Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid su zloÄini koji se ne mogu zaboraviti i koji ne smiju nestati iz bošnjaÄkog sjećanja
BOŠNJACI NASTAVLJAJU BORBU PROTIV AGRESIJE I GENOCIDA
Autor: Emir Ramić
Dvadeset i jedna godina je od poÄetka oružane agresije i genocida u Republici Bosni i Hercegovini od strane Srbije i Crne Gore, a godinu dana poslije i od strane Republike Hrvatske. Vojne intervencije meÄ‘unarodne zejadnice, koja je bila obavezna zaštititi Republiku Bosnu i Hercegovinu, novu Älanicu Ujedinjenih nacija nije bilo. Umjesto intervencije uveden je embargo na odbranu države i patriota te države. Genocid nad Bošnjacima je bio na cijelom prostoru Republike Bosne i Hercegovine. MeÄ‘unarodna zajednica je bezdušno posmatrala kako se ruši Ideja Bosne i Bosanski duh – ti temelji na kojima se još uvijek zida Europska i Svijetska zajednica, kako se Bošnjaci, jedan od najstarijih europskih naroda, ubija i kako se ruše njihova kulturna blaga, kojima bi se trebao ponositi cijeli svijet. Na temeljima agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima u Dejtonu je priznata genocidna tvorevina, dejtonska Republika Srpska.
Bošnjaci imaju svetu obavezu da se bore protiv zaborava zloÄina agresije i genocida, u protivnom poriÄu svoju narodnu historiju, tradiciju, kulturu, jezik i miniraju svoju narodnu i nacionalnu budućnost. Ako Bošnjaci zaborave agresiju i genocid osuÄ‘eni su na to da im se ponovi. Poslije Holokausta ponovio se genocid, kulturocid, ekocid, etnocid, urbicid, elitocid, ponovo su otvoreni koncentracioni logori smrti, vršena masovna silovanja, organizovani masovni progoni u srcu Evrope, u Bosni i Hercegovini. Nakon holokausta Ujedinjene nacije koje su nastale na temeljima potrebe sjećanja na holokaust, ne samo da nisu primjenile Konvenciju o sprjeÄavanju i kažnjavanju genocida, već su dozvolile da se pod njihovom zastavom i njihovom „zaštitom“ u Bosni i Hercegivini dogodi
genocid. Iako je presudom MeÄ‘unarodnog suda pravde potvrÄ‘eno da se u Srebrenici, odnosno Bosni i Hercegovini dogodio genocid, iako je presudama MeÄ‘unarodog kriviÄnog tribunala za podruÄije bivše Jugoslavije potvrÄ‘en genocid u Srebrenici i Žepi, odnosno Bosni i Hercegovini i ako su ti genocidi potvrÄ‘eni presudma mnogih nacionalnih sudova, danas se u manjem entitetu permanentno poriÄe, minimizira i tabuizira što vrijeÄ‘a žrtve i svijedoke agresije i genocida, sprjeÄava proces vraćanja povjerenja, te usporava vraÄanje Ideji Bosne i Bosanskom duhu koji u Bosni i Hercegovini žive više od hiljadu godina i na kojima se zasniva Europska unija i savremena civilizacija.
Bošnjaci ne smiju zaboraviti da su ih prije posljednjeg genocida uÄili da zaborave svoju narodnu pripadnost, historiju, kulturu, jezik i tradiciju. Bošnjaci ne smiju zaboraviti da su ih prisiljavali na debošnjakizaciju, pa im sad smeta što se Bošnjaci vraćaju svojoj svojoj etniÄkoj pripadnosti, historiji, jeziku, kulturi i tradiciji na naÄin jake narodne samosvijesti o zajedniÄkoj bošnjaÄkoj sudbini u jedinstvenoj Bosni i Hercegovini bez Dejtonskim sporazumom legalizovanih rezultata agresije i genocida.
SvjedoÄenje bošnjaÄke Äasti i slobode kroz bošnjaÄko jedinstvo u odbrani i borbi protiv agresije i genocida, protiv poricanja zloÄina je put bošnjaÄke budućnosti u kojoj će svaki Bošnjak znati ko mu je prijatelj. A, bošnjaÄki prijatelj je svaki Äovjek koji poštuje bošnjaÄki narod, njegovu kulturu, tradiciju, jezik, duhovnost, koji prihavata presude meÄ‘unarodnih sudova o agresiji i genocidu i koji se bori protiv negatora agresije i genocida.
Bošnjaci moraju biti spremni uÄiniti sve da se poÄinitelji zloÄina agresije i genocida kazne, da se istina o zloÄinima namiri i pravda za žrtve zadovolji. Bošnjaci nikada više ne smiju dopustiti nekažnjeno ubijanje ni jednog nevinog Bošnjaka. Samo tako će svaki potencijalni budući zloÄinac shvatiti da je privilegija nekažnjenog ubijanja Bošnjaka ukinuta zauvijek i to ne od tuÄ‘eg ili nametnutog zakona, već od zakona Bošnjaka. Prošlo je vrijeme kada su drugi govorili Bošnjacima ko su. Prošlo je vrijeme kada su Bošnjacima osporavali bosanski jezik, ime, identitet i državu.
(Autor je direktor Institut za istraživanje genocida Kanada)