Zahtjev za izdavanje odobrenja za izgradnju Memorijalnog centra Omarska

 

Datum: 23.08. 2013. god

Grad Prijedor

Opštinska administrativna služba

Kabinet Gradonačelnika

 

 

PREDMET:  Zahtjev za izdavanje odobrenja za izgradnju Memorijalnog centra Omarska

 

U ime žrtava agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad njenim graÄ‘anima koji trenutno žive u Sjevernoj Americi, u ime više hiljada amerikanaca i kanaÄ‘ana porijeklom iz Prijedora, u ime zajedničke budućnosti graÄ‘ana Prijedora, podržavajući opravdani zahtijev za izdavanje odobrenja za izgradnju Memorijalnog centra Omarska udruženja logoraša „Prijedor92“ i udruženja logoraša „Kozarac“, od 22.08.2013.god {1}, tražimo izdavanje odobrnje za izgradnju spomen obilježja žrtvama koncentracionog logora smrti Omarska, kao opomenu svim generacijama koje dolaze da se zločini agresije i genocida više nikada i nikome ne ponove.

 

Osnova našeg zahtijeva je u 700 do 900 ubijenih nevinih graÄ‘ana opštine Prijedor, od više od 3000 koliko ih je ukupno boravilo u koncentracionom logoru smrti Omarska.

 

Osnova našeg zahtijeva je i više presuda internacionalnih i nacionalnih sudova po kojima su za strašne zločine u koncentracionom logoru smrti Omarska kažnjeni idejdni tvorci i izvršioci u visini od 169 godina zatvora. MeÄ‘unarodni krivični tribunal za područije bivše Jugoslavije i Sud Bosne i Hercegovine su izrekli devet presuda za zločine počinjene u koncentracionom logoru smrti Omarskoj. Duško Knežević je osuÄ‘en na 31 godinu, Zoran Žigić 25, Željko Mejakić 21 godinu zatvora. Šef Kriznog štaba opštine Prijedor Milomir Stakić osuÄ‘en je na 40 godina zatvora. Ratni komandant bosanskih Srba, general Ratko Mladić i ratni predsjednik  entiteta Republika Srpska, Radovan Karadžić, pred MeÄ‘unarodnim krivičnim tribunalom za područije bivše Jugoslavije su optuženi, izmeÄ‘u ostalog, i za zločine u koncentracionom logoru smrti Omarska.

 

 

Osnova našeg zahtijeva je i u izjavi jednog od najuglednijih svijetskih novinara Ed Vilijama, koji je na licu mjesta u krugu bivšeg koncentracionog logora smrti Omarska ove godine poručio svijetskoj političkoj, akademskoj i kulturnoj javnosti da logoraši koncentracionog logora smrti Omarska moraju dobiti memorijalni prostor u krugu nekadašnjeg logora.

 

Osnova našeg zahtijeva je i u izjavi gospodina Brajan Mase, člana Kanadskog parlamenta koji je u poruci svijetu povodom ovogodišnje kampanje Dana bijelih traka izmeÄ‘u ostalog napisao: „ Ja sa poštovanjem podržavam Svijetski Dan bijelih traka kao globalnu kampanju koja ima za cilj zaustavljanje poricanja zločina genocida. 31. maja 1992. vlasti u Prijedoru, gradu u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, su naredile da svi nesrbi označe svoje kuće bijelim zastavama i da nose bijele trake prilikom napuštanja svojih kuća. Danas se sjećamo na brutalnost te mrženje i ljudske okrutnosti. Dužnost sviju nas je da osiguramo da zločin genocida bude trajno iskorijenjen, da se žrtve takvih zločina pamte i da se počinioci tih zločina izvedu pred lice pravde. Danas na dan pamćenja i podrške žrtvama zločina, cijela globalna zajednica je posvećena istini, pravdi i poštovanju žrtava i njihovih porodica“.

 

Na kraju osnova našeg zahtijeva je i u ovogodišnjoj izjavi zamjenika američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini gospodina Nikolasa Hila koji je u krugu bivšeg koncentracionog logora smrti Omarska izjavio: „Treba obilježiti sva mjesta stradanja pa i Omarsku kao takvu i u tom smislu podržavam nastojanja bivših logoraša u tom pravcu“.

 

Pravo žrtava je da ono što se dešavalo u Prijedoru 1992. godine imenuju genocidom. Iza te riječi genocid stoji 102 ubijena prijedorska mališana, 256 žena, 3.173 civila, 31.000 zatočenika u logorima smrti, 53.000 opljačkanih, poniženih i protjeranih ljudi, totalno uništena vjerska, kulturna i ekonomska dobra Bošnjaka i Hrvata u opštini Prijedor, niz odluka interncionalnih i nacionalnih  sudova i dva aktivna predmeta pred meÄ‘unrodnim krivičnim tribunalom za područije bivše Juogoslavije u kojima se sudi za genocid počinjen u Prijedoru, više od hiljadu ljudi se još uvijek vode kao nestale osobe, Prijedor je opština sa najvećim brojem pravosnažno osuÄ‘enih ratnih zločinaca u svijetu, tu su postojali najstrašniji koncentracioni logori smrti u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

 

 

Potomci žrtava agresije i genocida u Bosni i Hercegovini još jednom poručuju gradonačelniku i aktuelnoj vlasti u Prijedoru  da je došlo vrijeme da se diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi obustavi, da istina o genocidu mora biti dokućena, da se zločinci moraju osuditi i pravda zadovoljiti, te da se stradanja svih prijedorskih žrtava moraju obilježiti jednako, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost. Memorijalni centar Omarska će sigurno doprinijeti izgradnji povjerenja meÄ‘u ljudima, rasteretiti balast prošlosti, graditi zajedničku budućnost, obrazovati generacije, stimulisati dijalog sve u cilju izgradnje kulture zaštite ljudskih prava i sloboda u cilju spriječavanju agresije i genocida u budućnosti.

Upoznati smo sa organizacijom poslovnog foruma u Prijedoru koji je izmeÄ‘u ostalog imao za cilj i privlačenje kapitala graÄ‘ana Prjedora koji trenutno žive u dijaspori. Na kraju želimo vam prenijeti mišljenje velikog broja bivših logoraša koncentracionih logora smrti širom Bosne i Hercegovine, porijeklom iz Prijedora koji trenutno žive u dijaspori da neće ulagati kapital u Prijedor dok se ne dozvoli izgradnja Memorijalnog centra Omarska, dok se ne oda dužna počast žrtvama genocida, dok se ne prestane sa pritiscima na preživjele i porodice žrtava ratnih zločina i njihovih organiozacija, dok se ne poštuju pravo na sjećanje.

Memorijalni centar Omarska treba kako zbog žrtava, tako i zbog budućnosti Prijedora, Bosne i Hercegovine, Evrope i Svijeta.

Profesor Emir Ramić

Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada

----------------------------------

{1}Udruženje logoraša „Prijedor92“

Udruženje logoraša „Kozarac“

Datum:22.08.2013.god

Grad Prijedor

Opštinska administrativna služba

Kabinet Gradonačelnik

PREDMET:  Zahtjev za izdavanje odobrenja

Poštovani,

Polazeći od toga da je suočavanje s prošlošÄ‡u jedan od najbitnijih uvjeta za izgradnju stabilne budućnosti, te da ste u razgovoru sa šeficom Ureda Vijeća Evrope u BiH, Mary Ann Hennessey, izjavili da ne želite biti prepreka izgradnji odgovarajućeg spomen obilježja civilnim žrtvama iz našeg grada, koje bi služilo za sjećanja i obrazovanje obraćamo Vam se zahtjevom za izdavanje odobrenja za izgradnju memorijalnog centra u bivšem logoru Omarska.

Poznato  je da je logor Omarska 1992. godine bio mjesto masovnih ubistava, torture, silovanja i ostalih vrsta mučenja  graÄ‘ana opštine Prijedor koji su ondašnjoj vlasti bili krivi samo zato što su se od onih na vlasti razlikovali imenom, vjerom i nacijom.

Za počinjene zločine u logoru Omarska  već je osuÄ‘eno deset njihovih počinitelja, a meÄ‘u istima je i ratni načelnik opštine Prijedor, Milomir Stakić, koji je presudom Haškog tribunala za djela zločina u prijedorskom kraju osuÄ‘en na 40 godina zatvora. Ratni komandant bosanskih Srba, general Ratko Mladić i ratni predsjednik  entiteta Republike Srpske, Radovan Karadžić, pred MeÄ‘unarodnim sudom u Den Hagu su optuženi, izmeÄ‘u ostalog, i za zločine u logoru Omarska.

Smatramo da je krajnje vrijeme da se žrtvama logora Omarska oda dužno poštovanje kroz otvaranje memorijalnog centra i izgradnjom dostojnog spomen-obilježja njihovim patnjama kao opomena svim generacijama koje dolaze da se zločini više nikada i nikome ne ponove.Ovim činom Grad Prijedor bi  i praktično pokazao da se jednako odnosi prema svim svojim žrtvama iz proteklog rata.Nužnost obilježavanja ovog mjesta nalazi svoje temelje u preko 700 pobijenih nevinih graÄ‘ana opštine Prijedor u logoru Omarska. Obilježavanjem mjesta zločinačkih dešavanja iz 1992. godine je naš zajednički doprinos izgradnji povjerenja meÄ‘u ljudima ovih prostora gdje se i kroz ovaj projekat kaže da je zločin akt bez vjere, imena i nacije i da za isto treba biti kažnjen svaki zločinac, a ostali ljudi bez obzira na vjeru, ime i naciju će na taj način ratserećeni balasta prošlosti graditi neopterećeno zajedničku budućnost.Cilj i zadatak Memorijalnog centra u logoru  Omarska nije samo da oda počast žrtvama već i da educira, potiče pitanja i stimulira dijalog kako bi buduće generacije jačale kulturu ljudskih prava i spriječile ponavljanja traumatične prošlosti.

Koncesionar rudnika Omarska,kompanija Arcelor Mittal,  se 1. decembra 2005. na press konferenciji u Banja Luci pred mnogobrojnim domaćim i stranim novinarima javno obavezala da će financirati izgradnju  Memorijalnog centra u logoru Omarska.

U cilju realizacije ovog projekta očekujemo sastanak sa Vama.                                                                       

Mirsad Duratović   

Udruženje  logoraša“Prijedor92”                                                                                                               

Sabahudin Garibović

Udruženje logoraša “Kozarac