Intervju

Intervju za BIR Radio

Radio BIR – pitanja, Specijalni program posvećen obilježavanju 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima

1.      Na samom početku našeg razgovora, period juni-juli je ujedno period prisjećanja na zločine koji su se dešavali od 1992. do 1995. godine. Najveća stradanja su zabilježena i veliki gubici pričinjeni bošnjačkom narodu. Kakva se danas retorika osjeti u društvenopolitičkom diskursu?

2.      Više hiljada Bošnjaka živi i radi u Kanadi. Da li je samo osnivanje Instituta za istraživanje zločina samo znak kako kanadsko društvo afirmira želju da se o skorijoj prošlosti govori otvoreno i bez predrasuda?

3.      Institut za istraživanje genocida u Kanadi organizira naučnoistraživačke i edukativne projekte koji za cilj imaju otkriti, identifikovati, obznaniti, podučiti i širiti svijest o zločinima počinjenim nad Bošnjacima. Kako ocjenjujete dosadašnji rad Instituta? Kakva je saradnja sa drugim institucijama u Kanadi i svijetu?

4.      Svojim radom upućujete na kulturu pamćenja. Kako se doista ta kultura njeguje i održava kod Bošnjaka? Može li se napraviti poredba sa onima koji su posljedicama agresije napustili Bosnu i Hercegovinu i onih koji se i dalje suočavaju sa antibošnjačkim idejama unutar naše domovine? Drugim riječima, jesu li Bošnjaci općenito jedinstveni u namjeri da ne zaborave i opominju na izvršene zločine?

5.      Institut za istraživanje zločina u Kanadi je svojim radom doprinio redukciji širenja laži i manipulativnih ideja koje nastoje utjecati na proces „popravljanja srpske slike u svijetu“. S kakvim preprekama ste se do sada suočavali? Kakav je utjecaj Srba u Kanadi a u kontekstu odbacivanja krivice za počinjene zločine?

6.      Jedan od predmeta istraživanja Instituta jeste i holokaust. Kako stoga društvo posmatra zločin kakav je počinjen u vremenu u kojem mlaÄ‘e generacije nisu roÄ‘ene? Kakva treba da bude percpecija onih koji o holokaustu znaju samo putem historijskih materijala i arhiva? Ovdje se možemo osvrnuti na primjer Bosne i Hercegovine i generacije roÄ‘ene poslije 1995. godine?

7.      Iza nas je 11. juli, dan sjećanja i žalosti jer su nedužno ubijeni mnogi civili iz Srebrenice i drugih gradova. Kako treba postupati nakon mjeseca jula? Uzevši u obzir društvenopolitičke odnose izmeÄ‘u tri konstitutivna naroda, koliko je važno o Srebrenici govoriti sada, nakon godišnjice, kontinuirano, misionarski?

 
8. Institut za istraživanje genocida Kanada uputio je otvoreno pismo gradonačelniku Prijedora Milenku Šakoviću u kojem se traži da konačno pokaže minimum ljudskosti i morala i proglasi 20. juli Danom žalosti na području Prijedora za žrtve, ubijenu djecu i žene u Prijedoru. Mislite li da bi ovo moglo rezultirati promjenama koje bi uslijedile u narednim godinama u kontekstu obilježavanja 20. jula kao dana žalosti? Da li će doista snaga istine i argumenta nadvladati stalna negiranja?

9. Na Dan sjećanja na ubijene žrtve u Prijedoru, Institut je informirao javnost o puštanju u proceduru rezolucije kanadskog Parlamenta o genocidu u Prijedoru. Kakav to značaj ima za Prijedor te stalna nastojanja da se vrši stalno negiranje zločina ili denacionaliziranje žrtava?
Kakve projekcije u ostatku svijeta bi imala ova rezolucija, u kontekstu daljeg razumijevanja i interpretiranja zločina počinjenih nad Bošnjacima?
smrtovnice osmrtnicama ba

Vijesti: