat podizanja Allahove kuće, koja će biti ponos Bošnjaka Hamiltona i Kanade. Nema sumnje da je takvom rastu i napredovanju ogroman doprinos dao njegov imam Ismail-ef. Fetić, koji autoritativno i veoma uspješno obavlja imamsku dužnost u BošnjaÄkom islamskom centru-Hamilton od prvih priprema za njegovo osnivanje.
Tokom više od 13 godina djelovanja BošnjaÄki islamski centar Hamilton pokazao se kao zajednica vjernika sposobna da se bori za oÄuvanje i jaÄanje islamske, bošnjaÄke i bosanske komponente bošnjaÄkog bića, ali i da pomogne svojim Älanovima u integriranju u kanadsko društvo na naÄin koji će im omogućiti da usvoje ono što je u njemu pozitivno, a da pri tom ne izgube ništa od svoje muslimanske i bošnjaÄke posebnosti.
Rast broja Älanova u džematu priÄa je za sebe. Ako se ima u vidu da grad Hamilton sa prigradskim naseljima broji nešto vise od 400 bošnjaÄkih porodica, a sadašnje Älanstvo džemata je više od 250, proizlazi zakljuÄak da je oko 65 posto porodica, dakle dvije trećine, ukljuÄeno u džemat, što je, za dijasporu, skoro neuobiÄajeno visok procenat. Uz to, ohrabruje trend kontinuiranog povećavanja džematskog Älanstva. Više od 100 Bošnjaka radilo je u raznim odborima i komisijama, dok je nekoliko stotina djece pohaÄ‘alo mektepsku nastavu i Školu bosanskog jezika, koju je osnovao profesor Emir Ramić. Džemat svake godine organizira brojne manifestacije i programme a formirana je i biblioteka koja nosi ime najstarijeg džematlije i jednog od prvih bošnjaÄkih muhadžira. Izdato je na desetine brojeva Biltena, koga više od dest godina ureÄ‘euje profesor Emir Ramić i koji je jedino bošnjaÄko pisano glasilo u Kanadi. Pored tijesne suradnje s bošnjaÄkim džematima u Sjevernoj Americi, naroÄito onim u južnom Ontariju, kao i s Kongresom Bošnjaka, BošnjaÄko-kanadskim humanitarnim društvom i Institutom za istraživanje genocida Kanada, imponira i nivo povezanosti džemata i kooperacije s lokalnim džematima, tj. džematima u Hamiltonu i okolini.
Svojom aktivnošÄ‡u tokom proteklih godina BošnjaÄki islamski centar Hamilton pokazao je da džemat u životu vjernika ima društvenu i duhovnu misiju od ogromnog znaÄaja. Zajedništvo u ime Allaha povezuje i snaži redove, Äisti duše, budi srca i umove, rješava probleme. U isto vrijeme, to je najsigurniji štit u odbrani od stalno prijeteće asimilacije, izgubljenosti, zalutalosti.
IstiÄući islamski i nacionalni identitet kao osnovu i temelj svakoj zdravoj bošnjaÄkoj nadgradnji, naroÄito za Bošnjake u dijaspori, rukovodstvo džemata uvijek je imalo sluha i za brojne druge sadržaje i oblike djelovanja. Uz podržavanje spomenutih institucija, pružalo je podršku i Fudbalskom klubu Vratnik, Kulturno umjetniÄkom društvu Bosna u srcu, itd. Time je ispoštovalo obećanje dato u pismu o namjeri osnivanja: da će džemat, prije svega, podizati islamsku svijest kod svojih pripadnika; raditi na jaÄanju njihove nacionalne, državotvorne i teritorijalne svijesti; posebno ulagati napore na planu okupljanja mladih na zdravim vrijednostima islama i izvornoj bošnjaÄkoj tradiciji.