Intervju

Intervju za Avaz

ÄŒesto, gotovo svakodnevno prenosimo informacije o novim inicijativama i blagovremenim reakcijama Instituta za istraživanje genocida Kanada o dogaÄ‘ajima važnim za BiH. Na koji od brojnih, rekao bih i diplomatskih, uspjeha ste najviše ponosni?


Institut za istraživanje genocida, Kanada (IGK) je javna naučna ustanova koja se bavi istraživanjem zločina protiv mira, zločina genocida i drugih teških povreda meÄ‘unarodnog prava. Å½ivimo u vremenu sve većeg kršenja ljudskih sloboda i prava, s težnjom ne samo da se one urede i normiraju brojnim i raznovrsnim zakonima. Evidentno i sve prisutnije je njihovo kršenje na najbrutalniji način u brojnim oblicima zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava. Iz ovoga je više nego jasan bitan razlog za formiranje IGK. U tom cilju IGK priprema, organizuje i realizira naučnoistraživačke i edukativne projekte i programe od naučnog interesa i značaja. Ideja za osnivanje IGK je proozvod potrebe da se na drugačiji način počne promišljati kultura pamćenja. Ta kultura pamćenja podrazumjeva da se o največim zločinima treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv negatora genocida, revizionista sudskih, naučnih i historijskih činjenica i glorifikatora presuÄ‘enih zločinaca više nije moguća samo emocijama, već posebno naučnoistraživačkim saznanjima kojima se mora utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida, negatora revizionista i glorifikatora.

Dosadašnji najvažniji rezultati rada IGK:

1. Pozivanje UN i drugih međunarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH.

2. Genocid u BiH se izučava u školama u Kanadi.

3. Poslije intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH.

4. Pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}.

5. Pokrenut multidimenzionalni naučno istračivački projekat borba protiv negatora genocida. {Ljiljana Bulatović-Medić, Milivoje Ivanišević, Michael Parenti, Diane Johnstone, Kate Hudson, Marco Van Hees, Aleksandar Gavrilović, Stefan Karganović, James Byron Bissett, Michaela Averkoa, Edward Herman, SrÄ‘a Trifković, James Jatras, Nebojša Malić, David Binder, Julija Gorin, Jared Israel, George Bogdanich, Darko Trifunović, Alexandros Lykourezos, Thomas Deichmann, Peter Brock, Jurgen Elsasser, Noam Chomsky, Edward S. Herman, Nebojša Malić, James Luko}.

6. Podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu.

7. Organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku.

8. Genocid u BiH prezentiran Kanađanima i Kanadskim univerzitetima.

9. UčešÄ‡e u projekatu izgradnje spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru.

10. Iniciranje projekta kojim je Kanadska vlada podržala obilježavanje Svijetskog dana bijelih traka u Kanadi.

11. Angažovanje u procesu u kome je Kanadska vlada izrazila žaljenje i izvinjenje za nabavku vojnih meta za obuku pod diskriminirajučim imenom Bosanski čovjek.

IGK je bio inicijator mnogih važnih naučno istraživačkih dokumenata i istraživanja.

IGK je do sada ostvario saradnju sa brojnim značajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida. Karakteristično da je Kanadska vlada skoro uvijek odgovarala na naša pisma u kojima se tražio veći utjecaj Kanade na zaštitu bosanskohercegovačkih državnih interesa, posebno na zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političkog subjektiviteta od raznih antibosanskih politika. 

Ali ako me pitate šta je IGK na diplomatskom planu pored institucionalizacije kulture sjećanja najviše uradio onda ističem posebno: bosanski jezik je priznat u Kanadi, narodno ime Bošnjak se upotrebljava u kanadskim statističkim i drugim dokumentima,  kanadski gradovi na prigodan način obilježavaju Dan državnosti BiH i Dan nezavisnosti BiH, peticija Kanadskog parlamenta da se krivično sankcionišu negatori genocida u Srebrenici u Kanadi, zabrana negiranja genocida na platformama socijalnih mreža i stopiranje dodjele ordena negatoru genocida u srebrenici od strane predsjednika Njemačke. Posebno želim istaći da lobiranje za istinu, pravdu, kulturu sjećanja, ali i za državu BiH na sjevernoameričkom kontitentu traje više od 20 godina. Ovdje su usvojene prve rezolucije i deklaracije o genocidu u Srebrenici i BiH u američkom Kongresu i Senatu i Kanadskom parlamentu, ovdje je po prvi put u dijaspori priznat bosanski jezik i to i u SAD i Kanadi na osnovi čega su otvorene brojne škole bosanskog jezika, ovdje je priznato narodno ime Bošnjak koje se upotrebljava u statističkim i drugim zvaničnim dokumentima.


Kako vidite situaciju u BiH i koliko je ona u ovom momentu teška? 


Državni, ustavni i pravni poredak BiH je ozbiljno ugrožen. Suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost, meÄ‘unarodni pravni subjektivitet BiH je ozbiljno doveden u pitanje.Mir i stabilnost su najugroženiji od završetka agresije, genocida i potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. BiH je Dejtonskim mirovnim sporazumom radi zaustavljanja agresije dobila entitet za kojeg je utvrdio MeÄ‘unarodni sud pravde u Hagu da je počinio genocid nad Bošnjacima. BiH nije integrirana u Europsku Uniju i Sjevernoatlanski savez zato što se ne može dogovoriti s politikom, koja je planirala i izvela agresiju i genocid.  MeÄ‘unarodna zajednica nema zajednički plan i strategiju za odbranu i jačanje bosanskohercegovačke države jer još ne postoji bosanskohercegovačka koalicja koja bi ponudila najbitnijim subjektima meÄ‘unarodne zajednice strategiju očuvanja i jačanja bosanskohercegovačke države.
Verbalni odgovor na sve snažnije rasturanje bosanskohercegovačkr države nije dovoljan. Mora se mnogo konkretnije zaštiti država.
Sadašnja sigurnosna prijatnja državi i sigurnosni izazov traže konkretan sigurnosni odgovor.

Prvi put pred Vijećem sigurnosti UN-a se nije obratio visoki predstavnik. Odgovorni u Vašintonu i Otavi ne znaju u potpunosti koliko je ozbiljna kriza u BiH. To što Dodik radi je direktni atak na mir. Stvaranje vojske entiteta RS znači i kraj Dejtonskog sporazuma što automatski znači i povratak na Ustav Republike BiH. Onda se nalazimo u situaciji da OSBiH treba da uspostave red u cijeloj BiH. S druge strane izmjenama Izbornog zakona u suštini su ispunjavanje ratnih ciljeva HVO-a.

Ali nade ima. U mojim razgovorima sa mnogim kanadskim ali i zvaničnicima iz drugih država često sam čuo ohrabrujuču rečenicu da ne postoji niti jedna zemlja u svijetu koja bi prekršila standarde meÄ‘unarodnog prava i meÄ‘unarodno priznate suverene BiH. Niko ne podržava secesionističke težnje entiteta RS niti antibosanske aspiracije ÄŒovića. Zato očekujem od SAD, Kanade i EU da se ponašaju prema BiH i najavama secesije, isto kao što se ponašaju prema bilo kakvoj najavi secesije bilo koje pokrajine, bilo koje države. BiH je meÄ‘unarodno priznata država, članica UN-a, potpuno ravnopravna drugim državama sa legalnim i legitimnim institucijama. 


ÄŒini mi se da reagiramo na dnevnoj osnovi, pa jedan dan najavljujemo rat,a  drugi se zalažemo za razgovor, danas kudimo, a sutradan hvalimo visokog predstavnika itd, S obzirom da takva nedosljednost ne dolazi samo od javnosti nego i probosanskih političkih krugova, koliko je to dobro ili loše, koliko otežava situaciju i kako to uopće komentirati?

Mi još na žalost nemamo probosansku koaliciju koja bi ponudila jasnu strategiju i plan odbrane i jačanja bosanskohercegovačke države. To je naš največi problem, što od nas traži meÄ‘unarodna zajednica. U mojim kontaktima sa kanadskim političkim i akademskim subjektima stalno je pitanje postojanja bosanskohercegovačke državne strategije. 

Mi smo posebno u ovim teškim momentima za našu državu pojačali lobiranje kod kanadskih političkih subjekata. Premijera Kanade, članove Vlade i članove Parlamenta upoznali smo da: bosanskohercegovačke državne institucije su blokirane i ne funkcionišu, da je ugroženost i prijetnja miru i stabilnosti u BiH najveća od završetka agresije, počinjenog genocida i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporayuma, da političari iz entiteta RS ozbiljno ugrožavaju rad državnih institucija i time onemogućavaju i blokiraju funkcionisanje države u cjelini, da su Milorad Dodik i političari iz entiteta RS usvojili dokumente najavljujući oživljavanje takozvane “Vojske Republike Srpske”, ratnih snaga osuÄ‘enih za genocid, zločine protiv čovječnosti i mnoštvo drugih zločina počinjenih tokom rata u Bosni 1992-95, da politički establišment Srbije, zemlje osuÄ‘ene da nije sprečila genocid, nastavlja da podriva političku stabilnost u BiH promovišući ideju Velike Srbije (“Srpski svijet”) i podržavajući srpske separatiste na čelu sa Miloradom Dodikom, da novi visoki predstavnik nijemo svjedoči o uništenju BiH, da se ne poštuju Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum, da su graÄ‘ani BiH uznemireni.

Tražili smo od Vlade i Parlamenta Kanade da: osudi negiranje genocida i negiranje sudski i naučno utvrÄ‘enih činjenica, osudi veličanje osuÄ‘enih ratnih zločinaca, osudi korupciju na svim nivoima političkih struktura u BiH, da usvoji parlamentarnu rezoluciju o pojačanoj ulozi Kanade za zaštitu teritorijalnog integriteta, suvereniteta, nezavisnosti i političkog subjektiviteta BiH, da visoki predstavnik koristi svoja bonska ovlaštenja kako bi uklonio sve one koji negiraju genocid i državu BiH.



Kažu da se iz daleka bolje vidi, a čini mi se da ste ovih dana ukazali na potrebu aktivnijeg angažmana bh diplomatije. Kakva je njena trenutna uloga, a kakva bi trebala biti?

Država BiH je bez diplomatske odbrane u SAD i Kanadi. Najjaču političku polugu koj smo prema svijetu imali, državnu, istinsku diplomatiju izgubili smo na najvažnijem područiju u svijetu, Sjevernoj Americi. BiH je ostala spuštenog garda pred nasrtajima bijesnih i nezasitih vele-separatista koji više od 20 godina djeluju u SAD i Kanadi i koji su sve više materjalno jači. Dopustili smo da Miloradu Dodiku zavlada u Vašingtonu i Otavi, ali i drugdje, da aktivira svoje lobiste, da podredi ambasade BiH u SAD i Kanadi svojim separatističkim interesima, da mijenja karakter rata u BiH, revidira sudske, naučne i historijske činjenice i glorifikuje osuÄ‘ene ratne zločince. Ambasade BiH u SAD i Kanadi postale su legla sepatarizma, laži, obmane  i nepravde. U njima se bez posljedica antibosanski ambasadori igraju državnim simbolima, ne spuštaju zastavu za 11. juli bez ikakvih posljedica,  državne simbole tretiraju kao krpe, rade i pričaju protiv BiH i direktno djeluju protivbosanskohercegovačkih organizacija, zajednica i instituta.
Zbog diplomatije država opstaje ili propada. Diplomatija je i kultura i civilizacija, diplomatija je i dijalog i istina. Sposobna diplomatija spašava državu, vidjeli smo već kako to izgleda tokom agresije na BiH. Nesposobna diplomatija urušava državu, vidimo sada kako to izgleda. Već smo u više pisanih obračanja Predsjedništvu BiH upozoravali da se rat u BiH nastavlja drugim sredstvima, izmeÄ‘u ostalog i diplomatskim, ali negiranje sopstvene države od strane nekih bh ambasadorea i diplomata, negiranje državnih simbola i nečinjenje onih koji su odgovorni da to spiječe, stavlja državu i diplomatiju u bestidni položaj.
U ambasadama BiH u Vašingtonu i Otavi niko ne predstavlja bosanskohercegovačke državne interese u momentu kada je BiH napadnuta od antibosanske koalicije. Treba li to dokazivati? Država je izdana od ambasadora koje je postavio Milorad Dodik i koji zastupaju njegove, secesionističke, antibosanske politike. Ukazujemo na najteže diplomatske mahinacije najviših političkih zvaničnika i njihovih predstavnika u rangu ambasadora koji ruše BiH u Vašintonu i Otavi. 
Vrijeme je za akciju. Napravimo potrebne korake da država BIH ima svoj državni, diplomatski glas u Vašintonu i Otavi. Glas koji će saraÄ‘ivati sa bosanskohercegovačkom dijasporom, sa njenim organizacijama, zajednicama, institutima koji su u Kanadi tako mnogo učinili, čine i činiće za bosanskohercegovačku državu.



Na koji način riješiti stanje u BiH, koje zemlju već predugo drži zarobljenom, iz koje odlazi mladost? Je li dovoljno da se probosanska politika zasniva na očekivanjima da zapad nešto uradi?
BiH se ne treba oslanjati na međunarodnu zajednicu. Zajedničkim djelovanjem probosanskih političkih, akademskih i struktura iz sve jače i organizovanije dijaspore trebamo ponuditi inertnoj međunarodnoj zajednici vlastitu, bosanskohercegovačku strategiju o državi. A poslije toga zajedno sa međunarodnom zajednicom izabrati najbolji i najefikasniji alat za realizaciju strategije.
Ne pitajte šta BiH može da učini za vas - pitajte šta vi možete da učinite za vašu BiH.

Zato pozivam sve Bosance i Hercegovce koji vole svoju jednu i jedinu domovinu i koji se ponose njenom hiljadugodišnjom tradicijom da se okupe oko riječi BiH koja simbolizuje državu sjajnog ljudskog umijeća, sklada i ljepote. Ma gdje bili svjedočimo BiH kao državu, teritoriju, zemlju kao uzvišeno mjesta zajedničke sudbine bosanskohercegovackih ljudi, žena i djece. Tako se brani domovina.
Tražimo od bosanskohercegovačkog političkog, akademskog i kulturnog establišmena odlučnost, jedinstvo i ozbiljnostiu odbrani i jačanju države BiH. Narod vas je izabrao da čuvate, branite i jačate državu BiH. Dužnost vam je ponuditi strategiju odbrane, jačanja i razvoja države. 
Tražimo od probosanskohercegovačke dijaspore i posebno od probosanskohercegovačke diplomatije da informišu vlade država u kojima se trenutno nalaze na strašnim napadima na državu i zatraže hitnu akciju za zaštitu teritorijalnog integriteta, suvereniteta, nezavisnosti i političkog subjektiviteta države BiH. U toj akciji primarno mjesto treba biti lobiranje za hitni prijem države Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlanski savez.
U BiH meÄ‘unarodna zajednica je izgubio sebe. Ista ta zajednica koja je u agresiji izdala BiH i svojom neaktivnošÄ‡u dozvolila genocid sada u teškim trenutcima bosanskohercegovačke državne egzistencije ima povijesnu dužnost da se upotrebom svih demokratskih sredstava suprostavi teškim napadima i negiranju države BiH suprostavljanjem antibosanskim udruženim pokretima koji sve više jačaju.Jer ne brani se samo jedna velika tradicijska, evropska država i civilizacija, već i cijela meÄ‘unarodna zajednica.

smrtovnice osmrtnicama ba

Vijesti: