VELIKI DAN ZA KANADSKE BOÅ NJAKE I SVE PRIJATELJE ISTINE I PRAVDE U KANADI

 

VELIKI DAN ZA KANADSKE BOŠNJAKE I SVE PRIJATELJE ISTINE I PRAVDE U KANADI

 

U organizaciji Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, ogranak za Kanadu, Instituta za istraživanje genocida Kanada i Bosanskohercegovačkog kluba Windsor u subotu 29. augusta, tačno na 820. godišnjicu Povelje Kulina bana koja je potvrdila samostalnost i nezavisnost države Bosne i Hercegovine, u Windsoru je održana manifestacija na kojoj je član Parlamenta Kanade Brian Masse javno obznanio svoje sponzorstvo nad Rezolucijom o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini.

Tako je krunisana petogodišnja aktivnost Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike čiji cilj je bio verifikacija agresije na Bosnu i Hercegovinu i zločina genocida nad Bošnjacima od strane Parlamenta Kanade. Aktivnost je počela 2005. godine na desetogodišnjicu genocida u Srebrenici kada se Jean Augustine, tadašnji član Parlamenta Kanade obratlia istom sa izjavom u kojoj je tražila očitovanje Kanade kao demokratske zemlje po pitanju agresije i genocida u Bosni i Hercegovini.

Manifestaciji u Windsoru su prisustvovali: Brian Masse, član Parlamenta Kanade, dr. Zijad Delić, direktor Islamkog kongresa Kanade, Tajib Pašanbegović, glavni imam Bošnjačke dijaspore za Kanadu, Haris Alibašić, predsjednik UO KBSA, Ferid Sefer, sekretar UO KBSA, Mirsad Smajić,član UO KBSA, Emir Ramić, predsjednik UO KBSA – Ogranak za Kanadu, Senad Pašalić, sekretar Instituta za genocid Kanada, Senad Aličehajić, predsjednik Bosanskohercegovačkog kluba Windsor i mnogi predstavnici nevladinih i organizacija za zaštitu ljudskih prava Kanade, te mnogi graÄ‘ani BiH koji žive u Kanadi.

Senad Aličehajić u uvodnim napomenama je izložio historijski put kanadskih Bošnjaka, predvoÄ‘enih KBSA koji je rezultirao današnjim historijskim dogaÄ‘ajem za njih. Haris Alibašić je potvrdio riješenost KBSA u aktivnostima oko istine o agresiji na BiH i genocidu nad Bošnjacima, te pravde za žrtve. U veoma nadahnutom govoru, često prekidanim aplauzima, dr. Zijad Delić je govorio o značaju ovog velikog trenutka ne samo za kanadske Bošnjake i Kanadu, već za cijeli svijet. Brian Masse je naglasio da Kanada kao demokratska zemlja mora učiniti više napora da se u budućnosti izbjegnu zločini genocida. Rezolucija koju on sponzoriše u parlamentu je na tom tragu.

U rezoluciji se predviđa da vlada i parlament Kanade proglase 11. juli danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i da se uvede sedmica o BiH u Kanadi.

Na kraju je članu kanadskog parlamenta Brian Masse uručena plaketa zahvalnosti za sve što čini za Bošnjake i BiH, za istinu i pravdu u svijetu. TakoÄ‘e je Emiru Ramiću uručena plaketa za dugogodišnju borbu da se istina o agresiji na BiH i zločinu genocida nad Bošnjacima čuje u Parlamenu Kanade, te da se zadovolje pravda prema žrtvama zločina.

 

Izjave

“Nakon ovog istorijskog skupa u Windsoru, u Kanadi, neće više nikada biti isto. Kanadski Bošnjaci su pokazali da oni nikada neće odustati od pravde i istine ma gdje oni živjeli.  S obzirom na jačinu poruke koja je 29 Avgusta 2009. godine odaslana iz Windsora, nema sumnje da će Kanadski Parlament ovu Rezoluciju i prihvatiti.Senad Pašalić dipl.ecc”. 

“U ime članova KBSA i UO KBSA, krovne organizacije američkih i kanadskih Bošnjaka, zahvaljujem se se svim kanadskim Bošnjacima, KBSA – Ogranku za Kanadu, Centru za istraživanje ratnih zločina i genocida u BiH - Kanadski odjel, i drugim organizacijama koji su na neki način učestvovale i pomogle akciju oko Rezolucije o genocidu u Srebrenici i sedmice počasti BiH u Parlamentu Kanade, te članu kanadskog Parlamenta, Brianu Masse, zbog njegove hrabrosti u borbi za istinu o agresiji na BiH i pravdi za Å¾rtve genocida i etničkog čišÄ‡enja u BiH. Velika je čast biti sa Bošnjacima i drugim gostima u ovakvom veoma važnom  i historijskom trenutku, jer ovo pokazuje snagu KBSA ali i snagu bošnjačke dijaspore.  Mi ne smijemo stati na ovome, nego se moramo zalagati za širenje istine o ratu u BiH, nastaviti još jače raditi na jačanju BiH i njezinog uključivanja u euroaatlantske integracije, te zaštiti interesa Bošnjaka ma gdje u svijetu se oni nalazili”. Mr. Haris Alibasic

“Ovo je historijski trenutak za Kanadu, KanaÄ‘ane – posebno kanadske Bošnjake i za Bosnu i Hercegovinu. Rezolucija člana kanadskog parlamenta Brian Masse kojom se 11. juli proglašava danom sječanja na najveći zločin protiv čovjeka i civilizacije u Evropi poslije Drugog svijetskog rata, te u Kanadi uvodi sedmica sjećanja na žrtve zločina je veliki korak u pobjedi istine o agresiji na Bosnu iHercegovinu i istine o zločinu genocida nad Bošnjacima, veliki korak u pobjedi pravde za žrtve“. Profesor Emir Ramić

“Srebrenica je simbol genocida koji se desio u Bosni  i Hercegovini.  Mi kao KBSA, koji zastupa interese Bošnjaka, Bosanaca i Hercegovaca i svih probosanskih snaga, imamo obavezu da svijetu kažemo istinu  šta se desilo ne samo u Srebrenici nego u cijeloj Bosni i Hercegovini.  U Bosni i Hercegovini se nije samo desio genocid, nego su se desili i etnocid i kulturocid.  I zbog toga je milion graÄ‘ana BiH raseljen po svijetu.  Genocid je širok pojam, a i mi ga trebamo tako gledati, zbog svi onih koji su stradali  u proteklom ratu, a i zbog generacija koje dolaze.  KBSA je uvijek bio, a i ostati će na braniku zaštite svih Bošnjaka, Bosanaca, Hercegovaca i probosanskih snaga.  I sigurno je da čemo ispuniti svoju historijsku zadaću da demokratskim putem predoćimo svijetu istinu o BiH.  Prijatelji BiH, kao što su gospodin Brian Masse i mnogi drugi koji stoje iza demokratije i istine, će nam u tome pomoći”.  Mr. Ferid Sefer

“TakoÄ‘e smo danas ovdje da prepoznamo činjenicu da su pojedinci počinili ova užasna djela, ali da su ideologije etničkog čisćenja, fašizma, rasne i kulturne diskriminacije, nacizma, i mržnje omogućili da se izvrše ovi zločini. Dok počinioci ovih zločina moraju biti izvedeni pred lice pravde, podjednako je važno da se osude i ove lažne ideologije. Dan sjećanja na Srebrenicu će upravo pružiti takvu mogućnost. Senad Alićehajić

   “Ono sto je uraÄ‘eno nad nevinim  Bošnjacima od strane srpskih snaga spada u definiciju genocida kao što je navedeno u članu 2. Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida, koja je osnovana u Parizu 9. Decembra 1948, a stupio na snagu 12 januara 1951.” Predsjednik Islamskog kongresa Kanade, Wahida Valiante

"Došlo je najzad vrijeme za Kanadu da proglasi 11. juli Danom sjećanja na Srebrenicu. Ova godišnjica povećava svijest o tragičnom stradanju naroda Bosne i Hercegovine i odaje čast i poštovanje onim koji su ubijeni kao rezultat politike genocida, etničkog čišÄ‡enja, i ratnih zločina izvršenih u Bosni i Hercegovini od 1992 do 1995”. “Sa ovom deklaracijom, Kanada priznaje važnost ovog dogaÄ‘aja u pomaganju bošnjackom narodu da se stavi tačka na ovaj dogaÄ‘aj samo kroz istinu i pravdu. Institucionalizacija Dana sjećanja na Srebrenicu svakog 11. jula će da pomogne u informisanju budućih generacija  kao i svima nama da radimo u pravcu mirne koegzistencije. Nakon pada Srebrenice 11. jula 1995, vojska bosanskih Srba, kojom je komandovao Ratko Mladić (optuženim za ratne zločine), i druge paravojne jedinice su brzo pogubili vise od 8,000 Bošnjaka (Muslimana), muškaraca, mladića, i starih osoba, koji su tražili bezbjednost u tom području. Osim toga, oko 30,000 je prisilno prognano u etničkom čisćenju uz pomoć UN-a. Rezolucija Evropskog parlamenta je prozvala masakr u Srebrenici “najvećim rantim zločinom u Evropi od kraja Drugog svjestkog rata”. Ovaj zločin je proglašen aktom genocida od strane MeÄ‘unarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Predstavnički dom i Senat Sjedinjenih Američkih Država su 2005 godine usvojili rezolucije o genocidu u Srebrenici i za sve zločine koji su se dogodili tokom rata u Bosni i Hercegovini izmeÄ‘u 1992 i 1995 godine. Evropski parlament je usvojio svoju rezoluciju 15. januara 2009 godine time utemeljujući 11. juli kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici”. ÄŒlan Parlamenta Kanade Brian Masse

Prijedlog Rezolucije za Dan sjećanja na Srebrenicu

 

Da, po mišljenju doma, Vlada treba da proglasi dan 11. Jula kao Dan sjećanja na Srebrenicu i narednu sedmicu odavanja počasti Bosni i Hercegovini,  kao spomen na masakr u Srebrenici 11 jula 1995, u kojem je ubijeno više od 8,000 bošnjačkih civila u okviru politike etničkog čisćenja, kao najgori  akt genocida u Evropi od Drugog svjestkog rata, i u kojem je protjerano iz svojih domova više od 30,000  od strane srpskih snaga.