Vijesti

Zahtjev za dobijanje saglasnosti za izgradnju Memorijalnog centra u bivšem logoru Omarska i izgradnju spomen obilježja i spomen sobe u bivšem logoru Trnopolje

                bagi sa textom crveni                    1071551_208060262650971_1835602977_o (1)   

Grad Prijedor

Predsjedniku Skupštine grada

Trg Oslobođenja 1, Prijedor

Telefon: 052/245-122 Faks: 052/245-127

E-mail :      predsjedniksg@prijedorgrad.org

                sead.jakupovic@prijedorgrad.org

 

01/06/2014

 

Zahtjev za dobijanje saglasnosti za izgradnju Memorijalnog centra u bivšem logoru Omarska i izgradnju spomen obilježja i spomen sobe u bivšem logoru Trnopolje

 

Poštovani gospodine Jakupović,

 

Bosansko američki institut za istraživanje genocida i edukaciju (BAGI) i Institut za istraživanje genocida Kanada (IGC), se pridružuju zahtjevu Udruženja logoraša « Prijedor 92» i Udruženja logoraša« Kozarac» od 12.12.2013. godine da se omogući izgradnja Memorijalnog centra u bivšem logoru Omarska i spomen obilježja i spomen sobe u bivšem logoruTrnopolje; da se na slijedećoj sjednici Skupštine grada Prijedora uvrsti kao tačka dnevnog reda Izmjene i dopune regulacionog plana RZR « Omarska». Ovim planom koji je donesen 2008. Godine ( Sl. glasnik opštine Prijedor.br.11/08) nije predviÄ‘ena izgradnja Memorijalnog centra u prostoru nekadašnjeg logora Omarska i pored stalnih zahtjeva navedenih udruženja i drugih nevladinih organizacija koje se bave problematikom civilnih žrtava rata i zaštitom ljudskih prava. 

 

TakoÄ‘e tražimo od Vas da za slijedeću sjednicu Skupštine grada uvrstite i taćku dnevnog reda: « Izdavanje saglasnosti za izgradnju spomen obilježja i otvaranje spomen sobe u bivšem logoru Trnopolje», imajući u vidu da je objekat Društvenog doma, koji je bio u sklopu bivšeg logora Trnopolje, kao i prostor oko njega u vlasništvu grada Prijedora; sve odluke o pribavljanju, upravljanju i raspolaganju imovinom grada su u nadležnosti Skupštine grada, shodno članu 30.stav1. alineja 11. Zakona o lokalnoj samoupravi ( Sl. glasnik entiteta Republika Srpska br.101/04, 42/05, 118/05). 

 

Kontinuirano, dugogodišnje, i uporno onemogućavanje podizanja memorijalnih centara  i spomen obiležja i sličnih sadržaja kulture sjećanja kao simbola  kulturnog nasleÄ‘a ne-srpskog manjinskog stanovništva u entitetu Republika Srpska, predstavljaju grube oblike diskriminacije i kršenja osnovnih ljudskih prava.

 

O neravnopravnom tretiranju ne-srpskog stanovništva na teritoriji opštine Prijedor kojoj pripadaju bivši logori Omarska i Trnopolje, gdje je ubijeno, mućeno i silovano  uglavnom bošnjačko stanovništvo tokom rata 1992-1995 godine, žrtve genocida, a kojima se upravo želi podići spomen ploče i na taj način odati dužno postovanje, najbolje govori podignut spomenik srpskim borcima -pored ruševina bivšeg logora Trnopolje. Na spomeniku, napisanom na srpskom jeziku čirilicom, iznad pravoslavnog križa, religioznog simbola srpskog naroda, je izmeÄ‘u ostalog napisano:»Borcima koji svoje živote ugradiše u temelje entiteta Republika Srpska».

 

Kad smo prošlog ljeta posjetili bivši logor Trnopolje, čije su slike izmućenih, izgladnjelih logoraša iza žica logora, obišle čitav svijet i privukle pažnju meÄ‘unarodne javnosti za ratna zbivanja u Bosni i Hercegovini, nije  bilo ni komada kamena na kome bi pisalo o žrtvama i bivšim logorašima, nije bilo ni urednog mjesta na koji smo mogli poloziti cviječe.  Ovog puta slike ruževina bivših logora u okolini Prijedora ispred kojih stoje spomenici „ Borcima koji svoje živote ugradiše u temelje entiteta Republika srpska “ treba da obiÄ‘u svijet i privuku pažnju meÄ‘unarodne zajednice. U logor Omarska nismo mogli ući jer se od vlasnika fabrike Arcelor Mittal dobija dozvola za ulazak jednom godišnje, 6 avgusta na godišnjicu zatvaranja ovog zloglasnog logora. Preživjelim članovima porodice logoraša, prijateljima, graÄ‘anima opštine Prijedor, su uskračena osnovna ljudska prava svakog civilizovanog društva.

 

BAGI i IGC kao i druge humanitarne organizacije upućivale su pisma protesta predsjedniku  fabrike Arcelor Mittal i zahtjevale da se omogući slobodan ulaz i izgradnja Memorialnog centra Omarska. Nedavno smo se obratili predsjednici SAD u Ujedinjenim nacijama Samanti Power  i OSCE i ukazali smo na ovakve oblike kršenja ljudskih prava, kojima je krajnji cilj sprećavanje povratka izbjeglica u svoje domove u entitetu Republika Srpska, a pozvali smo se na doktrinu „Obaveze zaštite povratnika“ i kršenje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji potvrÄ‘uje " da se izbjeglicama i raseljenim osobama omogući siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihovog etničkog porijekla, " i koji poziva na sprečavanje bilo kakvih aktivnosti koje " ometaju ili će ometati siguran i dobrovoljan povratak izbjeglica i raseljenih osoba. "

U slućaju da se vlasti entiteta Republika Srpska ne odazovu zahtjevima graÄ‘ana i njihovih udruženja, predložili smo da se uspostavi nacionalizacija ili „federalizacija“ ovakvih mjesta, kao što je to učinjeno sa Potočarima i trajno zaustavi diskriminacija, i ugrožavanja ljudskih prava manjinskog stanovništva u entitetu Republika Srpska, čiji su očigledni primjeri i sprećavanje kulture sjećanja ne-srpskog stanovništva na žrtve bivših logora Omarske i Trnopolja.

 

11 septembra1998. godine, predstavnici MeÄ‘unarodnog vijeća za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) su potpisali Deklaraciju kojom se potvrÄ‘uje pravo na kulturne baštine kao sastavni dio ljudskih prava. Ova Deklaracija je donesena upravo zbog rušenja kulturnih dobara Bosne i Hercegovine tokom 1992-1995. Pravo na kulturnu baštinu nosi obaveze i odgovornosti za pojedince i zajednice, za društva i čovječanstva, kao i za institucije čija je obaveza  da zaštite ugrožene baštine, navodi se, izmeÄ‘u ostalog, u ovoj deklaraciji.

 

Sprećavanje izgradnje Memorijalnih spomenika u opštini Prijedor, predstavlja, u duhu ove deklaracije,  direktno ugrožavanje ljudskih prava i nakon rata 1992-1995.

 

Izgradnja  i rekonstrukcija Bosne i Hercegovine može se graditi jedino na istini i ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda ove države, Bošnjaka, Hrvata i Srba.

 

Ponovo se obraćamo i Vama sa ciljem da će se uspostaviti saradnja po pitanju ovih važnih opštinskih sadržaja rada, prava i obaveza da se omogući kultura sjećanja svim graÄ‘anima opštine Prijedora koje bi trebalo da zastupa.

 

S poštovanjem,

 

Sanja Seferović Drnovšek

Direktor Bosansko američkog instituta za istraživanje genocida i edukaciju

 

Emir Ramić

Direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada

 

Vijesti: