1. mart, 2014.
Prvi Mart je historijski dokaz da će Bosna i Hercegovina kao zemlja, država i mjesto egzistencije Ideje Bosne i bosanskog duha uvijek biti ma koliko to projektantima, naredbodavcima i izvršiocima agresija i genocida remetilo njihove ratne ili mirnodopske, zloÄinaÄke, udružene poduhvate
Prvi Mart je historijska bosanskohercegovaÄka sudbina i mi ne bismo bili ono što jesmo da smo 1992. godine u ime sumnjive sigurnosti izabrali potÄinjavanje agresorima i zloÄincima
Prvi mart se mora promatrati sa društvenom i historijskom uvjetovanošÄ‡u. Samostalnosti Bosne i Hercegovine je prethodilo rušenje socijalizma kao poretka i kao sistema vlasti i vrijednosti. Zato historijska nauka smatra da je Prvi Mart najdemokratskiji Äin kojim je uspostavljena jedna država, jer se 64% graÄ‘ana Bosne i Hercegovine izjasnilo za samostalnu, cjeloviti Bosnu i Hercegovinu. To je jedan od Äetiri najznaÄajnija datuma. Dan nezavisnosti i izlazak graÄ‘ana na referendum o nezavisnosti zajedno sa prvim pisanim tragovima postojanja zemlje Bosne i Hercegovine iz 955. godine, Poveljom Kulina bana iz 1189. godine i obnavljanjem državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembra 1943. godine su historijski, nauÄni i nepobitni dokazi o hiljadugodišnjoj tradiciju zemlje i države Bosne i Hercegovine. Prvog Marta 1992. godine bosanskohercegovaÄki graÄ‘ani i naroda su se dvotrećinskom većinom na referendumu slobodno izjasnili za suverenu i samostalnu Bosnu i Hercegovinu, pri Äemu se bosanskohercegovaÄka država tada svrstala meÄ‘u 190 nezavisnih država svijeta. Kada je Skupština Bosne i Hercegovine usvojila deklaraciju o nezavisnosti optuženik za genocid Radovan Karadžić otvoreno je zaprijetio muslimanskom - bošnjaÄkom narodu nestankom: ‘Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski - bošnjaÄki narod možda u nestanak, jer muslimanski - bošnjaÄki narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje’.
NajveÄi zloÄin poslije holokausta u Evropi se desio
U agresiji i genocidu protiv Bosne i Hercegovine, bošnjaÄki narod je opstao. Bosna i Hercegovina je opstala. Ideja Bosne i bosanski duh su opstali. Bosna i Hercegovina je danas daleko od idealnog stanja, ali je u dosta boljem stanju od onoga kako su je zamišljali Milošević, Tudžman, Karadžić, Mladić i sliÄni njema. Bosna i Hercegovina je svoju nezavisnost skupo platila doÄekavši prve tri godine pod opsadom i blokadom, izložena masovnim i gnusnim zloÄinima agresije, genocida, zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i ratnih zloÄina. Masovni zloÄini imali su za cilj negiranje slobodne volje ogromne većine graÄ‘ana Bosne i Hercegovine koji su izabrali samostalnost, nezavisnost, suverenost te ustavno i teritorijalno ureÄ‘enje države. OÄuvanje države Bosne i Hercegovine plaćeno visokom cijenom. Bila je to cijena tripartitnog mira uspostavljenog na etniÄkoj podjeli. Agresija i genocid su završili istim otvorenim pitanjima kojima su i poÄeli. Nije srušen samo sistem i državno ureÄ‘enje, već je razoreno i društvo. Uspostavljen je sistem bez vrijednosti. Reforme su raÄ‘ene bez cilja. Dejtonski mirovni sporazum je legalizirao agresije i genocide te nametnuo rješenja koja nisu u skladu sa meÄ‘unarodnim demokratskim standardima. Evropska zajednica, Ujedinjene nacije i meÄ‘unarodna zajednica, iako su prihvatili rezultate referenduma za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu i meÄ‘unarodno je priznali, nisu zaštitili Republiku Bosnu i Hercegovinu - svoju Älanicu, žrtvu oružane agresije i genocida. Ali Bosna i Hercegovina je opstala zahvaljujući hrabrom otporu njenih branilaca, voÄ‘enom na temelju steÄenog suvereniteta i nezavisnosti 1992 koji su samo logiÄki slijed i rezultat onoga što je cijela historija Bosne i Hercegovine iskazala. Zato podsjetimo se danas prije svega na sve bosanskohercegovaÄke patriote koji su u temelje nezavisnosti bosanskohercegovaÄke države ugradili svoje živote, ostavljajući nam u amanet obavezu da je poštujemo i oÄuvamo.
Strateški cilj je promjena dejtonske strukture Bosne i Hercegovine
Cilj agresije i genocida protiv graÄ‘ana Republike Bosne i Hercegovine je bio stvaranje etniÄki Äiste Velike Srbije i etniÄki Äiste Velika Hrvatske na raÄun teritorije Republike Bosne i Hercegovine. Istina i pravda za žrtve agresije i genocida će biti tek ostvareni nakon što će izvšiocima agresije i genocida biti oduzeto ono što su ostvarili kao svoj cilj. Kao što su se uspješno odbranili od zloÄinaca koji su izvršili agresiju i genocid protiv države Bosne i Hercegovine, tako se danas graÄ‘ani Bosne i Hercgovine trebaju oslobode svojih, od naroda, graÄ‘ana i države otuÄ‘enih, ugnjetaÄa i poÄeti kontrolisati svoju sudbinu, prepoznavanjem i diferencijacijom od prodanih Äuvara Dejtonskog ustava. BosanskohercegovaÄko društvo se nalazi u fazi kada mora raditi izuzetno znaÄajne rezove i reforme u kojima je potrebno promijeniti ekonomski, politiÄki i pravni sistem, te time osnažiti državu Bosnu I Hercegovinu kao samostalnu, suverenu i cjelovitu. Za opstojnost i prosperitetnu budućnost Bosne i Hercegovine promjena njene dejtonske ustavne strukture se javlja kao strateško pitanje. Javlja se kao pitanje svih pitanja. Na ovom pitanju valja ujediniti sve demokratske snage, svu energiju graÄ‘ana Bosne i Hercegovine, svu moć opravdanog graÄ‘anskog, socijalnog bunta i moć institucija meÄ‘unarodne zajednice ovlaštenih za provoÄ‘enje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Neka današnje obilježavanje Dana nezavisnosti bude podstrek za poÄetak rada na ovome strateškom pitanju u razvoju države Bosne i Hercegovine.
Svi koji ne slave ovaj historijski dan žale za Velikom Srbijom i Velikom Hrvatskom
Prvi Mart je historijska Äinjenica. Slavio ga neko ili ne, on nepobitno dokazuje slobodnu volju graÄ‘ana i naroda u Bosni i Hercegovini da obnove svoju državnost nakon 550 godina, Äime su se stvorili uslovi za meÄ‘unarodno priznanje Bosne i Hercegovine. Bosno i Hercegovino, sretan ti Dan nezavisnosti. Dan kojeg ne slave oni koji su te rušili, ubijali, silovali mućili protjerivali. Dan koga slave oni koji su te branili i odbranili.
Danas mora svakome biti jasno da je nemoguća dalja disolucija Bosne i Hercegovine. Ona je preživjela agresije i genocide, skupo je svoju neovisnost platila. U bosanskohercegovaÄkom blokiranom društvu potrebno je mijenjati ambijent, graditi novi vrijednosni sistem, mijenjati javnost i afirmisati Äovjeka, jer u takvim dejtonskim blokadama veću korist i veći profit imaju one politiÄke elite koje danas negiraju Bosnu i Hercegovinu od onih koje slijede i teže da grade Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu suverenu državu.
Sretan ti Dan koga zloÄinci prema tebi ponižavaju i ismijavaju, ali mu ne mogu nikada i neće umanjiti vrijednost. Svim graÄ‘anima Bosne i Hercegovine i svim ljudima dobre volje koji nose Bosnu i Hercegovinu u svojim srcima, Äestitamo Prvi mart Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Emir Ramić
Institut za istraživanje genocida, Kanada