Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} traži preduzimanje energičnih koraka u borbi protiv kršenja ljudskih prava i sloboda u BiH

 

 

Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} traži preduzimanje energičnih koraka u borbi protiv kršenja ljudskih prava i sloboda u BiH

 

Povodom 10. decembra, MeÄ‘unarodnog dana ljudskih prava cijeli svijet treba učiniti više na zaštiti ljudskih prava i sloboda. Jedna od najvažnijih obaveza država i vlada u svijetu je da štite osnovna ljudska prava i slobode, da spriječe kršenje ljudskih prava, te da stvore uslove u kojima će se poštovati prava svih graÄ‘ana. Agresija i genocid u BiH su pokazali da svijet nije ya[titio ljudska prava i slobode. Siromaštvo, pravo na dostojanstven rad, jednak prisup zdravstvu, obrazovanju, potom  diskriminatorske odredbe zakona i dejtonskog Ustava pokazuje da je netolerancija itekako prisutna u BiH. Osnovna ljudska prava u BiH se svakodnevno krše. Ugrožena su prava na život, obrazovanje, na rad, slobodu misli, svijesti i vjere, slobodu govora, kretanja, pravo na identitet i jednakost, pravo na imovinu i povratak.

 

Prijedor je danas mjesto u kome su najbrojnija kršenja ljudskih prava i sloboda. IGK ukazuje na činjenicu da se u Prijedoru  ne poštuje Opšta deklaracija o ljudskim pravima. Posebno nas brine to što još uvijek nije uspostavljena vladavina prava, što još uvijek svi graÄ‘ani Prijedora ne uživaju ista prava i što se zakoni ne primjenjuju jednako na sve. Posebno je teško i bolno pitanje žrtava i svjedoka genocida u Prijedoru. Javno se zabranjuje obilježavanja godišnjice od početka zločina agresije i genocida zbog korištenja riječi ‘genocid’, te nalaže prijedorskoj policiji da podnese krivične prijave protiv organizatora mirne povorke.

Na Međunarodni dan ljudskih prava prijedorska policija je ponizila žrtve i svjedoke agresije i genocida, zabranjujući im sjećanje na zločin, istinu i pravdu.

Općinske vlasti javno ponižavaju organizacije koje okupljaju žrtve i svijedoke genocida i tako namjerno, organizovano i ciljano šire strah meÄ‘u porodicama ubijenih i nestalih prijedorčana. Istovremeno se Prijedorom slobodno šetaju ratni zločinci zauzimajući pozicije u lokalnoj vlasti. Općinske vlasti dozvoljavaju skupove fašističkih grupa protiv kojih su se prijedorčani i svi antifašisti borili u Drugom svjetskom ratu, a žrtvama zabranjuje pravo na sjećanje, istinu i pravdu. Općinske vlasti  ignorišu zahtjeve predstavnika meÄ‘unarodne zajednice koji su jasno dali do znanja da diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi mora biti obustavljena, da istina o genocidu mora biti dokućena, da se zločinci moraju osuditi i pravda zadovoljiti, te da se stradanja svih prijedorskih žrtava moraju obilježiti jednako, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

 

 

MEĐUNARODNI DAN LJUDSKIH PRAVA

 

"Svi ljudi roÄ‘eni su slobodni, sa jednakim dostojanstvom i pravima" kaže prvi član Opšte povelje o ljudskim pravima. RoÄ‘enjem i prvim trenutcima života čovjek posjeduje ljudska prava. Ona su zagarantovana, neotuÄ‘iva i regulisana nizom meÄ‘unarodnih dokumenata.

 

Savremena meÄ‘unarodna regulativa ljudskih sloboda i prava započinje Poveljom Ujedinjenih nacija 1945. godine. Povelja kao jedan od globalnih ciljeva UN proglašava i definiše nužnost saradnje meÄ‘u državama radi rješavanja "meÄ‘unarodnih problema ekonomske, socijalne, kulturne ili humanitarne prirode i unapreÄ‘ivanje i podsticanje poštovanja prava čovjeka i osnovnih sloboda za sve bez obzira na rasu, pol, jezik ili vjeru", što stoji u prvom članu.

 

Svi članovi Ujedinjenih nacija Poveljom su obavezani na pojedinačne i zajedničke akciju sa ciljem stvaranja uslova stabilnosti i blagostanja neophodnih za miroljubive i prijateljske odnose izmeÄ‘u naroda, zasnovane na poštovanju načela ravnopravnosti i samoopredeljenja naroda.

 

Opšta deklaracija Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima proglašena je 10. decembra 1948. zbog čega se ovaj datum obilježava kao MeÄ‘unarodni dan ljudskih prava.

Ujedinjene nacije su 10. decembra 1948. usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, u kojoj je istaknuto da su ta prava univerzalna i da ne zavise od nacionalne, državne, ideološke, socijalne i kulturne pripadnosti.

 

Tim dokumentom se štite graÄ‘anske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čovjeka - od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje.

UN su 1966. donijele dva sporazuma, kojima su razrađene slobode i prava proklamovana Deklaracijom o ljudskim pravima, a dokumente je prihvatilo 130 zemalja.

 

U okviru Savjeta Evrope 1950. donijeta je Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda koja, pored osnovnih prava, ustanovljava i mehanizme zaštite i nadzora nad njihovim ostvarivanjem.