U organizaciji Instituta za istraživanje genocida, Kanada i Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, a pod pokroviteljstvom svih bošnjaÄkih organizacija u Kanadi u velikoj sali BošnjaÄke islamske zajednice „Gazi Husrev Beg Toronto“ održana je Akademija povodom devetog januara Dana poÄetka genocida nad Bošnjacima. Akademiji su prisustvovali Älanovi Upravnog odbora Instituta za istraživanje genocida, Kanada, Upravnog odbora Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, imami bošnjaÄkih džemata u Kanadi, i mnogobrojni Bošnjaci i Bošnjakinje širom Kanade. Akademiju je vodila mlada i vrijedna Bošnjakinja Merima Vila. U kratkom uvodnom tekstu na otvaranju Akademije Merima je izmeÄ‘u ostalog kazala: „Dragi Bošnjaci i Bošnjakinje, samozvana Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je 9. januara 1992. usvojila „Deklaraciju o proglašenju Srpske Republike Bosne i Hercegovine“, prije nego je Skupština Republike Bosne i Hercegovine, 25. januara, donijela Odluku da se održi referendum o nezavisnosti. Velikosrpska paradržava je prvi „ustav“ dobila 28. februara 1992., prije nego što je 63 % bosanskohercegovaÄkih graÄ‘ana izglasalo nezavisnosti i suverenitet Republike Bosne i Hercegovine. Na samozvanoj Skupštini Srpske Republike Bosne i Hercegovine, održanoj 12. maja, Ratko Mladić je ustvrdio da „stvaranje Srpske Republike znaÄi genocid“, a Bosna i Hercegovina je u Ujedinjene nacije primljena 22. maja 1992. godine. Iz ovoga se vidi da stvaranje Republike Srpske nije bilo reakcija, već je bilo agresija na zakonski poredak i na živote Bošnjaka i Hrvata Äija je krivica bila što nisu roÄ‘eni kao Srbi“. Poslije se prisutnima obratio imam Adnan ef. Balihodžić. U svome govori Adnan ef. je posebno naglasio citat Emira Suljagića, predsjednika Koalicije 1. Mart koji je izmeÄ‘u ostalog naglasio u svome tekstu da je najbolji odgovor na negiranje genocida i proslavu dana takozvane Republike Srpske masovni izlazak ja izbore u Bosni i Hercegovine ove godine, posebno izlazak na izbore u Republici Srpskoj. Uslijedio je prikazivanje filma po izboru vrijednog Midhata ÄŒehajića, inaće tehniÄkog koordinatora Akademije. Film je pokazao svu brutalnost najveÄeg zloÄina poslije holokausta u Evropi, zloÄina agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad njenim graÄ‘anima. Gledajući film mnogi prisutni su zaplakali. Poslije filma prisutnima se obratio profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada koji je u svome govoru koji je Äesto prekidan aplauzima izmeÄ‘u ostalog naglasio: „Sramno je i dokaz aparthejda da se u eri demokratije, zaštite ljudskih prava i sloboda, u središtu ujedinjene Evrope, poslije velikog ne poslije holokausta, više od dvadeset godina poslije najveÄeg zloÄina u Evropi poslije Drugog svijetskog rata, agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima, i dalje obilježava dan genocidne Republike Srpske i njena pravoslavna krsna slava - Sveti Stefan. Nas Bošnjake deveti januar podsjeća na užas bosanskog genocida i destrukciju Republike Bosne i Hercegovine. Žrtve ne mogu zaboraviti agresiju i genocid i poruÄuju da tvorevina nastala agresijom i genocidom mora nestati jer bošnjaÄkom narodu uskraÄuje pravo na postojanje. U temelje genocidne tvorevine dejtonske Republike Srpske su ugraÄ‘eni najmonstruozniji zloÄini koje Äovjek i civilizacija jedva može umu dokućiti, više od 200.000 ubijenih Bošnjaka, više od 50.000 mućenih i ubijenih u više od 500 koncentracionih logora smrti, više od 30.000 silovanih Bošnjakinja, više od milion na silu istjeranih Bošnjaka sa svoje zemlje, više stotina namjerno uništenih kulturnih, duhovnih i ekonomskih dobara. Danas entitet Republika Srpska sa svojim vodstvom, nastavlja ideju Velike Srbije, ideju zloÄinaca kojima se sudi za agresiju i genocid. Danas je ta genocidn tvorevima mjesto najstrašnijeg aparthejda u Evropi u kome se potpuno oduzimaju i nasilno krše osnovna ljudska prava i slobode prije svega Bošnjaka. Taj privremeno okupirani dio Bosne i Hercegovine ima poÄetnu konstrukcionu grešku. Napravljen je agresijom i genocidom. Dok politiÄki establišment entiteta Republike Srpske negira bošnjaÄki narod, njegovu historiju, kulturu, tradiciju, jezik, suverenitet, cjelovitost i teritorijalni integritet, te državnost Bosne i Hercegovine, Bošnjaci moraju otvoriti proces razgradnje te genocidne tvorevine, koji može poćeti primjenom nepotpune presude Internacionalnog suda pravde po kojoj su institucije genocidnog entiteta, vojska i policija, poÄinile genocid. Ta presuda omogucava Bošnjacima da postepeno ukidaju entitet Republika Srpska jer je ista osuÄ‘ena za genocid. Po toj presudi Srbija je takodjer osuÄ‘ena za gencod, ali ne po glavnoj taÄki kao poÄinitelj, nego samo za nesprećavanje genocida, dakle kao saradnik koji je mogao sprijećiti, a nije sprijećio genocid. Entitet Republika Srpska je presuÄ‘ena kao poÄinitelj. Entitet Republiku Srpsku mogu ukinuti bošnjaÄki poslanici u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine tako što će bojkotovati razgradnji države Bosne i Hercegovine. Ta poresuda igra presudnu ulogu, jer niko na svijetu ne može Bošnjacima zamjeiriti, niti ih kažnjavati što će bojkotovati usvajanje zakona kojima se legalizuje dejtonski entitet Republika Srpska, koji je po presudi najvažnijeg suda na svijetu genocidna tvorevina. To je bošnjaÄki i bosanskohercegovaÄki put borbe za istinu i pravdu, jedinstvenu, suverenu, demokratsku državu i otovoreno, slobodno, civilno društvo. Genocidni entitet se može ukinuti u Parlamentarnoj skupštini Bsne i Hercegovine, tako što će Bošnjaci prestati da je legalizuju genocidni entitet. Bošnjaci neće odustati od svojih prava i sloboda. Bošnjaci neće odustati od borbe protiv negacije genocida i negatora genocida. Bošnjaci neće nikada i nigdje dozvoliti kompromise u vezi genocida. Bošnjaci će Äuvati i razvijati pamćenje o genocidu. Bošnjaci će se svim demokratskim sredstvima boriti i izboriti za pravo žrtava genocida na istinu i pravdu i za pravo zloÄinaca na kaznu. Na kraju Bošnjaci će se izboriti da predstavnici, koje oni izaberu u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine poćnu raditi na ukidanju genocidnog entiteta. U ovoj izbornoj godini bošnjaÄki glas treba ići onima koji se istinski bore za državu Bosnu i Hercegovinu ukidanjem genocidnog entiteta“. Uslijedilo je obražanje Tajib ef. Pašanbegovića koji je javno pozvao da Bošnjaci širom Sjeverne Amerike i dijaspore podrže kako je kazao Äetiri organizacije koje su do sada najviše uradile na planu bošnjaÄkog nacionalnog razvoja: Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, Institut za istraživanje genocida, Kanada, Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Kolacija 1. Mart, što su prisutni pozdravili aplauzom. Na kraju je voditeljka Merima Vila proÄitala Deklaraciju ameriÄkih i kanadskih Bošnjaka o proglašenju devetog januara Danom sjećanja na poÄetak genocida u Bosni i Hercegovini koju su predložili: Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, Institut za istraživanje genocida, Kanada i Bosansko ameriÄki institut za istraživanje genocida i edukaciju. U šest taÄaka Deklaracije se navodi da je srpski velikodržavni, nacionalistiÄki projekt još stvarnost. ''Devetog januara 1992. godine izvršena je ustavno-pravna agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Tog dana samozvana Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini usvojila je deklaraciju o proglašenju "Srpske Republike Bosne I Hercegovine”. Taj Äin bio je poÄetak otvorene politiÄke agresije na Bosnu iHercegovinu od strane bosanskih Srba kao produžene ruke velikosrpskog srbijanskog režima. Uslijedila je potom oružana agresija, genocid, kulturocid, urbicid, ekocid, etnocid, elitocid nad Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima. Formirani su koncentracioni logori smrti za mućenja, silovanja i ubistva. Izvršeno je nasilno protjerivanje Bošnjaka, te uništen veliki broj duhovnih i kulturnih bošnjaÄkih dobara'', navodi se, uz ostalo, u Deklaraciji, te dodaje da je 9. januara ''poÄelo je stvaranje genocidne tvorevine na tlu meÄ‘unarodno priznate države Bosne i Hercegovine''. S obzirom na brojne Äinjenice koje je potvrdio i Haški tribunal i MeÄ‘unarodni sud pravde da su se na teritoriji Bosne i Hercegovine, odnosno Srebrenice desili brojni zloÄini i genocid, prihvaćena je inicijativa Instituta za istraživanje genocida iz Kanade da se svake godine 9. januar u svim gradovima u Sjevernoj Americi, gdje postoje bošnjaÄke organizacije i zajednice, organiziraju prigodne akademije na kojima će govoriti o genocidu u Bosni i Hercegovini. ''S tim u vezi pozivamo sva bošnjaÄka i bosanskohercegovaÄka udruženja u Sjevernoj Americi da se ukljuÄe u ove aktivnosti. Pozivamo sve patriotske organizacije u cijeloj dijaspori i BiH da prihvate ovu inicijativu. Istina je naše najjaÄe oružje, a istina je da je na BiH izvršena agresija, a nad Bošnjacima poÄinjen genocid, da su ga poÄinile institucije entiteta Republike Srpske, koja je osnovana devetog januara i koja taj datum i zvaniÄno obilježava kao svoj dan'', navedeno je u Deklaraciji. Deklaracija je usvojena aklamacijom. Na samom kraju Akademije profesor Emir Ramić je odgovarao na mnogobrojna pitanja prisutnih. Posebnu vrijednost Akademije predstavlja za ovu priliku specijalno aranžirana velika sala BošnjaÄke islamske zajednice „Gazi Husrev Beg“ Toronto. Vrijedni Bo[njaci Ismeta i Mirsad Smajić su u geografskom obliku Bosne i Hercegovine simboliÄno napravili nišane ispred kojih su bili nazivi svih gradova u Bosni i Hercegovini u kojima je bio genocid. Osnovna poruka sa Akademije povodom devetog januara Dana poÄetka genocida nad Bošnjacima je: Bosna i Hercegovina se u najtežim godinama spasila od agresije jer je imala dovoljno patriota koji su odbranili njen državni, pravni i politiÄki kontinuitet, suverenitet i teritorijalni integritet. I danas su patrioti spremni braniti Bosnu i Hercegovinu od agresije i genocida koji se vrše drugim sredstvima i metodama. BošnjaÄki patrioti neće nikada dozvoliti da Bošnjaci budu svedeni na ograÄ‘en jednoumni prostor Bosne i Hercegovine, bez svijesti o sebi, bez potrebnog prostora za biološki opstanak, bez bošnjaÄke historije, kulture, tradicije, duhovnosti, bez bosanskog jezika. U ime istine o zloÄinima agresije i genocida i pravde za žrtve tih zloÄina, pozivamo sve Bošnjake u svijetu i sve prijatelje istine o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocidu nad njenim graÄ‘anima, te prijatelje pravde za žrtve tih zloÄina da deveti januar obilježe kao Dan poÄetka genocida nad Bošnjacima. Pozivamo bošnjaÄku politiku na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini da se stavi u službu istine i pravde, tako što će konaÄno prihvatiti poziv patriotskih organizacija i uÄestvovati u obilježavanju devetog januara kao dana poÄetka genocida nad Bošnjacima. Sa bošnjaÄkog i patriotskog stanovišta deveti januar je poÄetak genocida nad Bošnjacima, i kao takav treba da bude obilježavan u i van Bosne i Hercegovine. To već jednom mora biti jasno bošnjaÄkom politiÄkom establišmentu. Pozivamo meÄ‘unarodne faktore da konaÄno napuste teren bezkorisne neutralnosti i rada za liÄne koristi i stave se u službu jaÄanja jedinstvene, demokratske države Bosne i Hercegovine, osloboÄ‘ene od nepravedno legalizovanih elemenata agresije i genocida. Deveti januar podsjeća sve prijatelje istine i pravde u svijetu na užas bosanskog genocida i destrukciju Republike Bosne i Hercegovine. Žrtve ne mogu zaboraviti agresiju i genocid i poruÄuju da tvorevina nastala agresijom i genocidom mora nestati jer bošnjaÄkom narodu uskraÄuje ljudska prava i slobode.