Akademska besjeda održana u hotelu Europa u Sarajevu, 12. januara 2020.

Akademska besjeda održana u hotelu Europa u Sarajevu, 12. januara 2020.

besjednik Akademik,dr,Emir Ramić, član BANU

 

Na Akademskoj besjedi u organizaciji Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti,  član BANU, direktor Instituta za istraživanje genocida-Kanada, akademik Emir Ramić je u svojstvu besjednika  imao izlaganje na temu „PresuÄ‘eni genocid u Srebrenici je pravni osnov osporavanja RS“. 

Ramic je konstatovao da je Presuda za genocid u Srebrenici dovoljan pravni osnov za ukidanje bosanskohercegovačkog entiteta RS. Pravosnažnom presudom od 26. februara 2007.godine Internacionalni sud pravde u Hagu je sudskom formulacijom da su vojska i policija RS osmislile i izvršile genocid u Srebrenici otvorio legitimnu i legalnu mogućnost  potpunog  pravnog osporavanja entiteta RS. Antibosanska koalicija u BiH i u svijetu putem anticivilizacijske revizije historijske, sudske i naučne istine o genocidu u Srebrenici, nastoji nametnuti priču da je entitet RS trajna državna kategorija.

Svaki meÄ‘unarodni ugovor podliježe osporavanju i poništenju ako postoje pravni razlozi za to, a oni su sadržani u Bečkoj konvenciji o pravu meÄ‘unarodnih ugovora od 1969 koja  kodificira postojeće običajno meÄ‘unarodno pravo koje se odnosi na meÄ‘unarodne ugovore i po kojoj sudi najveći sud na našoj planeti Internacionalni sud pravde u Hagu. Ramic je istakao da je ništavan svaki ugovor koji je u trenutku sklapanja suprotan imperativnoj normi općega meÄ‘unarodnog prava kakva je norma  IUS COENS sadržana u članu 53. Bečke konvencije o pravu meÄ‘unarodnih ugovora koja u tumačenju njene sadržine na prvom mjestu ima zabranu genocida.

Akademik Ramic je besjedu zavrsio analizom kanadskog iskustva u procesu organizovanog i instititucionalnog lobiranja za istinu, pravdu i kulturu sjecanja.

Koordinator Akademskih besjeda i moderator akademik Suad Kurtćehajić je istakao da nije sporan samo 9. januar jer pritiješnjeno meÄ‘unarodnom zajednicom i odlukama Ustavnog suda BiH voÄ‘stvo bosanskih Srba može promijeniti datum Dana RS i odlučiti da to npr. bude 21. novembar kada je parafiran Dejtonski sporazum kojim je utemeljena Republika Srpska u formi entiteta i u okviru Bosne i Hercegovine.

Može se postaviti pitanje da li bi to bio izlaz za manji bosanskohercegovački entitet.

MeÄ‘utim Kurtćehajić smatra da je RS osporiv i u nazivu i u samom postojanju. U nazivu jer se ne može entitet u kojem su ravnopravni Srbi, Bošnjaci i Hrvati  zvati isklučivo po jednom narodu. Pravna adresa za to je Sud za ljudska prava u Strazburu gdje je dovoljno da tužbeni zahtjev upute jedan Bošnjak i jedan Hrvat koji žive u RS i da se slijedom već postojeće četiri presude ovog suda donese i peta protiv naziva srpska.

MeÄ‘utim zbog činjenice da je  kompletno vojno i političko rukovodstvo bosanskih Srba presuÄ‘eno uključujući i presude doživotnog zatvora za političkog lidera RS Radovana Karadžića i vojnog lidera Ratka Mladića  za djela koja uključuju i genocid  od stane Krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju te da je najveći sud na našoj planeti Internacionalni sud pravde u Hagu kojeg su stvorile UN u presudi od 2007 godine presudio da su vojska i policija RS učinile genocid u i oko Srebrenice tvorevina RS bi morala biti ukinuta.

Jer nije normalno ni sa moralnog, prirodnog, božjeg  ali ni sa stanovišta meÄ‘unarodnog  prava da tvorevina odgovorna za genocid ostane netaknuta. Ne mogu počinioci biti kažnjeni a njihovo djelo RS u ime kojeg su počinili zločine uključujući i genocid ostati netaknuto istakao je akademik Kurtćehajić.

Adresa je Internacionalni suda pravde u Hagu,  a za  traženje savjetodavnog  mišljenja po tom pitanju što predstavlja drugu funkciju ovog suda  se trebaju obratiti organi UN koje su  stvorile taj sud i imaju obavezu da sprovedu njegove odluke.

Institut za genocid akademika Emira Ramića upravo radi u tom pravcu.

smrtovnice osmrtnicama ba