DODIK JE PROBLEM

Intervju novinara Asima Bešlije sa profesorom Emirom Ramićem za web magazin Sarajevo-x.com, Drugi dio

U drugom dijelu intervjua, predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike prof. Emir Ramić govori o tome kako država BiH ne koristi potencijale dijaspore koja živi u najrazvijenijim državama svijeta. Iz perspektive sjevernoameričkih Bošnjaka, najveći problemi BiH su ustav i Milorad Dodik.

Gdine Ramiću, kako protiču pripreme za lokalne izbore u BiH koji dolaze uskoro i znate li išta o interesu ljudi za ovogodišnje izbore?

KBSA je vše od godinu dana vodio akciju pod nazivom: “Kakva će zora Bosni svanuti ti odluči”, sa konačnim ciljem da se 50.000 sjevernoameričkih Bošnjaka registruje i glasa na lokalnim izborima. UraÄ‘eni su i distribuirani: plakat, radio džingl, tv spot, 50.000 dopisnica sa objašnjenjem značaja registracije i izlaska na izbore je poslano na kućne adrese, učestvovalo se u akciji predregistracije putem ustanovljene email adrese od strane odreÄ‘enih političkih faktora u BiH. Unatoč svemu opet loši rezultati.

Dijaspora ne traži mnogo za izbore. Ona traži automatsku registraciju prilikom vaÄ‘enja pasoša, da registracija važi za sve naredne izbore, da meÄ‘u važećim dokumentima za registraciju se uvrsti i rodni list, da se umjesto u izoliranim ambasadama gdje živi mali broj graÄ‘ana u dijaspori pultovi za registraciju i izbore postave u sve veće bosanskohercegovačke zajednice u gradovima gdje živi dijaspora, da država BiH koristi sve moderne tehnike za unapreÄ‘ivanje registracije i glasanja, da se uspostavi izborna jedinica za dijasporu, te da se glas dijaspore čuje u BiH tokom cijelog mandata, a ne samo pred izbore. Sve stranke i politički lideri trebaju dijaspori dostaviti svoje političke planove i programe i tako pokažu konkretnim djelom, a ne praznim izbornim riječima, zašto glas dijaspora treba dati njima. Za sadašnje lokalne izbore dijaspora nije jako političko tijelo, ali to ne znači da je politička snaga dijaspore slaba. Zato politički subjekti u BiH: nemojte ignorisati jedan od najvećih intelektualnih, materijalnih, kulturnih i političkih resursa BiH – dijasporu. Budite svjesni snage dijaspore u momentima reintegracije države BiH, jačanja otvorenog, slobodnog, civilnog društva i integracije BiH u Evropsku uniju.

Šta je važno za Bošnjake?

U bošnjačkim političkim okolnostima važan faktor prosudbe je i pozitivan, što ne znači i nekritičan odnos prema bošnjačkoj nacionalnoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u okvirima BiH, Evrope i svijeta, zahvalnost prema onima koji su najviše žrtvovali za bošnjačku i bosanskohercegovačku slobodu, duhovna, moralna, nacionalna, teritorijalna i državotvorna obnova bošnjačkog nacionalnog bića, borba protiv izumiranja Bošnjaka pružanjem veće i sadržajnije pomoći porodicama, promicanje cjelovitog odgoja djece i mladih, poticanje povratka Bošnjaka na svoja ognjišta, povezivanje Bošnjaka u dijaspori i matici, izvršavanje osnovnih zahtijeva bošnjačke dijaspore, promoviranje bošnjačke solidarnosti, razvijanje osjećaja za ono što je zajedničko dobro svih Bošnjaka.

Ako smo stotinama i hiljadama kilometara udaljeni jedni od drugih, razjedinjeni, bez pravog kontakta i komunikacije nismo izgubili nadu da ćemo jednog dana biti u jedinstvenoj, demokratskoj, prosperitetnoj državi BiH i otvorenom, slobodnom civilnom društvu koje će biti partner i respektabilani konkurent ostalim državama i društvima. Matica je danas u teškom stanju. Umjesto civilizacijskog, ekonomskog i političkog preporoda i takmičenja u inovacijama, borbu vodimo sa samim sobom.

Rješenje je u ekonomskom bumu

Dijaspora vidi ključ rješenja u ekonomskom bumu koji BiH može uvesti u red velikih, da pokaže zaista koliko može i koliko vrijedi.Taj ključ je dijaspora, kojoj treba omogućiti ravnopravno učešÄ‡e u političkom životu, politički, duhovno, i ekonomski je približiti matici, stvoriti ekonomske zakone dostojne dijaspori, omogućiti sigurnost ulaganja i mogućnost plasiranja zdravog kapitala, kojim niko neće moći manipulisati. Dijaspora sa svježim kapitalom koga je pošteno zaradila i kojim vlast neće moći komandovati može oživjeti privredu, ubrati profit, a državu BiH staviti rame uz rame sa svojim susjedima i porodicom svjetskih država.

BiH je nepresušan izvor mogućnosti, prirodna bogatstva su neiskorištena. Potrebno je inicijativom, zalaganjem i radom izboriti se za prave i suštinske promjene. Zašto ljudi iz dijaspore ne bi kupovali privredne komplekse, gradili auto-puteve? Zašto taj profit da se iznosi iz BiH? Strani ulagači svoju zaradu koriste za ulaganje u svoje zemlje što je i razumljivo. GraÄ‘anin BiH iz Sjeverne Amerike, Australije, Evrope radije će oploditi svoj kapital u matici. Zar trebamo imati dilemu?

GraÄ‘ani u BiH i graÄ‘ani BiH u dijaspori su isti narod. IzmeÄ‘u njih nema nikakvih barijera, ekonomskih, kulturnih, duhovnih. Oni trebaju biti ravnopravni, sa jednakim pravom glasa, da se meÄ‘usobno poštuju i uvažavaju. Osnovni moto dijaspora je: kako bolje živjeti u matici, biti konkurent, ostati ponosan na temeljima tradicionalne bosanskohercegovačke kulture, historije i tradicije, uvažavati druge i biti uvažavan, rješavati probleme, a ne stvarati ih. To su osnovna temeljna načela koja zbližavaju maticu i dijasporu i sa kojima BiH treba izaći u Evropsku Uniju.

Da li vi znate o bilo kakvim investicijama u BiH iz područja koja pokriva KBSA i da li je iko iskazao želju da pokrene neki posao u Bosni?

Dijaspora svake godine šalje više od 3 milijarde KM u BiH. Ako se uzme u obzir dio koji se šalje mimo financijskih institucija, onda dobivamo brojku od blizu 10 milijardi KM. Svake godine u BiH doÄ‘e više od 200.000 turista iz dijaspore. Sjevernoamerički Bošnjaci veoma malo ulažu u ekonomiju BiH. Pored daljine osnovni problem je u nepovezanosti biznisa sjevernoameričkih Bošnjaka i njihove uvezanosti sa biznisima u BiH. Zbog toga je KBSA inicirao formiranje Poslovne asocijacije Bošnjaka Sjeverne Amerike.

Jesu li naši ljudi zadovoljni svojim životom u Americi i Kanadi i kakve vi zaključke možete izvući o njihovom standardu u ovim zemljama? Pretpostavljam da je jedina stvar koja im uistinu nedostaje jeste njihova domovina.

SAD i Kanada su najrazvijenije zemlje na svijetu. Sjevernoamerički Bošnjaci su se relativno dobro snašli. Što su ljudi dalje od BiH, želja za njihovim povratkom je manja. Mladi sjevernoamerički Bošnjaci veoma malo razmišljaju o povratku. MeÄ‘utim jako pozitivno govore o vrijednostima države i društva u BiH Amerikancima i KanaÄ‘anima. Oni koji su roÄ‘eni u SAD i Kanadi se neće vratiti u BiH. Zadatak KBSA i drugih bošnjačkih organizacija u Sjevernoj Americi jeste da tim mladim usadi duhovni, nacionalni i patriotski osjećaj.

Politička situacija u BiH zasigurno otežava mnoge stvari pa i razmišljanja o svjetloj budućnosti zemlje. Kakvi su vaši pogledi na ovo što se trenutno dešava na političkoj sceni, od prijetnji otcjepljenjem RS do zahtjeva za njeno ukidanje, zastoja reformi u zemlji, i uopšte zaostajanja BiH za drugim zemljama u modernizaciji i evropeizaciji?

Što se tiče trenutne situacije u BiH, smatram da naša država treba riješiti dva problema. Jedan je novi ustav, potpuno suprotan ilegalnom Dejtonskom ustavu koji ne samo da trga jedinstveno državno i društveno tkivo BiH, već i i produkuje nesuverenost bosanskohercegovačkog graÄ‘anina na teritoriji njegove države. Dejtonski ustav diskriminira državljane BiH po nacionalnoj, vjerskoj i kulturnoj pripadnosti. Zato je Dejtonski ustav veoma opasan presedan ne samo za BiH već Evropu i svijet.

Drugi problem je antibosanskohercegovačko djelovanje Milorada Dodika. Svojim konstantnim radom na planu podržavljenja entiteta Republika Srpska, Dodik ruši temelje državnosti BiH, slabi političku, ekonomsku i kulturnu moć BiH, ruši njen ugled u svijetu. BiH ima poslednju šansu da riješi dva naznačena problema. U rješavanju tih problema uloga dijaspore je od velikog značaja.

Bošnjačka dijaspora ima više društvene i tehničke inteligencije nego srpska i hrvatska. To znači da je ona u situaciji da bude važan faktor u jačanju države BiH i civilnog društva. Bošnjaci trebaju voditi politiku BiH. Politiku Hrvatske i Srbije treba cijeniti po njihovom odnosu prema državi BiH i tako se politički postavljati. Bošnjačko nacionalno pitanje je dakle BiH. I ako su Bošnjaci u agresiji i genocidu bili žrtvovani kao opomena i kao spas islamskom svijetu, oni trebaju biti aktivna opozicija svima onima koji ruše državu BiH. Ključni element bošnjačke nacionalne politike je voÄ‘enje politike države BiH, a ne politike stranaka i njihove borbe da ostanu na vlasti. Jer, veoma je važno ne dozvoliti da se BiH podjeli na hrvatski i srpski dio, gdje će Bošnjaci biti graÄ‘ani drugog reda i tako istrebljeni. Bošnjaci se moraju okrenuti prema svojoj jedinoj matici, a ne prema političkim shvatanjima. Za takvu političku borbu presudni su ideja i kvalitet ljudi koji je žele realizovati, i tu je bošnjačka dijaspora veoma značajna.

Kada je u pitanju sama organizacija Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, šta vas najviše okupira u posljednje vrijeme i šta je vaš fokus djelovanja?

Osnovni prioritetni zadaci KBSA su: inicijativa KBSA za konačnom implementacijom tačke 7. Dejtonskog ugovora i omogućavanjem nesmetanog povratka u BiH, inicijativa KBSA za priznavanje diploma i kvalifikacija graÄ‘ana BiH stečenih u inostranstvu, inicijativa KBSA da se smanji cijena pasoša za graÄ‘ane BiH koji žive u dijaspori, inicijativa KBSA povodom pitanja dvojnog državljanstva, inicijativa KBSA za donošenje jedinstvenog programa za dopunske škole i za priznavanje svjedočanstava i diploma stečenih u tim školama, inicijativa KBSA za jedinstveno ureÄ‘enje naknade štete koja je nanesena graÄ‘anima BiH nezakonitim otkazima na radnom mjestu i izgubljenim radnim stažom u periodu 1992 – 1995.godine kao i priznavanja penzionog staža u duplom trajanju vremena provedenog u logorima i na radnoj obavezi, inicijativa KBSA za izmjenu Izbornog zakona BiH, inicijativa KBSA za uvoÄ‘enje ministarstva za dijasporu i Zakona o dijaspori, inicijativa KBSA za ustavne promjene – novi ustav BiH za novu evropsku BiH.

Strateški zadaci KBSA su: incijativa KBSA za Svjetski kongres Bošnjaka, Bošnjačku akademiju nauka i Bošnjački muzej genocida, inicijativa KBSA za biletaralne sporazume SAD i BiH, Kanade i BiH u oblastima socijalnog i penzionog osiguranja, dvostrukog oporezivanja, zaštita i unapreÄ‘enje investicija, inicijativa KBSA prema DKP BiH u Sjevernoj Americi u smislu apela na američke i kanadske vlasti za potpunije finansiranje škola bosanskog jezika u Sjevernoj Americi. Ista inicijativa podrazumijeva i aktivnosti KBSA prema DKP BiH u Sjevernoj Americi za izdavanje apela roditeljima-graÄ‘anima BiH u SAD i Kanadi za veću odgovornost u smislu slanja svoje djece u škole bosanskog jezika.Trgovinski saldo izmeÄ‘u SAD i BiH, odnosno Kanade i BiH nije zadovoljavajući. Razlog je nedostatak strategije marketinga najboljih vrijednosti BiH na sjevernoameričkom tržištu - najrazvijenijem tržištu na svijetu. KBSA će inicirati produkciju ekonomske diplomatije i uvoÄ‘enje institucija počasnog konzula BiH u SAD i Kanadi.