EMIR RAMIĆ: STRATEŠKA PODRŠKA OBNOVI BOŠNJAČKOG NARODA

Strateška podrška obnovi bošnjačkog naroda traži:temeljit i objektivan prikaz aktuelnog stanja bošnjačkog naroda i predlaganje strategije za bolju bošnjačku budućnost; stvaranje institucija koje će sakupljati i rasporeÄ‘ivati bošnjačku energiju, podizati patriotsku bosansku svijest kod Bošnjaka - najveće tekovine ostvarene u ratu; djelovati ka prekidu progona bošnjačke žrtve, poništavanju dejtonskih podjela i rezultata agresije i genocida; pojačati odbranu BiH u njenim civilizacijskim atributima prihvaćanja, poštovanja, priznavanja, tolerisanja drugog i drugačijeg.

 Strateška podrška obnovi bošnjačkog naroda podrazumijeva: povratak na primjenu Povelje UN, Internacionalnog prava, Konvencije o genocidu i Presude Internacionalnog suda pravde po Konvenciji o genocidu, te presuda Tribunala - u ime prestanka ponižavanja žrtava, rastakanja države, društva i graÄ‘ana, meÄ‘u kojima je najviše Bošnjaka - koji su izbačeni iz domena pravne zaštite i stoga žrtve svakom onome ko ih nastoji ubijati, progoniti, pljačkati, terorizirati … a da nema čak niti bilo kakvih negativnih konzekvenci.

 Strateška podrška obnovi bošnjačkog naroda proklamuje: naše narodno ime je Bošnjak, naš jezik je bosanski jezik, naša domovina je država Bosna i Hercegovina, naša nacionalnost je bosanskohercegovačka (skraćeno bosanska) - jednaka našoj državnoj pripadnosti.  Naš cilj je postojanje nezavisne, samostalne, jedinstvene, suverene države i otvorenog, slobodnog, civilnog društva u BiH kao uslova opstanka Bošnjaka BiH u okvirima internacionalno priznatih granica Republike BiH.  Ta država je dovoljna Bošnjacima, tuÄ‘e teritorije nas ne interesuju.  Bošnjaci izvan BiH su neodvojivi dio Bosne i Hercegovine i bosanskog duha i bošnjaštva; svaki legalni stanovnik BiH čini bosansku naciju; zakonom treba onemogućiti dalje postojanje i funkcionisanje svih anti-bosanskih i anti-bošnjačkih organizacija; svu bespravno oduzetu imovinu treba vratiti pravim vlasnicima i ne dopustiti podjelu državne imovine BiH; iskoristiti treba sve postojeće intelektualne i ekonomske potencijale za neideološko obrazovanje i ekonomski napredak; vratiti treba prognane u njihove domove,; integrisati moramo BiH u evropske i svjetske organizacije i udruženja pod uvjetom da ta članstva nisu iznuÄ‘ena po bilo kom osnovu; ne smijemo priznati nikakve vanjske političke pritiske niti činiti ustupke koji štete interesu BiH; svi Bošnjaci koji se nalaze izvan granica BiH trebaju imati pravo da se nastane i žive u BiH bez ikakvih dodatnih uslova.  Svaki Bošnjak bilo gdje u svijetu treba imati pravo na pasoš BiH.

 Strateška podrška obnovi bošnjačkog naroda utvrÄ‘uje principe usmjerenja Bošnjaka u akciju:

 - Očuvanje i jačanje bošnjaštva kao narodne pripadnosti.  Bošnjaci dijele zajedničke kulturne, historijske, običajne, jezičke, duhovne, folklorne, biološke i druge osobine i interese, kao i suverenu osobnu svijest o pripadnosti svom bošnjačkom narodu.  Nakon agresije i genocida, Bošnjaci dijele i duboke egzistencijalne interese i prioritete.

 - Jačanje bosanskohercegovačke nacije, kojom Bošnjaci obznanjuju svoje bosanskohercegovačko graÄ‘ansko, državotvorno, teritorijalno i evropsko opredjeljenje u jedinstvenoj, demokratskoj, nezavisnoj, suverenoj državi BiH i slobodnom civilnom društvu.

 - Suverenitet države BiH je nedjeljiv, neprenosiv i neupitan.  Ova tri atributa suvereniteta, uz norme Internacionalnog pravnog poretka o pravu na kontinuitet ustavnosti i ustavnih procedura i nepriznavanju rezultata diskontinuiteta (agresijom i genocidom), omogućavaju legitimnu akciju Bošnjaka na poništavanju rezultata agresije i genocida u cilju obrane i obnove jedinstvenog bosanskohercegovačkog državnog i društvenog tkiva.

 - Za Bošnjake postoji samo jedinstvena, demokratska, suverena i nezavisna država BiH, a RS postoji samo kao dio ilegalnog, oktroiranog dejtonskog ustava, Aneksa 4.

 - Prihvaćanje bilo kakvih amandmana na Dejtonski ustav, znači i prihvaćanje Dejtonskog ustava nastalog na genocidu.  To bi ujedno značilo odustajanje od Presude Internacionalnog suda pravde od strane same žrtve genocida, što niko u ime žrtve nema pravo učiniti.  Umjesto amandmana na dejtonskim osnovama (konsenzus sa RS), Bošnjacima treba potpuno novi ustav države BiH, koji će nastati na principima Povelje OUN i Evropskog ustava - od kojih niti jedan ne poznaje etnički ili entitetski princip podjele vlasti.  GraÄ‘anin je temeljna čestica univerzalnosti graÄ‘anstva iz koje logika jednakopravnosti svih graÄ‘ana u pravima i dužnostima ne može izuzeti ikojeg pojedinca, a kamoli vjerske, narodne i političke grupe.  U BiH je potrebno otkloniti ikakvu ulogu diktatora, pa pojavio se on iznutra ili bio delegiran izvana.

- Dejtonski poredak (ustav) je anti-bosanski, anti-graÄ‘anski, anti-civilizacijski postavljen, i kao takav uništava društvo, državu BiH i bosanskohercegovačke graÄ‘ane kao anti-nacistički, anti-fašistički skup, koji je postavljen prema civilizacijskom vrhunskom dosegu univerzalnosti graÄ‘anstva.  Dejtonski ustav uništava temeljni princip i praksu univerzalnosti graÄ‘anstva u BiH, na kojem se bazira moderna civilizacija i svjetska zajednica.

 - Bošnjaci ne smiju potpisati dokument kojim BiH gubi svoju historijski verifikovanu državnost na osnovu Internacionalnog prava i Povelje OUN.

 - Bošnjaci se moraju uvijek pozivati na Povelju OUN, Internacionalno pravo, Konvenciju o genocidu i Presudu Internacionalnog suda pravde i Tribunala - te u svim relevantnim rješavanjima svojih problema koristiti naznačena akta Internacionalnog prava i pridodane dokumente.

 - Bošnjaci u svojim temeljnim interesima trebaju djelovati državotvorno, teritorijalno, slobodno i podržavati političke faktore, poput stranaka, lidera, institucija i slično, isključivo u danim konkretnim situacijama i u konkretnim djelima ako ti faktori čine vidljivu, dokazivu korist, državotvornom, teritorijalnom, samoopstojnom interesu bošnjačkog naroda.

 - Zbog stanja dezorijentacije Bošnjaka, nedostatka jasne politike, nejedinstva meÄ‘u liderima, odsustva strateškog programa, krize autoriteta i uzajamnog povjerenja, nepouzdanja u postojeće političke i institucionalne forme donošenja i provedbe odluka, nepostojanja vrijednih narodnih institucija, a na osnovu razočaranosti Bošnjaka dometima aktualne bošnjačke politike, potrebno je održati Bošnjački sabor.  To je demokratska institucija i visoki izraz volje naroda sa obvezujućim odlukama.  Bošnjački sabor bi ponudio način rješavanja svih relevantnih pitanja, te predložio partnere i putove Bošnjacima u njihovoj borbi za realizaciju bošnjačkih ciljeva u koje meÄ‘u prvima ubrojiti moramo opstanak države Bosne i Hercegovine.

 - Tražimo od svih članova Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH, koji su dobili mandat da upravljaju našom državom, da prestanu selektivno, neprihvatljivo diskriminatorski po Bošnjake upotrebljavati Dejtonski ugovor, da prestanu sa pokušajima revizije historije putem negiranja zločina agresije i genocida na razne načine kao što su upotreba termina graÄ‘anski rat i mnoge druge.  Zločini agresije i genocida su dokazani na oba suda u Den Hagu.  U slučaju da ne prihvati gornje navode, Bošnjaci ne prihvaćaju i ne priznaju odluke članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH.

 - Bošnjaci su umorni od usko-interesnih kalkulisanja i prazne priče pojedinih uskih bošnjačkih interesnih krugova, koji nikako da promjene način rada kojim održavaju "privid borbe za BiH”.  Svako ko je dobronamjeran prema BiH i Bošnjacima, neka hitno preispita sebe i svoje postupanje.  Imajući u vidu tromost organizovanja bošnjačke dijaspore koja se troši na interesne borbe, smatramo da bošnjačka dijaspora treba završiti proceduru formiranja Svjetskog kongresa Bošnjaka.  Svjetski kongres Bošnjaka bi trebao najodlučnije uticati na dogaÄ‘anja u matici putem udruživanja u jedinstvenu organizaciju bosanskohercegovačke dijaspore.  Imajući u vidu da je veliki broj graÄ‘ana BiH u dijaspori bez ikakve mogućnosti političkog organizovanja i djelovanja, da dijaspora zbog stalnih nesloga u organizovanju još nije pokrenula proceduru vlastitog političkog organizovanja, Svjetski kongres Bošnjaka i nova organizacija bosanskohercegovačke dijaspore bi hitno poradili na formiranju političke stranke graÄ‘ana BiH u dijaspori, koja bi izabrala svoje rukovodstvo, formirala vlastite kandidatske izborne liste (za dijasporu) za Parlament BiH i sve niže nivoe vlasti.  Prethodno bi se poradilo da se u Izborni zakon BiH dogradi dopuna koja omogućuje političko organizovanje dijaspore, te da se izvrši izravni izbor kandidata za ministra za pitanja BiH dijaspore pri vijeću ministara BiH.