Najveća masovna grobnica u BiH – Tomašica – dokaz genocida u Prijedoru
The largest mass grave in Bosnia and Herzegovina - Tomašica - evidence of genocide in Prijedor
ÄŒlanovi MeÄ‘unarodnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada prof. dr. Smail ÄŒekić, Amor Mašović i prof. dr. Mujo Begić posjetili masovnu grobnicu Tomašica
Nećemo zaboraviti genocid u Prijedoru
We will not forget the genocide in Prijedor
ÄŒlanovi MeÄ‘unarodnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada prof. dr. Smail ÄŒekić, Amor Mašović i prof. dr. Mujo Begić posjetili masovnu grobnicu Tomašica
Members of the International Expert Team of the Institute for Research of Genocide, Canada professor dr. Smail Cekic, Amor Mašović and professor dr. Mujo Begic visited a mass grave Tomašica
Genocid u Prijedoru "Srebrenica u kontinuitetu"
KOLIKO SMO KRIVI ZA PRIJEDORSKU TIŠINU
U Prijedoru se ubijalo u ime “Republike Srpske” i etniÄki Äistog Prijedora.
U Prijedoru se ubijalo u ime uništavanja materjalnih, duhovnih i ljudskih dokaza o postojanju bošnjaÄkog bića, njegove historije, kulture, tradicije, duhovnosti, i jezika.
U Prijedoru se ubijalo u ime uništavanja osnovnih vrijednosti ideje Bosne i Bosanskog duha.
U Prijedoru se ubijalo u ime uništavanja osnovnih principa i vrijednosti Äovjeka, naroda, civilizacije.
Zato zloÄin u Prijedoru ima znaÄenje: agresije, genocida, etnocida, ekocida, urbicida, kulturocida, silovanja i elitocida.
Zato je Prijedor grad koji je prošao kroz najteže, ljudskom umu nezamislive muke, Äije su stanovnike zloÄinci krvavih ruku u kilometrima dugoj koloni mrtvih tijela, otpremali sa ovog lošijeg svijeta.
Zato je Prijedor grad kome su pokušali ubiti dušu, pretvoriti ga u pustinju.
Zato je Prijedor najveÄe stratište neljudskosti poslije Drugog svijetskog rata u Evropi.
Ništa nije isto nakon 20. jula 1992. godine. PrijedorÄani su postali hrabriji u borbi za istinu i pravdu. PrijedorÄani porućuju da će pravda stići svakog zloÄinca koji ubi nevinog Äovjeka, jer Bog ima, postoji i sve vidi, jer je život dar Božiji i zato niko nema pravo život ubijati. U situaciji kada ne postoji dovoljno moćan psihološki reaktor koji bi konaÄno srušio barijeru izmeÄ‘u svijesti o zloÄinu i jasno izražene volje da se krivci kazne, kada su sve stabilnije i glasnije namjere negiranja zloÄina, kada nema potpunog suoÄavanja sa težinom genocidnih djela, PrijedorÄani su shvatili da ih samo sjećanje, pravda i istina, Äiji je krajnji ishod kažnjavanje svih zloÄinaca, ukidanje genocidne tvorevine Republike Srpske i presuda za agresiju na Bosnu i Hercegovinu, mogu održati i da im zaborav može donijeti samo ponavljanje historije i ponovnog genocida. To je dug i trnovit put, ali nije neizvjestan i nemoguć. Potrebno je da se svi ukljuÄimo u ovu borbu, kako ko može, intelektualno, literarno, finansijski, pravno, medijski i da konaÄno, uz Božiju pomoć, istina i pravda izaÄ‘u na vidjelo. Jer prokletstvo zaborava Äini novu tragediju i novi zloÄin protiv Äovjeka.
Ekshumacija masovne grobnice Tomašica ulazi u drugi mjesec. Ovo je najveća masovna grobnica u BiH. Nastala je u periodu maj-august 1992. godine. U ovu grobnicu su prikriveni posmrtni ostaci žrtva genocida sa podruÄja općine Prijedor. Posmrtni ostaci ubijenih dovoženi su iz Kozarca, Rizvanovića, ÄŒarakova, BišÄ‡ana, Sredica, iz grada Prijedora i dr. mjesta. Dubina na kojoj su pronaÄ‘eni posmrtni ostaci je više od 10 m. U periodu 1-15. juli 1993. godine srpske vlasti su organizirano i sistmatski izvršile izmještanje dijela ove grobnice (radi prikrivanja) na lokalitet Jakarina kosa. Na lokalitetu Jakarina kosa do sada su pronaÄ‘eni posmrtni ostaci 308 žrtava genocida u Prijedoru. Od tog broja 210 je kompletnih posmrtnih ostataka dok je ostatak nekompletan. Do sada smo na Tomašici ekshumirali 176 posmrtnih ostataka od toga 112 kompletnih a ostalo su nekompletni. Posmrtni ostaci nisu skeletizirani nego su saponificirani. I dalje se osjeti intenzivan miris koji se širi iz grobnice. Ekshumiran je samo manji dio grobnice tako da će broj žrtava biti daleko veći od do sada ekshumiranog. Radovi će trajati sigurno i u novembru. Uz posmrtne ostatke žrtava pronaÄ‘eni su i liÄni dokumenti i odreÄ‘eni liÄni predmeti (satovi, novÄanice) koji ukazuju na mogući identitet. Posmrtni ostaci se prebacuju u KIP ŠejkovaÄa na daljnju sudsko-medicinsku obradu. Ovo su za Institut za istraživanje genocida Kanada napisali prof. dr. Smail ÄŒekić i prof. dr. Mujo Begić
Nećemo zaboraviti genocid u Prijedoru
U periodu od 1991. do 1995. u genocidu u Prijedoru je ubijeno ili nestalo 5209 graÄ‘ana, od toga 4093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata. Donesene su brojne presude na MeÄ‘unarodnom kriviÄnom tribunal za podruÄije bivše Jugoslavije licima odgovornim za genocid u Prijedoru. Miroslav KvoÄka osuÄ‘en je na sedam godina zatvora zbog zloÄina poÄinjenih u logoru Omarska kod Prijedora. Od 2005. godine, KvoÄka se nalazi na slobodi. Željko Mejakić nalazi se na izdržavanju zatvorske kazne u Kazneno-popravnom zavodu u FoÄi zbog ratnih zloÄina poÄinjenih u pomenutom logoru. Darko MrÄ‘a priznao je 2003.godine krivicu za ubistva civila (od kojih su svi sa teritorije opštine Prijedor) na Korićanskim stijenama, te je osuÄ‘en od strane. Haškog tribunala na 17 godina. Najveću kaznu dobio je bivši predsjednik opštine i kriznog štaba Prijedora Milomir Stakić, u trajanju od Äetrdeset godina, zbog zloÄina progona, istrebljenja, ubistva i deportacije prijedorskih nesrba, poÄinjenih od aprila do septembra 1992. godine.