Intervju za bhdijaspora.net

1. Otkad ste u SAD i može li se napraviti bilo kakvo poreÄ‘enje sa životom ui domovini? Ja živim u Kanadi 20 godina koja zajedno sa SAD čini Sjevernoamerički kontinent. Kanada je jedna od najrazvijenijih državu u svijetu. Ono što sliči našoj BiH je društveni sistem koji se u Kanadi zove Kulturni mozaik. Radi se o društvenom sistemu koji priznaje, poštuje, prihvata i toleriše drugo i drugačije kao osnovni moto društenog razvoja. Kanadski Kulturni mozaik je sličan Ideji Bosne i Bosanskom duhu što je zapravo bosanskohercegovački put priznavanja, poštovanja, prihvatanja i tolerisanja drugog i drugačije. Na žalost ova najvažnija bosanskohercegovačka vrijednost je u dobroj mjeri napadnuta u agresiji i genocidu, od čega se još nije oporavila. Što se tiće SAD tamo se društveni sistem zove Melting pot. To je sistem koji prednost daje Američkoj naciji od nacija koje su se doselile u nju. Sjevernoamerička dijaspora je u kvantitativnom i kvalitativnom elementu najrazvijenija bosanskohercegovačka dijaspora. Zato je važnije od vraćanja te dijaspore u maticu da političari u BiH shvate da je potrebno i realno moguće praviti dinamičnu i efikasnu bosanskohercegovačku državu u koju će i dijaspora biti integrisana. Realnije je da naučni instituti i fakulteti u BiH u svoja naučna vijeća i naučne projekte uključe i naučnike u sjevernoameričkoj dijaspori. Takvim pristupom BiH bi brže i na prirodan način izbila na svjetski nivo nauke. Tu mnogi naši naučnici iz Kanade i SAD mogu da pomognu, kako u pravljenju koncepta, tako i u realizaciji. BiH vapi za jednim nadahnutim pokretom koji će narodnu gorčinu prevesti u stvaralačku energiju, a narodu vratiti dostojanstvo i otvoriti perspektivu. Dio tog pokreta mora da bude i dijaspora sa svojim potencijalima. Dijasporu razočaravaju saznanja o nekim stremljenjima u matici, gdje su grubi materijalni vrijednosni principi postali gotovo jedini ideal društva. Matica se mora vratiti svojim izvornim pozitivnim tradicijama – humanizmu, moralu i stvaralaštvu. Bez toga BiH biće samo objekat eksploatisanja i servis Zapada, odnosno moderni robovi. Za razvoj BiH mnogo je važnije da država BiH donese takav paket zakona koji će omogućiti dijaspori da postane ravnopravan i odgovoran dio matice. Zašto da dijaspora ne može i nema pravo da doÄ‘e u BiH i da otvara poslove, banke, preduzeća, kupuje nekretnine. Dijaspora je neotuÄ‘ivi i organski dio države i društva u BiH. Svojim mnogostrukim kapacitetima dijaspora može i treba da bude važan faktor i presudna energija u obnovi, reintegraciji i integraciji BiH. Zato državni organi BiH moraju da razviju jednu sveobuhvatnu politiku prema dijaspori, zasnovanu na poštovanju ličnosti i prava svih ljudi u dijaspori, poštovanju privatne svojine i uključivanju ljudi iz dijaspore kao partnera. Jer dijaspora je izvor snage za BiH. Ona postaje lobi za svoju državu, iz nje dolaze investicije. Dijaspora predstavlja glas za BiH, glas koji se čuje i nosi poruku onoga po čemu je BiH uvijek bila poznata – glas tolerancije, razumijevanja, zajedničkog života. Taj glas će biti jači ako dijaspora djeluje zajedno i jedinstveno. Sistematskom i energičnom akcijom najumnijih ljudi u matici i dijaspori, dijasporu treba integrisati u politiku razvoja BiH. Naučnici, poslovni ljudi i umjetnici u dijaspori i matici treba da se povežu, rade, suraÄ‘uju, da ne postoje granice nego da razmjenjuju svoja iskustva i ideje. Nauka, biznis i kultura su neophodni za razvoj bilo koje države, bilo kojeg društva. Suradnjom stručnjaka dijaspore i matice otvaramo sebe, državu i društvo. Dijaspora je rijetko bila u prilici da sem davanja matici, utiče na bilo šta u političkom, ekonomskom, kulturnom i naučnom razvoju matice, iako ona predstavlja najkompetentniju ciljnu grupu, spremnu, sposobnu i voljnu da uloži svoju emotivnu, moralnu i materijalnu komponentu u ekonomsku, pravnu, moralnu, socijalnu, kulturnu, naučnu, političku i svaku drugu revitalizaciju matice. Od toga korist može imati ne samo država BiH, već cijela Evropa i svijet. Uvažavajući značaj i mogućnosti dijaspore, država BiH stiče mogućnosti da tranzicioni proces sprovodi ne samo uz potrebnu pomoć demokratskog svijeta, već i uz pomoć koja se nudi od dijaspore. Ali dijaspora mora da osjeti da se nešto u matici promijenilo u odnosu na nju, a ne samo da se priča, a da suštinskih promjena zapravo nema. Takvo osjećanje moguće je izgraditi samo dugim, upornim i iskrenim radom. Dekreti tu ne pomažu. Ljudi iz dijaspore su čisti jer ih nije pojeo sindrom samouništenja. To je rezultat činjenice da su ljudi u dijaspori izbjegli mentalnu manipulaciju i anomalije koje su ljudi u matici stekli teškim životom i preživljavanjem svega onoga što su preturili preko glave u agresiji i genocidu.

 2. U kojoj državi u SAD ima najviše Bosanaca i Hercegovaca i čime se najviše bave? Kada je Kanada u pitanju prema našim informacijama ima oko 30.000 graÄ‘ana bosanskohercegovačkog porijekla. U SAD ima oko 300.000 graÄ‘ana bosanskohercegovačkog porijekla. U Kanadi su uglavnom skoncentrisani u provinciji Onatario oko 80 posto. U SAD najviše naših graÄ‘ana ima u gradu ST. Louis, oko 70.000. Gradonačelnik toga grada je javno pohvalio našu dijasporu riječima da su naši ljudo od ovoga grada napravili metropolu. Kao što sam ranije rekao naša dijaspora u Sjevernoj Americi je uspjela. Naši ljudi, žene i mladi su izuzetno vrijedni i cjenjeni graÄ‘ani Kanade i SAD. Na žalost matica još nije prepoznala potencijal ove dijaspore. Mladi akademski kadar u dijaspori, vrlo uspješni poslovni ljudi, istaknuti istraživači, cjenjeni umjetnici u skoro svim poljima društvene djelatnosti, značajni kulturni radnici, sve uspješniji političari u zemljama u kojima žive, sav taj potencijal država BiH ne koristi za promociju svojih vitalnih interesa u Kanadi i SAD. Bosanskohercegovačka dijaspora u Sjevernoj Americi bolje ilustrira unutrašnji svijet ideje Bosne i Bosanskog duha, preciznije osjeća probleme, dileme i potrebe matice, brže naslućuje puteve i stranputice matice. Dijaspora je očuvala tradicionalni kontinuitet bosanskog duha, oličenog u humanizmu, toleranciji, solidarnosti, pluralizmu i multilateralizmu. Duhovni genij bosanskoga čovjeka je 1.000 godina stvarao neponovljivu kulturu, raznolike jezike, literaturu, književnost, umjetnost, filozofiju i teologiju, neprocjenjivu humanističku političku i socijalnu filozofiju, te odveć inspirativnu i nadahnutu kulturu dijaloga koja se može mjeriti sa najvišim duhovnim i civilizacijskim ostvarenjima velikih kulturnih naroda u ljudskoj povijesti. RoÄ‘ena od takvog bosanskog duhovnog genija, dijaspora je potvrdila sposobnost, adaptibilnost i moć održavanja tradicionalnog, prihvatanje multietičnosti, ne odbacivanje sopstvenog identiteta i kosmopolitsku predispoziciju multikulturalizma. Bosanskohercegovačka dijaspora se uspješno integrisala u kanadsko i američko društvo, ali i odbranila od asimilacije. MeÄ‘utim, dijaspora se osjeća odbačenom, neshvaćenom, usamljenom i suvišnom od svoje matice. Dijaspora zna da uklanjanjem prepreka u matici može svojim idejama, uticajem, obrazovanjem i kapitalom produkovati demokratsku i prosperitetnu državu BiH u koju će se sa ponosom vraćati treća ili četvrta generacija izbjeglica. Zato dijaspora insistira da nadležne vlasti pod hitno donesu Zakon o dijaspori. Taj zakon trebalo bi da bude pripremljen od strane eksperata, uključujući svakako i one iz dijaspore. Stvaranje demokratske, jedinstvene i prosperitetne BiH, u kojoj će svi značajni resursi matice i dijaspore biti usmjereni ka ekonomskom, kulturnom, naučnom i duhovnom prosperitetu države BiH, trebalo bi da budu osnovna ideja ovog zakona. Dijaspori treba pružiti više od uobičajenog. Potpuno je pogrešno što se u svakom pristupu dijaspori u prvi plan ističe – „potrebni ste nam“, a pod tim se uglavnom misli na novac. Tek u novije vrijeme se govori o znanju i iskustvima koje ljudi donose iz dijaspore. Dijasporu, koja se dobrovoljno i snagom svog patriotizma stavila u službu države treba uvjeriti da je dobrodošla matici. Jer od tretmana dijaspore u matici zavisi i pozicija države BiH u svijetu. Svoditi državni odnos sa dijasporom na novac i investicije je površno. Ljudi iz dijaspore se moraju osjećati ravnopravnim graÄ‘anima BiH, a ne kao biznismeni koji su došli da ulože, zarade ili potroše. Institucije i graÄ‘ani BiH ne vide važnost dijaspore. 

3. Kakav je generalno kontakt bh. graÄ‘ana s domovinom i jesu li je zaboravili? Da bi se ostvarila politička, duhovna, kulturna i ekonomska simbioza dijaspore i matice potrebno je formirati Ministarstvo za dijasporu. Prve akcije Ministarstva bi trebale biti popis dijaspore i formiranje stručnih i profesionalnih logističkih i lobističkih timova. Tako bi kontakt sa maticom postao organizovan, sistematičan, a ne samo privatni kao do sada. Bosanskohercegovačka dijaspora u Sjevernoj Americi nije zaboravila svoju maticu. Dokaz za to je aktivnost na planu priznavanju bosanskog jezika u kanadskom Kulturnom mozaiku i američkom Melting potu na osnovu čega je otvoreno više desetina škola bosanskog jezika sa više hiljada polaznika naše djece. Istina o agresiji i genocid na BiH je prezentirana u Kanadi i SAD. Kanadski parlament i američki Kongres i Senat su usvojili više rezolucija o genocidu Srebrenici i BiH. Pokrenuti su mnogi multidimenzionalni naučno istračivački, umjetnički i lobistički projekat na osnovu kojih su najbolje vrijednosti BiH prezentirane KanaÄ‘anima i Amerikancima. Sjevernoamerička dijaspora je očuvala svoju posebnost i oduprla se negativnoj asimilaciji koja je tako snažno izražena u američkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku. Tokom stogodišnje evolucije preko različitih oblika kroz očuvanje, jačanje i prezentiranje svih vrijednosti bosanskohercegovačkog bića na najbolji način je bila ambasador vrijednosti, dometa i dostignuća BiH u Sjevernoj Americi. Istovremeno je promovirala pozitvni oblik integracije, to jest stepen pozitivnog uklopljenja bosanskohercegovačke zajednice u američki Melting pot i kanadski Kulturni mozaik. Bosanskohercegovačke organizacije su svojim djelovanjem jasno pokazale još jednu vrijednost dijaspore Sjeverne Amerike. Kroz cijelo proteklo stoljeće ona je ostala vjerna jedinstvenoj, nezavisnoj, demokratskoj, tolerantnoj državi BiH i otvorenom, slobodnom civilnom društvu, u kojima svaki narod i graÄ‘anin uživa jednakopravnost, mir, slobodu. Ona je svojim djelovanjem širila istinu o dogaÄ‘ajima u BiH tokom posljednje decenije 20. vijeka u ime postizanja pravde za sve žrtve agresije i genocida, tih strašnih zločina protov čovječnosti, mira i slobode u Evropi i svijetu.