Intervju za TV Hayat

1. Sta Vas potaklo na takvu inicijativu?
Kontinuirano tokom mjeseca jula 1992. vršena su hapšenja, silovanja i deportacije Bošnjaka u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje i druga mjesta zatočenja. Mučenja, ubijanja, silovanja, rušenja, pljačke i devastacija imovine bila je svakodnevna praksa. Genocid i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava na području općine Prijedor trajala su kontinuirano u periodu 1992-1995. Najmasovnija ubijanja izvršena su do ljeta 1993. U Prijedoru je izvršena nasilna, masovna deportacija i protjerivanje Bošnjaka i Hrvata. Po uhodanom scenariju nasilna protjerivanja su trajala dok skoro cjelokupno bošnjačko i hrvatsko stanovništvo nije protjerano. Nasilna protjerivanja su pračena pljačkom. U Prijedoru je izvršeno masovno uništenje tragova kulture, duhovnosti, vjerskih obilježja Bošnjaka i Hrvata. U Prijedoru je izvršen masovni zločin namjernog i organizovcanog mučenja u koncentracionim logorima smrti. U tri najpoznatija logora smrti ubijeno je i mućeno više od 31.000 Bošnjaka i Hrvata, od toga je ubijeno više od 1000. U Prijedoru je organizirano izvršen masovni zločin silovanja. Silovano je više stotina Prijedorčanki. Silovanja su vršena sistematski u logorima, kućama, policiskim i vojnim stanicama. Kao posljedica agresije i genocidne politike ubijeno je više od 3200 osoba oba pola i svih starosnih struktura. Civili, bolesni, nezakonito zatočeni, medicinsko osoblje, ratni zarobljenici, vjersko osoblje i druge osobe koje su zaštićene Ženevskim konvnecijama, bili su meta srpskih vojnih i policijskih snaga. Posebno su ubijani intelektualci i ljudi koji su obavljali društvene funkcije na područiju općine. 

2. Cime temeljite Vas zahtjev?
Svake godine već više od 20 godina preživjele žrtve, potomci žrtava i svjedoci genocida u Prijedoru organizuju kolektivne dženaze i sahrane za pronaÄ‘ene posmrtne ostatke u primarnim i sekunradnim grobnicama svojih najmilijih.  Zajednička bolja budućnost Prijedora nije moguće bez promjene odnosa političkog establišmenta Prijedora preme žrtvama koje su dehumanizirane upravo od tog establišmenta. Napravite korak boljoj zajedničkoj budućnosti Prijedora je korak ka humanizaciji od  dehumaniziranih preživjelih žrtava, potomaka žrtava i svjedoka genocida u Prijedoru. Minimalni korak ka tome je proglašenje  20 juli Danom žalosti u Prijedoru.