Kanadski Bošnjaci su obilježili 31. maj – “Svijetski dan bijelih traka”
Pod pokroviteljstvom Instituta za istraživanje genocida, Kanada, Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, Ogranak za Kanadu i BošnjaÄkog islamskog centra Hamilton, kanadski Bošnjaci su obilježili 31. maj – “Svijetski dan bijelih traka”, kojim su podsjetili još jednom na žrtve genocida u Prijedoru, koje su muÄene i ubijane samo zbog pripadanja drugim vjerskim i narodnim grupama. Ovakav zloÄin ne smije biti zaboravljen i graÄ‘ani Prijedora, porodice žrtava, državljani Bosne i Hercegovine imaju pravo na sjećanje, komemoraciju i memorijale, koji ni 20 godina nakon zloÄina, nisu dozvoljeni. Dužni smo da podsjećamo na agresiju i genocid, kako se više nikada ne bi ponovili, ali i da Äinimo sve kako bi poÄinioci izašli pred lice pravde, poruka je kanadskih Bošnjaka. Nošenjem bijelih traka kanadski Bošnjaci su dali svoj doprinos kolektivnom sjećanju. Samo istinom i pravdom se može doći do pomirenja. Mi ne mrzimo nikoga te na današnji dan šaljemo poruke mira i ljubavi svim graÄ‘anima Bosne i Hercegovine, ali se ne možemo miriti bez istine i pravde. Istina je da se u Prijedoru desio genocid. Istina je da još nema pravde za žrtve tog zloÄina.
Kanadski Bošnjaci podržavaju ideju da se proglasi 31. maj Svijetskim danom bijelih traka, danom sjećanja na sramni dogaÄ‘aj iz 1992. godine u Prijedoru, odnosno danom borbe protiv fiziÄke segregacije i stigmatizacije ljudi bilo gdje u svijetu. Neka to bude meÄ‘unarodni dan solidarnosti sa žrtvama segregacije. Ovu inicijativu kanadski Bošnjaci će predstaviti i pokrenuti u kanadskim i ameriÄkim institucijama.
U okviru meÄ‘unarodne kampanje “Dan bijelih traka” , kanadski Bošnjaci su skrenuli pažnja svijetu na negiranje zloÄina agresije i genocida u Prijedoru, zabrani komemorativnih skupova žrtvama i odbijanja gradskih vlasti da dozvole izgradnju memorijala žrtvama. Kanadski Bošnjaci porućuju gradonaÄelniku Paviću i svim onima u gradskoj vlasti koji ga podržavaju, da njihove zabrane ne mogu sprijeÄiti prijatelje istine i pravde širom svijeta da se sjećaju žrtava zloÄina i svjedoÄe o njihovom stradanju.
Kanadski Bošnjaci su posebno zahvalni gospodinu Brianu Masse, Älanu Kanadskog parlamenta, sponzoru rezolucije o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini koja je usvojena u Kanadskom parlamentu i potpredsjedniku Kluba prijatelja Bosne i Hercegovine u Kanadskom parlamentu koji je u posebnoj, izjavi povodom 31. Maja Svijetskog dana bijelih traka upotrebio rijeÄ genocid za zloÄin u Prijedoru.
31. maj 2013.
Predsjednik SAD, Barack Obama
Premijer Kanade, Stephen Harper
Premijer Australije, Julia Gillard
Predsjednik Evropskog parlamenta, Martin Schulz
Predsjedavajući Savjeta Evropske unije
Predsjednik Evropske komisije, José Manuel Barroso
Predsjednik Evropskog savjeta, Herman Van Rompuy
Predsjednik Evropskog suda pravde, Gil Carlos Rodríguez Iglesias
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, Valentin Incko
ÄŒlanovima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH, ambasadorima: Kanade, Francuske, NjemaÄke, Italije, Japana, Rusije, Evropske unije, Evropske komisije, Organizacije Islamskih zemalja – Turske
Predsjednik MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, Sudija Theodor Meron,
Tužilac MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, Serge Brammertz
Na MeÄ‘unarodni dan bijelih traka, kanadski Bošnjaci pozivaju sve preživjele žrtve i svijedoke agresije i genocida, sve istinske prijatelje istine i pravde, sve prijatelje mira, suživota i tolerancije da se ujedine u zahtjevu da se neprijatelj istinskog grada Prijedora, neprijatelj države Bosne i Hercegovine i neprijatelj otvorenog, slobodnog, bosanskohercegovaÄkog društva, sadašnji gradonaÄelnik, Marko Pavić hitno smijeni jer svojim ponašanjem i izjavama ozbiljno narušava mir, ljudsko dostojanstvo, povratak, demokratiju, ljudska prava i slobode.
Izražavajući solidarnost sa žrtvama agresije i genocida u Prijedoru, Bosni i Hercegovini i Svijetu najoštrije osuÄ‘ujemo izjavu gradonaÄelnika Prijedora, Marka Pavića, u povodu ovogodišnjeg obilježavanja MeÄ‘unarodnog dana bijelih traka, koji je ovaj mirni skup graÄ‘ana, koji su se okupili da iskažu svoju solidarnost sa žrtvama agresije i genocida u Prijedoru, ali i širom Bosne i Hercegovine sramno, neljudski, ponižavajuće, bijedno nazvao "slavljem" i "obiÄnom gej paradom".
Umjesto da se gradonaÄelnik i zastupnici u lokalnoj skupštini konaÄno suoÄe sa Äinjenicama koje potvrÄ‘uju stradanja preko 3000 civilnih žrtava nesrpske nacionalnosti, Pavić i svi oni koji podržavaju njegovu vladavinu u ovom gradu, a meÄ‘u kojima su i bošnjaÄki zastupnici u skupštini grada, nastavljaju sa zloÄinom, metodama zastrašivanja i pritisaka protiv Bošnjaka u Prijedoru.
Pavićevo vrijeÄ‘anje žrtava i svijedoka agresije i genocida u Prijedoru je nastavak genocida, nastavak ponižavanja ljudi na nacionalnoj i vjerskoj, osnovi. On ne smatra sve graÄ‘ane Prijedora jednakima, Äak ni u smrti. GradonaÄelnik Pavić negira utvrÄ‘ene Äinjenica meÄ‘unarodnih sudova o agresiji i genocidu u Prijedoru. Kanadski Bošnjaci porijeklom iz Prijedora nikada nisu priznali Pavića za svoga gradonaÄelnika. Onaj ko javno, grubo i politiÄki nekorektno negira i omalovažava potrebu žrtava da se na dostojanstven naÄin sjete svojih nedužno stradalih, onaj ko ignorira Äinjenicu da su se na glavnom prijedorskom trgu okupili graÄ‘ani sa prostora cijele Bosne i Hercegovine, razliÄite etniÄke i vjerske pripadnosti, meÄ‘u kojima su bili Srbi i Bošnjaci Prijedora, svi oni koji smatraju da se zloÄin ne može negirati, te time šalje jasnu poruku protiv pomirenja, suoÄavanja sa prošlošÄ‡u i utvrÄ‘ivanja i poštivanja svih žrtava rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. Godine, mora otići sa pozicije koju obnaša. Mora otići u ime novog Prijedora, nove Bosne i Hercegovine, u ime ponovnog vraćanja Ideje Bosne i Bosanskog duha u Prijedor.
Polazeći od toga da gadonaÄelnik Pavić kontinuirano negira i ignoriše potrebu izgradnje kulture sjećanja žrtve, negira Äinjenice meÄ‘unarodnih sudova o agresiji i genocidu u Prijedoru, zaustavlja procese suoÄavanja s prošlošÄ‡u, zaustavlja proces povratka i izgradnje mira, suživota, pomirenja, tolerisanja, priznavanja, poštovanja i prihvatanja drugog i drugaÄijeg, Institut za istraživanje genocida, Kanada, zajedno sa mnogim sjevernoameriÄkim organizacijama i pojedincima za zaštitu ljudskih prava i sloboda pokreće inicijativu prema vladama u Kanadi, SAD, Australiji i Evropskoj Uniji, Ujedinjenim Nacijama i Visokom predstvaniku u Bosni i Hercegovini o potrebi hitnog smijenjivanja gradonaÄelnika Pavića.
Istovremeno pozivamo one istinske prijatelje istine i pravde, suživota, pomirenja i tolerancije, Älanove gradske uprave Prijedora da se ograde od gradonaÄelnika Pavića, zatraže njegovu smijenu i da se javno izvine porodicama žrtava i svijedoka agresije i genocida zbog ove sramne izjave, te pokrenu inicijativu za stavljanje van snage sramnih zakljuÄaka koje je donijela Skupština Opštine Prijedor na posebnoj sjednici prije godinu dana u kojima se osuÄ‘uju aktivnosti udruženja žrtava rata iz Prijedora, uvode sankcije i zahtjeva od MUP Republike Srpske podizanje kriviÄnih prijava protiv svih koji upotrebe rijeÄ genocid za sve zloÄine koji su se desili u Prijedoru te zabrani održavanje komemorativnih skupova.
Na kraju sve one koji žele povratak onog starog, istinskog Prijedora pozivamo da na sljedećim izborima daju svoj glas onima koji će ponovo vratiti Prijedor prijedorÄanima. Pozivamo graÄ‘ane Prijedora, one prijeratne i one koji su se vratili, da se registriraju za Opće izbore 2014. godine, te pripreme za konaÄni obraÄun sa onim politikama koje se protive osnovnim vrijednostima zaštite ljudskih prava i tolerancije, kako u Prijedoru, tako i u Äitavoj Bosni i Hercegovini.
Institut za istraživanje genocida Kanada će takoÄ‘e pokrenuti inicijativu da Centar za promociju civilnih inicijativa odmah povuće tako zvanu titulu evropskog gradonaÄelnika godine, koju je nepravedno dodjelio gradonaÄelniku Marku Paviću.
POTPISNICI PISMA:
Prof. Emir Ramić, Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada
Magistar Hamdija ÄŒustović, Predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike
Prof. dr. Smail ÄŒekić, Direktor Instituta za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu
Prof. dr. Ferid Muhić, Predsjednik BošnjaÄke akademije nauka i umjetnosti
Prof. dr. Esad Duraković, Član Akademije nauka i umjetnosti BiH
Prof dr. Mevlud Dudic, Rektor Internacionalnog univeziteta, Novi Pazar
Prof. dr Muris Osmanagic, U ime Apela više od 200 intelektualaca za promjenu stanja u BiH
Prof. dr. Sakib Softić, Glavni zastupnik BiH na Međunarodnom sudu pravde
Prof. dr. Senadin Lavić, Predsjednik BošnjaÄke kulturne zajednice Preporod,
Prof. dr. Tarik Zaimović, EkonomskI fakultet, Univerziteta u Sarajevu
Magistar Sanja Seferević-Drnovšek, Direktorica Bosansko – ameriÄkog instituta za genocid i edikaciju
Amir Ahmić, BošnjaÄki oficir za vezu sa MeÄ‘unarodnim kriviÄnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, Hag
Prof. dr. Janja BeÄ Neumann, Kandidat za Nobelovu nagradu za mir, sociolog, istraživaÄ genocida, pisac i predavaÄ
Prof. dr. Rasim Muratovic, Univerzitet u Sarajevu
Dr.sci. Mujo Begić, saradnik Instituta za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Dr. sc. Fahrudin Novalić, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Milan Popovic, Redovni profesor Pravnog fakulteta, Podgorica, Crna Gora
Magistar Fatmir Alispahić, pisac, autor, predavaÄ
Magistar Marjan Hajnal, Pisac i predavać
Magistar Ante Milinović, Pisac, istraživaÄ, autor, Zagreb, Hrvatska
Nadira Avdić Vllasi, advokat, Priština, Kosovo
Bakira HaseÄić, Predsjednica Udruženja žena žrtava rata
Sedad Bešlija, Generalni sekretar Aktivne bošnjaÄke mreže
Vahid Šuta, Koordinacija logoraša BiH, Seattle, SAD
Suvad Hotić, Hamilton, Kanada
Lejla Adžemović, PrijedorÄanka, privremeno nastanjena u KljuÄu, BiH
Osman Perviz
Jasmina Mujagić Cenanović, Calgary, Kanada
Kriještorac Elifa, NjemaÄka