POVODOM POÄŒETKA KAMPANJE KANADSKOG ÄŒETNIÄŒKOG RAVNOGORSKOG POKRETA PROTIV REZOLUCIJE O GENOCIDU U SREBRENICI I BOSNI I HERCEGOVINI KOJA TREBA BITI USKORO USVOJENA U KANADSKOM PARLAMENTU
Kanadski ÄetniÄki ravnogorski pokret je zapoÄeo kampanju meÄ‘u kanadskim Srbima protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, koja se nalazi u parlamentarnoj proceduri.
U organizaciji Kongresa Bošnjaka za Kanadu, Instituta za istraživanje genocida Kanada i BosanskohercegovaÄke zajednice
Genocid u Srebrenici, tadašnjoj zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija, poÄinjen je od 11. jula 1995. godine, kada su snage pod komandom Ratka Mladića zauzele to podruÄje. Mladić se još uvijek nalazi u bjekstvu mada već 14 godina postoji optužnica protiv njega. U julu 1995. godine, nakon pada Srebrenice, više od 8.000 bošnjaÄkih muškaraca i djeÄaka koji su zaštitu pokušali pronaći kod snaga UNPROFOR-a, pogubili su bosanski Srbi pod Mladićevom komandom i uz pomoć paravojnih jedinica, ukljuÄujući nelegalne policijske snage Srbije i Crne Gore.
Aktivnost kanadskih Bošnjaka je poÄela 2005. godine na desetogodišnjicu genocida u Srebrenici kada se Jean Augustine, tadašnji Älan Parlamenta Kanade obratila istom sa izjavom u kojoj je tražila oÄitovanje Kanade kao demokratske zemlje po pitanju agresije i genocida u Bosni i Hercegovini.
Akcija kanadskih ÄŒetnika predvoÄ‘ena Ravnogorskim ÄetniÄkim pokretom Kanade {kanadski Bošnjaci su više puta tražili da se zakonom zabrani djelovanje fašistiÄke organizacija, Srpski ravnogorski ÄetniÄki pokret u Kanadi, jer isti djeluje antidejtonski, protuustavno i militantno, što je velika prijetnja ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za širu regiju}, je usmjerena prema kanadskoj srpskoj zajednici u smislu mobilizacije i aktiviranja iste za zaustavljanje procesa usvajanja Rezolucije u kanadskom saveznom Parlamentu. U letcima koje ÄŒetnici dijele širom Kanade negira se postojanje kanadske bošnjaÄke zajednice, Bošnjaka uopšte i države Bosne i Hercegovine. Posebno se negira agresija na Bosnu i Hercegovinu i zloÄin genocida nad Bošnjacima. Kanadski ÄŒetnici obmanjuju kanadsku javnost o navodnom postojanju samo genocida nad Srbima u Prvom i Drugom svijetskom ratu, izvršenih od strane Bošnjaka i Hrvata.
Trenutna akcija kanadskih ÄŒetnika nije ništa novo. Ista se pojavljivala redovno kod svih znaÄajnijih akcija kanadskih Bošnjaka. Tako je bilo kod:
- akcije priznavanja bosanskog jezika u Kanadi,
- akcije priznavanja imena Bošnjak u službenim, politiÄkim i statistiÄkim dokumentima Kanade,
- reakcije kanadskih Bošnjaka na sramno dodjeljivanje 75.000 dolara od strane Trilium fondacije kanadskom Ravnogorskom ÄetniÄkom pokretu od kojih je izraÄ‘ena bista Draži Mihajloviću u njegovoj prirodnoj veliÄini, zloÄincu Äiji sljedbenici su zlostavljali kanadske vojnike kako u Drugom svijetskom ratu, tako i prilikom zadnje agresije na Bosnu i Hercegovinu,
- uspješne akcije kojom je sprijeÄena akcija tadašnjeg ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Mladena Ivanića. On je u Kanadi 2003. godine privatno boravio koristeći ministarske ovlasti, neovlašteno, a uz pomoć ambasadora Bosne i Hercegovine u Ottawi, dr. Vjekolsava Domljana napravio kontakt sa zvaniÄnicima uglednog Carleton Univerziteta iz Ottawe, kojom prilikom je ugovarao saradnju zasnovanu na principima “multikulturalizma” izmeÄ‘u reÄenog, stvarno multikulturalnog Univerziteta iz Ottawe i Univerziteta u Banja Luci, koji nema ni “m” od multikulturalizma, jer je taj univerzitet skoro 100 posto etniÄki srpski i identifikuje se sa pojmovima vjerske i nacionalne diskriminacije i aparthejda izraslih iz srpsko crnogorske agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida koji su poÄinili Srbi i Crnogorci nad Bošnjacima,
- reakcije kanadskih Bošnjaka na seriju Älanaka u kanadskoj štampi koji afirmišu pretpostavljenu srpsko-hrvatsku podjelu države Bosne i Hercegovine. Tada se u kanadskoj brošuri “Cantiki” pojavila i karta gdje je preko Bosne i Hercegovine napisano
- reakcije kanadskih Bošnjaka na priznavanje poštanskih maraka genocidnog entiteta. Poštanski sistem Kanade zaraÄunava odreÄ‘enu svotu na svako pismo, paket i bilo kakvu pošiljku u genocidnom entitetu. Isto važi i u obratnom smislu gdje poštanski sistem genocidnog entiteta zaraÄunava takse na sve pošiljke u Kanadu. To znaći da postoje ugovori o meÄ‘usobnom plaćanju izmeÄ‘u Kanade i genocidnog entiteta, što je neprihvatljivo sa aspekata meÄ‘unarodnog prava po kome su jedino države subjekti poštanskog saobraÄaja,
- permanentnom radu kanadskih Bošnjaka na objelodanjivanju zloÄinaćkih radnji kanadskog generala u penziji Lewis MacKenzie. Navedeni general prilikom svoje misije u Bosni i Hercegovini u funkciji komandanta Mirovnih snaga UN je više puta u logoru “Kod Sonje” silovao Bošnjakinje koje su svoje svjedoÄenje zapisale u knjizi “Oficir sa ruzom”, otvoreno se svrstao na stranu agresora i obmanjivao svijetsku javnost o stvarnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Na žalost bosasnkohercegovaÄko pravosuÄ‘e nije voljno pokrenuti tužbu protiv generala. Silovane Bošnjakinje su spremne doći u Kanadu i javno svjedoÄiti o zloÄinama generala. Inaće general u penziji i sada vojni savjetnik i analitiÄar je redovan gost svih skupova kanadskih Srba. Akcijom kanadskih Bošnjaka sprijeÄeno je imenovanje generala u Senat saveznog parlamenta Kanade.
Kanadska važna ulogu u meÄ‘unarodnoj zajednici i kanadsko Älanstvo u Upravnom odbor Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini nije spojivo sa odnosom Vlade Kanade prema kanadskim Bošnjacima i prema Bosni i Hercegovini. Kanada zbog svog neodluÄnog i neblagovremenog djelovanja, i dopuštanja agresije na Bosnu i Hercegovinu kao i genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, sada ima šansu da ukaže poÄast žrtvama genocida, i da u interesu sadašnjih i budućih generacija istraje u pobjedi istine i pravde za Bosnu i Hercegovinu.
Kanada treba prvo da ispravi svoje grijehe iz prošlosti kad nije htjela priznati glas većinskog izbornog bosanskohercegovaÄkog tijela, kad se postavila na pogrešne stvari umjesto na principe demokratije i glasa naroda kojega je trebalo poštivati i braniti. U kritiÄno doba agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima, Kanada je bila voÄ‘ena premijerom koji je dozvolio da se etniÄki interesi iz njegove liÄne familije umiješaju u vanjsku politiku zemlje.
Kroz Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini koja je u parlamentarnoj proceduri, Vlada Kanada može ispraviti greške iz prošlosti prema Bošnjacima i Bosni i Hercegovini, može popraviti svoju reputaciju na internatcionalnom planu, može poslati jasne poruke svim onim koji rade na zloÄinima da će uvjek podržavati mir kroz pravdu i istinu, može služiti kao model drugim zemljama da prate put u utvrÄ‘ivanju genocida nad nevinim Bošnjacima, može dati nadu onima koji su je izgubili – kanadskim Bošnjacima, žrtvama zloÄina genocida, tako da se ovaj genocid nikad ne zaboravi, da ljudi žive zajedno u miru, poslije pobjede istine i pravde i da se nikad nikome ne ponovi ono što se desilo Bošnjacima.
I na kraju poruka kanadskim ÄŒetnicima: kanadski Bošnjaci ići će do kraja u svojoj najvažnijoj i najveÄoj akciji, akciji usvajanja Rezoloucije o genocidu. To je naš
Poruka dobronamjernim kanadskim Srbima: odbacite akciju kanadskih Äetnika, ne dozvolite da još jednom, po ko zna koji put podržite nacionalistiÄke ekstremiste iz vlastitih redova koji vas stalno dovode na osuÄ‘eniÄku klupu meÄ‘unarodne zajednice i permanentan sukob sa komšijama.
Prijedlog rezolucije o genocidu je najbolji naÄin da se oda moralna, pravna i osjećajna odgovornost prema žrtvamai pošalje jasna poruka budućim generacijama - istina je da je bila agresija na Bosnu i Hercegovinu, istina je da se desio zloÄin genocida, istina i pravda su dokuÄivi. Usvajanjem Rezolucije Kanada će se konaÄno prikljuÄiti "svjetskim akcijama borbe za istinu i pravdu". Kanada ne smije posustati pod pritiskom ÄetniÄkog lobija. U interesu je svakog kanadskog Bošnjaka, Bosanca i Hercegovca, svakog KanaÄ‘anina, prijatelja istine i pravde da ova Rezolucija bude usvojena.