1.Kakva su Vaša saznanja,i da li imate izvještaje da se u Ukrajini trenutno dešavaju takvi zloÄini kao što su silovanja?
2. Na koji naÄin možete osvijestiti svjetsku javnost da obrati pažnju na ovakav zloÄin, da sprijeÄi i najoštije kazni poÄinioce?
3 Kakav je Vaš stav po pitanju kazne za navedeni zloÄin i po pitanju rada nadležnih za isti?
1. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba optužio je ruske vojnike za silovanje ukrajinskih žena u okupiranim gradovima. Mi smo takoÄ‘e dobili saznanja o zloÄinu silovanja od nekoliko organizacija sa kojima saraÄ‘ujemo. TakoÄ‘e nekoliko svjetskih medija je prenijelo izvješataje o organizovanom zloÄinu silovanja u okupiranim gradovima ukrajine. To je bilo sasvim dovoljno za našu reakciju.
2. Mi smo već informisali svjetsku javnost o našim saznanjima putem medija. ÄŒlanovi našeg Internacionalnog ekspertnog tima našeg instituta zajedno sa Udruženjem žena žrtava rata će djelovati prema odreÄ‘enim bitnim svjetskim centrima u smislu alarmiranja da se aktiviraju svi potrebni resursi da se hitno zaustavi straÄ‘ni zloÄin silovanja, koji je i ratni zloÄin, ali i zloÄin protiv Äovjećnosti. Institut za istraživanje genocida Kanada će alarmirati i svjertske pravne institucije Äija dužnost je da procesuiraju kako idejne tvorce tako i izvršiuoce zloÄina silovanja.
3.U nekim sudskim postupcima nakon Drugog svjetskog rata silovanje je bilo kvalificirano samo kao ratni zloÄin. MeÄ‘unarodni sud za podruÄje bivše Jugoslavije je zakljuÄio da se silovanje može tretirati i kažnjavati kao još teži zloÄin. Silovanja, prije svega Bošnjakinja, u Bosni i Hercegovini predstavljala su zloÄin protiv ÄovjeÄnosti zato što su poÄinjena u okviru sistematskih napada na civile i zato što su imala karakteristike porobljavanja. Tako su seksualni zloÄini prvi put u historiji meÄ‘unarodnog prava tretirani kao najozbiljniji zloÄini sami po sebi, a ne kao prateća pojava rata. Istovremeno MeÄ‘unarodni sud za bivšu Jugoslaviju je pravno razjasnio što znaÄi seksualno porobljavanje. Istaknuti su sljedeći elemente porobljavanja: Äinjenica da su Bošnjakinje bile zarobljene, da su morale Äiniti što god im se naredi ukljuÄujući kuhanje i ÄišÄ‡enje, da su srpski vojnici polagali iskljuÄiva prava na odreÄ‘ene djevojke koje su im stalno bile na raspolaganju, da su vojnici uzimali novac kad bi ih davali drugim na silovanje, te da one nisu imale nikakvu kontrolu nad svojim životima. Više od dvije decenije od okonÄanja rata u Bosni i Hercegovini, pravdu još nije doÄekalo više od 20.000 žrtava seksualnog nasilja.
Trideset godina nakon agresije i genocida u Bosni i Hercegovini meÄ‘unarodna zajednica mora snažno pokazati da je izvukla poruku i pouku iz Bosne i Hercegovine. Uznemirujući izvještaji o organizovanom silovanju u okupiranim gradovima Ukrajine se mora energiÄnim mjerama zaustaviti.
Sada za to postoji i zakonska norma meÄ‘unarodnog prava. Silovanje u Ukrajini kao teško kršenje Ženevske konvencije i meÄ‘unarodnog prava mora biti predmet procesuiranja meÄ‘unarodnih sudova. PoÄinitelji moraju biti uhapšeni. Nema oprosta za poÄinitelje silovanja.