BOÅ NJAÄŒKA DIJASPORA TREBA RAZMISLITI O SVOJOJ ODGOVORNOSTI

BOŠNJAÄŒKA DIJASPORA TREBA RAZMISLITI O SVOJOJ ODGOVORNOSTI

Bošnjačka dijaspora treba razmisliti o svojoj odgovornosti, jer je izbornim apstiniranjem onima koji pozivaju na otcjepljenje genocidne Republike Srpske dala prostora za takve aktivnosti i iznošenje tako provokativnih zahtjeva. Već mjesecima smo svjedoci Dodikovih provokativnih izjava o svakojakim referendumima o nezavisnosti i otcjepljenju manjeg bosanskohercegovačkog entiteta. Da ovi Dodikovi zahtjevi nisu bezazleni i da ih ne iznosi isključivo u dnevnopolitičke svrhe pokazuju izjave velikog broja srbijanskih, zapadnih, ali i ruskih zvaničnika. Najsvježiji primjer je izjava ambasadora Rusije u NATO, Rogozina, koji kaže da je podjela Bosne i Hercegovine, u slučaju nezavisnosti Kosova, neminovna.

Dodik svoje tvrdnje bazira na činjenici da vrlo malo Bošnjaka izlazi na izbore, što on tumači kao nezainteresiranost na silu prognanih Bošnjaka koji su prigrlili ljepote i blagodati Zapada, a ostavili svoju maticu Bosnu i Hercegovinu. Htjeli mi to priznati ili ne, Dodik je upravu, jer od oko 300.000 glasova Bošnjaka i bosanskohercegovačkih patriota, u kutijama na izborima za lokalni, entitetski ili državni nivo završava manje od 30.000 glasova. Stoga, moramo dobro razmisliti o važnosti našeg glasa na narednim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini.

Moramo izaći na izbore i pokazati da nam je stalo do naše Bosne i Hercegovine.

Važno je da mi pošaljemo poruku onima koji prave račun bez krčmara, onima koji i dalje rade na uništenju državnog i društvenog tkiva Bosne i Hercegovine da im kažemo da postojimo i da znaju koliko ih glasova protiv čeka na nekom od referenduma koje uzaludno traže. Ovo je historijski trenutak u kojem sami odlučujemo o čemu i sa kakvim izrazom lica ćemo pričati našoj djeci o Bosni i Hercegovini.

Veliko-srpske snage nastavljaju genocidnu agresiju drugim sredstvima nad Bošnjacima i u Bosni i Hercegovini, kako bi totalno promijenili nacionalnu strukturu Bosne i Hercegovine sa konačnim ciljem podjele bosanskohercegovačkog jedinstvenog državnog i društvenog tkiva, izdvajanjem genocidne tvorevine. Naporedo s time, na različite načine vrši se blokada bošnjačkog povratka i ulaska u institucije sistema manjeg bosanskohercegovačkog entiteta. Najtragičnija pojava je nezainteresovanost Bošnjaka iz dijaspore sa porijeklom iz dijela Bosne i Hercegovine koji su srpske vlasti u genocidnoj agresiji etnički očistili za registraciju i izlazak na izbore. Bošnjačke institucije takoÄ‘e nemaju nikakvu strategiju povratka i podrške povratnicima.

Genocidna Republika Srpska će zauvijek postati totalno srpska, ukoliko svi graÄ‘ani Bosne i Hercegovine iz dijaspore ne razumiju svoju ličnu odgovornost, što podrazumijeva njihovu obavezu da se prijave u mjestu svoga roÄ‘enja, da izvade ličnu kartu i da glasaju na jesenjim lokalnim izborima. Ona će postati totalno srpska sa totalnom srpskom vlašÄ‡u, ukoliko sami Bošnjaci demokratskim putem ne odbrane Bosnu i Hercegovinu u genocidnoj Republici Srpskoj na predstojećim lokalnim izborima. A ako u Republici Srpskoj definitivno zasjedne srpska vlast, tek tada život Bošnjaka u njoj gubi svaki smisao i postati će zapušteno i napušteno mjesto izumrlog sjećanja.

Oni koji ne izaÄ‘u na lokalne izbore izglasati će kandidate koji će proći i koji će raditi protiv interesa države Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda. Zato svi Bošnjaci i patrioti Bosne i Hercegovine u dijaspori treba da glasaju, da tako sami izaberu svoje kandidate, a ne da ne izlaskom na izbore omoguće manjinama da biraju svoje kandidate, jer su one motivirane kojekakvim anti-bosanskohercegovačkim i anti-bošnjačkim interesima. U slučaju da dijaspora ponovi ostajanje po strani u izborima mora se suočiti sa činjenicom da će imati loše kandidate koji će raditi protiv interesa države Bosne i Hercegovine i protiv bošnjačkog naroda.

Upravni odbor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, sa sjedištem u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, ulica Halida Nazečića br. 4, kojeg zastupa Prof. dr. Smail ÄŒekić, direktor, 19. novembra 2008, donio je