Intervju

Intervju za MTV Igman

1. Zašto je formiran Institut za istraživanje genocida Kanada?

- teza uz ovo pitanje - u svim periodima historije vršeni su genocid i drugi oblici zločina protiv čovjećnosti i meÄ‘unarodnog prava, nanoseći velike gubitke čovjećanstvu. U temelje najpoznatijih i danas najstabilnijih nacionalnih država ugraÄ‘eni su vjerski, graÄ‘anski i osvajački ratovi, inkvizicije, reformacije i kontrareformacije, rekonkviste. genocid i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava. Svi ti pokreti ili institucije manipulisali su čovjekom, odnosno njegovim nacionalnim, etničkim i vjerskim obilježjem. Nisu to bile načelne ili apstraktne kontraverze, već konkretni obračuni koji su raspolagali čak i strogo fomalizovanim metodama: lomačama, pokrštavanjima, deportacijama, prisilnim protjerivanjem, koncologorima, gasnim komorama, misionarstvom, svetim ratovima, svetim alijansama. XX stoljeće je stoljeće genocida.

- Ideja za osnivanje Instituta za istrazivanje genocida Kanada je proozvod potrebe da se na drugačiji način počne promišljati kultura pamćenja koja treba biti sastavni dio bošnjačkog nacionalnog bića koje je zajedno sa državom BiH odbranjeno u agresiji i genocidu. Ta kultura pamćenja podrazumjeva da se o največim zločinima u Evropi poslije holokausta treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije nije moguća samo emocijama.  Samo naučnoistraživačka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu istraživači genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost.

2. Koji su najvazniji uspjesi Institut za istraživanje genocida Kanada?

- teza uz ovo pitanje - Institut za istraživanje genocida Kanada putem naučnih istraživanja dolazi do naučnih saznanja koja prezentira javnosti, kako bi, pored ostalog, bitno reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i rad pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju genocid. Od naših aktivnosti posebno ističem: pozivanje UN i drugih meÄ‘unarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH, o genocidu u BiH se govori u kanadskim školama, poslije pet godina intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije rezolucije o genocidu u BiH, pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH, Bill -C – 533, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}, pokrenut multidimenzionalni naučno istračivački projekat borba protiv negatora genocida, poziv Darku Trifunoviću negatoru genocida u BiH da učestvuje na Evropskom kongresu policije je povučen i njegovo učešÄ‡e je otkazano, SrÄ‘i Trifkoviću negatoru genocida u BiH i propagatoru antimulimanske kampanje, zabranjen ulaz u Kanadu, podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu, organizovana stalna postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava, genocid u BiH prezentiran KanaÄ‘anima i Kanadskim univerzitetima, podržan projekat spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, otkazano predavanje Michaela Parentia, negatora genocida, Kanadska vlada je podržala obilježavanje Dana bijelih traka u Kanadi, peticija Kanadskog parlamenta za zabranu negiranja genocida u Srebrenici u Kanadi, aktivnosti sa socijalnim mrezama za zabranu negiranja genocida na njihovim platformama..  

3. Saradnja Instituta za istraživanje genocida Kanada sa medjunarodnim institucijama.

- teza uz ovo pitanje - u svojoj brobi za istinu i pravdu IGK je ostvario saradnju sa brojnim značajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida. Posebno ističemo saradnji sa MeÄ‘unarodnom asocijacijom istraživača genocida, Muzejom memorijala holokausta Sjedinjenih Američkih Država, Kandskim muzejom za ljudska prava, Asocijacijom “ Svijet bez genocida” itd

4. Moralna i akademska odgovornost istraivaca genocida i subjekata nauke o genocidu.

- teza uz ovo pitanje - istraživači moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu. Institut za istrazivanje genocida Kanada nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni dogaÄ‘ali. Ukupnom djelatnošÄ‡u Institut dolazi do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, čime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti. Institut je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid. Vodeći se to idejom mala grupa oko Institut je stalno rasla, tako danas pored Upravnog odbora imamo i Internacionalni ekspertni tim koji okuplja više od 300 najeminentnijih stručnjaka 

5. Kako se nosite sa stalnim prijetnjama negatora genocida?

- teza uz ovo pitanje - da bilo je mnogo prepreka i prijetnji. Borba za zaštitu ljudskih prava i sloboda i posebno borba protiv revizionista historije i negatora genocida je teška, ponekad i vrlo opasna, što sam ja lično osjetio na svojoj koži. Ono što meni daje snagu jeste ubjeÄ‘enje da je borba za istinu i pravdu jedan od najvažnijih ljudskih i civilizacijskih ciljeva.  Ljudska prava su osnova demokratije, slobode i mira, razvoja i pravde. Svuda u svijetu ljudska prava su na udaru. Agresija i genocid u BiH su bili, jesu i biće još dugo strašna kušnja za načela upisana u Povelju Ujedinjenih nacija. Agresija i genocid u BiH su pokazala da su ljudska prava kršena i ugrožena, te da ne postoje adekvatni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjene nacije su prihvatile stajalište da su ljudska prava univerzalna vrijednost i nisu uslovljena nacionalnom, vjerskom ili nekom drugom pripadnošÄ‡u. Bošnjaci kao jedini narod u Evropi koji je u modernom dobu preživio agresije i genocide, danas, 20 godina poslije su izloženi nedopustivoj diskriminaciji u procesu obrazovanja, slobodi kretanja, izboru mjesta boravka i prebivališta, povratu privatne imovine. Iako su po Dejtonskom ustavu, koji je največa barijera i blokada u zaštiti ljudskih prava i sloboda u BiH konstitutivan narod, Bošnjaci su obespravljeni na svim poljima društven

6. Buduce aktivnosti Instituta.

Teza uz ovo pitanje - Institut će nastaviti svoju misiju borbe za istinu i pravdu putem činjenica na bazi naučnih istraživaja. Informacija o mladim istraživačima je tačna. Institut u svome Upravnom odboru i posebno Internacionalnom ekspertnom timu već sada ima veliki broj mladih istraživača. Naš cilj je da okupimo što veči broj mladih istraživača koji će postati lideri u oblasti istraživanja genocida ne samo u BiH, već u svijetu, koji će postati lideri u borbi za zaštitu ljudskih prava i sloboda svugdje gdje su ugrožena. I još jedan važan cilj namjeravamo umrežiti, odnosno uvezati sve mlade istraživače. Tako čemo stvoriti ljudski potencijal spreman da se uhvati u koštac sa svim negatorima genocida, sa svima onima koji na bilo koji način narušavaju osnovna ljudska prava i slobode. Institut želi kreirati mlade istraživačke elite koje će brzo i adekvatn odgovoriti na sve izazovnija ugrožavanja ljudskih prava i sloboda kako u Sjevernoj Americi, tako i u svijetu uopšte.

7. Aktivnosti Instituta sa socijalnim mrezama u vezi skidanja negatora genocida sa njihovih platformi.
- teza uz ovo pitanje - pocelo se sa Faceebook prije godinu dana, nastavilko sa Twittwer, Google, Youtube i Instagram.

8. Institut je angazovan i na promociji najboljih bosanskohercegovackih vrijednosti u Kanadi i SAD.
- teze uz ovo pitanje - bosanski jezik je priznat u Kanadi i SAD kao jezik bosnjacke i bosanskohercegovacke tradicije i kulture, otvoreno je vise od 50 skola bosanskog jezika u Sjevernoj Amewrici, uglavnom pri islamskim zajednicama i dzematima, nacionalni, drzavni praznici BiH se obiljezavaju u Kanadi, dan nezavisnosti i Dan drzavnosti BiH


Dodatak ;

Prezentacija Instituta

https://m.youtube.com/watch?v=Mrzb4fnZcsY

smrtovnice osmrtnicama ba

Vijesti: