ZEMLJA ÄŒLANICA PIC-A - INTERVJU ZA KLIKX

ZEMLJA ÄŒLANICA PIC-A - INTERVJU ZA KLIKX
 Ramić: Kanada je veliki prijatelj BiH, izlobirali smo da osude obilježavanje 9. januara
Kanada je u proteklom periodu usvojila dvije rezolucije o genocidu u Srebrenici, pored toga izmijenila je krivično zakonodavstvo na način da je zabranila negiranje genocida u Srebrenici, a osudila je obilježavanje 9. januara. Ovim povodom razgovarali smo s direktorom Instituta za istraživanje genocida Kanada Emirom Ramićem koji je zasigurno jedan od najvećih lobista BiH u Kanadi.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ramić nam je kazao da za njih u Institutu za istraživanje genocida u Kanadi s naučno-istraživačke strane nema nikakve dvojbe kada je riječ o genocidu u Srebrenici te da nauka o genocidu zaključuje da je genocid, osim u Srebrenici, izvršen na čitavoj teritoriji BiH.

"Nažalost, poslije genocida i u današnje doba smatram da nismo izvukli dovoljnu poruku i pouku iz tih strašnih dana za BiH. Kultura sjećanja nije na nivou institucije, jer bh. politički faktor ne vodi dovoljno računa o tome. Kada kažem bh. politički faktor, ne mislim na one koji negiraju BiH, već na one koji javno iznose pozitivne vrijednosti BiH, a u praksi ne rade ništa", rekao je Ramić.

On je dodao da je Institut za istraživanje genocida Kanada, imajući to u vidu, prije još 15 godina pokrenuo akciju u Kanadi koja se odnosi na kanadske zvanične institucije. Ocijenio je da se u tome uspjelo, jer su jednoglasno usvojene dvije rezolucije o genocidu u Srebrenici u kanadskom parlamentu.

"Kod usvajanja prve rezolucije imali smo strašnih problema s tadašnjim premijerom Kanade Stephenom Harperom koji nam je poslao dopis da ne želi potpisati rezoluciju. IzmeÄ‘u ostalog, napisao je da izbacimo riječ genocid, Bošnjak i brojku od 8.372 stradale žrtve genocida u Srebrenici. Nismo na to pristali i krenuli smo u novu akciju", kazao je Ramić.

Loši odnosi s bivšim premijerom, pristup poboljšan nakon dolaska Trudeaua



Istakao je da je nakon toga uslijedilo usvajanje dvije rezolucije u kojima se pored riječi "genocid" spominje i riječ "agresija" na državu BiH, a nakon toga izgrađen je i spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u kandskom gradu Windsoru uz pomoć kanadske vlade.

"Imamo stalnu izložbu o genocidu, odmah uz holokaust u najvećem muzeju za ljudska prava u Kanadi i jednom od najvećih u svijetu. Riječ je o muzeju u gradu Winnipeg. To je veoma važno, jer su genocidu dali veoma bitno mjesto u muzeju. Prošle godine vodili smo parlamentarnu peticiju koju je potpisalo nekoliko hiljada graÄ‘ana Kanade i odnosila se na usvajanja krivičnog zakonodavstva kojim bi se krivično sankcionisali negatori genocida. U tome smo uspjeli i Kanada je ušla u grupu od osam zemalja svijeta koje krivično sankcionišu genocid u Srebrenici. Osim genocida u Srebrenici jedino je holokaust tako sankcionisan u Kanadi", rekao je Ramić te dodao da su uspjeli i u tome da se genocid u Srebrenici izučava i u obrazovnom procesu od najnižeg nivoa pa sve do univerzitetskog nivoa.

Ramića smo pitali kako komentariše to što je kanadski parlament uspio usvojiti dvije rezolucije o genocidu u Srebrenici, dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije usvojila nijednu. On je odgovorio da je politički sistem takav da vjeruje kako će proći mnogo vremena do usvajanja takve rezolucije u Parlamentarnoj skupštini BiH.

"Posebno želim istaći negativan odnos visokog predstavnika koji je Dejtonskim mirovnim sporazumom ovlašten da sve ono što ide u prilog suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH očuva ili čak ojača. Usvajanje takve rezolucije zasigurno ide u prilog očuvanju ili jačanju države BiH, prije svega u kontekstu pomirenja graÄ‘ana na bazi istine i pravde. To je njegova dužnost koju on uopće ne izvršava. Mi ćemo pokrenuti to pitanje i već smo razgovarali s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom", rekao je Ramić.

Nema razlike između vlasti i opozicije u bh. entitetu RS



Istakao je da je Kanada zemlja članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) i da će se ići tim putem, a ukoliko se ne uspije, postoji mogućnost da naljeto u BiH doÄ‘e veća grupa graÄ‘ana iz Sjeverne Amerike i da direktno ode kod visokog predstavnika Valentina Inzka sa zahtjevom da se u godini kada se navršava 25 godina od genocida u Srebrenici donese deklaracija.

Visoki predstavnik Valentin Inzko nedavno je najavio da bi mogao nametnuti Zakon o zabrani negiranja genocida ukoliko ne bude volje u Parlamentarnoj skupštini BiH. S obzirom na to da je Inzko već u nekoliko navrata prijetio bonskim ovlastima, koje nije koristio, Ramić nije optmističan, ali se duboko nada da će visoki predstavnik smoći snage i to učiniti.

Ukoliko se i krene u tom pravcu, izvjesno je da će uslijediti žestoke reakcije političara iz bh. entiteta RS i susjedne Srbije. Ramić ističe da oni ne prave nikakve razlike između političara iz RS-a i Srbije, koji su dio vladajućih stranaka i onih koji su dio opozicije.

"Apsolutno nema nikakve razlike kada je riječ o državi BiH. Zašto? Politička opozicija i u bh. entitetu i državi Srbiji misli isto o BiH. To isto znači da je njihov osnovni cilj da RS dobije što više državotvornih funkcija i da se jednog dana odvoji od BiH. Nažalost, naša akademska zajednica ne vodi dovoljno računa o tome", rekao je Ramić.

Kako kaže, alternativa u bh. entitetu RS ne postoji iako jedan dio javnost nasjeda na lijepe izjave "pojedinih mladih predstavnika političke opozicije u BiH". GraÄ‘anima BiH poručio je da malo bolje pogledaju te izjave, jer će lako doći do zaključka da je zajednički interes i vlasti i opozicije negiranje genocida i pokušaj izjednjačavanja žrtve i zločinca.

"Mene ne zanimaju unutrašnji sukobi izmeÄ‘u vlasti i opozicije u bh. entitetu RS, već njihov odnos prema državi BiH. Nažalost, njihov odnos je isti, jer i vlast i opozicija imaju negativan odnos prema našoj zemlji", kazao je Ramić.

Radi se na tome da kanadski premijer posjeti BiH



Na pitanje o odnosu političkih predstavnika Hrvata i Srba u BiH, Ramić je rekao da taj savez često ima elemente antibosanske koalicije. Dodao je da se vrši proces brzog ujedinjavanja srpske i hrvatske dijaspore na štetu države BiH i da se tome treba suprotstaviti.

Ramić je rekao da Bosna i Hercegovina ima prijatelja u Kanadi, a posebno je izdvojio člana Zastupničkog doma Kanade Boba Bratinu koji je blizak prijatelj premijera Kanade.

"Pokušavamo da doÄ‘e do zvanične posjete Justina Trudeaua BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je prilikom boravka za Dan državnosti u Chicagu razgovarao sa mnom o tim stvarima i postoji velika vjerovatnoća da ćemo ove godine to ispuniti. To bi značilo mnogo za BiH, jer premijer Kanade nije samo dobar čovjek i političar, već i popularan čovjek u svijetu", rekao je Ramić.

Istakao je da je Kanada jedina zemlja u svijetu čija je vlada osudila 9. januar i da je Institut za istraživanje genocida Kanada bez ikakvih materijalnih ulaganja uspio izlobirati ovu važnu odluku kanadske vlade.

"Vlada Kanade je svojom pismenom odlukom kazala da je obilježavanje 9. januara anticivilizacijski čin koji direktno šteti odnosima u regiji i narušava odnose naroda i graÄ‘ana u BiH. U toj odluci stoji i bitna karakteristika, a to je što Kanada ističe da je apsolutno na strani teritorijalnog integriteta, suvereniteta i nezavisnosti BiH", kazao je Ramić.

Na kraju razgovora kazao nam je da oni dobro saraÄ‘uju i s Ambasadom Kanade koja pokriva BiH, a čije je sjedište u MaÄ‘arskoj. Ipak kritikovao je činjenicu što Kanada nema ambasadu u Sarajevu podsjećajujući da je ambasada zatvorena za vrijeme premijera Harpera koji je negirao genocid u Srebrenici.

"Bh. dijaspora smatra da to nije dobar postupak, jer veliki broj graÄ‘ana BiH živi u Kanadi. Samo Bošnjaka ima 35 hiljada, a ako uzmemo i druge doći ćemo do broja od oko 100 hiljada graÄ‘ana BiH. Želim izraziti nezadovoljstvo radom bh. ambasade u Kanadi koja nema skoro nikakav odnos s bh. dijasporom, a posebno Bošnjacima. Apelujem na Ministarstvo vanjskih poslova BiH da napokon dobijemo ambasadora, ne samo Bošnjaka, već svih graÄ‘ana BiH koji žive u Kanadi i štite interese države", rekao je Ramić.