Intervju za Index ba

Uvaženi g. Ramić. Svjedoci smo još jednih propalih pregovora oko Izmjena izbornog zakona BiH. Održan je niz sastanaka, da su pregovori uspjeli, šta bi oni značili po graÄ‘ane a šta za politike koje su ih zagovarale?

 

Apsolutno je paradoksalno da se razgovori o Izbornom zakonu BiH vode u situaciji kada je država ugožena, iznutra i spolja. Voditi razgovore o Izbornom zakonu u takvim okolnostima je direktno dalje  potkopavanje funkcioniranja države i razvija etničku diskriminaciju meÄ‘u graÄ‘anima. Cinizam je da iz meÄ‘unarodne zajednice nastupaju pojedini predstavnici i služe zagrebačkom pokušaju da se ostvari kontrola nad dijelom države BiH prema uzoru na entitet RS kojim dominira susjedna Srbija. Takvima poručujem da niko nema prava da zanemaruje interese države BiH i popušta diskriminacijskim modelima reforme Izbornog zakona. Poručujem meÄ‘unarodnoj zajednici da mora insistirati na punoj demokratiji i graÄ‘anskom društvenom modelu kao u državama sa evropskog i sjevernoameričkog prostora. Što se tiče Izbornog zakona na kojem insistira HNS i HDZ, traži se ono što u agresiji nisu mogli dobiti. Prijete svim mogućim sredstvima uz pomoć susjedne Hrvatske. Te prijetnje su zasnovane na daljnoj destabilizaciji i mogućoj blokadi izbora. Zbog svega toga bolje je za BiH i sve njene graÄ‘ane što pregovori nisu uspjeli.

 

 

Mogu li se izbori održati po važećem Izbornom zakonu, odnosno, trebaju li biti odgoÄ‘eni kako to želi HDZ, ali i Hrvatska koja je od Evropskog vijeća tražila to? 

 

Postojeći zakonski okvir u skladu s kojim su održani Opšti izbori 2018. godine i dalje je na snazi za izbore 2022. godine. Izborni zakon BiH je jasan – izbori se raspisuju najmanje 150 dana prije datuma izbora i ne postoji zakonska osnova za njihovo odgaÄ‘anje.

 

Molim Vas za komentar, svjedočimo stalnim napadima i udarima na suverenitet i integritet BiH iz Zagreba i Srbije. Kako zaustaviti Milanovića i Vučića u tim namjerama? Koji su njihovi potezi posebno opasni po BiH?

 

MeÄ‘unarodni sudovi su osudili udružene zločinačke srpskohrvatske poduhvate protiv države BiH. Politički, vojni i policijski čelnici Republike Srpske i Herceg Bosne su pravosnažno osuÄ‘eni. Ali nije osuÄ‘en niti demontiran njihov udruženi, zločinački projekat podjele države BiH koji se danas nastavlja u antibosanskim likovima Milorada Dodika i Dragana ÄŒovića. Kako su završili Radovan KaraÄ‘ić i Mate Boban, kao i njihovi mentori Slobodan Milošević i Franjo TuÄ‘man, tako će završiti i Milorad Dodik i Dragan ÄŒović i svi njihovi sljedbenici antibosanske koalicije koja sada uzaludno djeluje u i van BiH. Kao što se izdaja BiH ponavlja, tako će se ponoviti i pobjeda države BiH, pobjediće sloboda bosanskog naroda na jedinstvenoj bosanskohercegovačkoj zemlji, teritoriji, državi. Ovoga puta će biti pobjeÄ‘en i nacionalistički, anticivilizacijski projekat rušenja države BiH. To bi trebali znati današnji akteri podjele BiH, države koja više od hiljadu godina svjedoći svoj ponos i prkos, inspirišući civilizaciju i dajući nadu za bolji svijet. Udružena bosanskohercegovačka dijaspora je na januarskim mirnim protestima i martovskim okupljanjima jasno naznačila dolazak bolje BiH na jedinstvenoj, slobodnoj bosanskohercegovačkoj zemlji, teritoriji, državi. Sve jači aktivizam dijaspore postaje ozbiljna politička, akademska i ekonomska snaga koja može polučiti dobre rezultate posebno na planu strategijskog lobiranja za bosanskohercegovačke interese.

 

 

Kako vidite trenutnu političku situaciju u zemlji? Je li ugrožena sigurnost BiH, i ako jeste, od strane koga?

 

Mislim da je trenutna teška politička kriza kulminacija svih političkih turbulencija kroz koje BiH prolazi. BiH je danas razapeta država izmeÄ‘u Dejtona i Brisela, sa unutrašnjim previranjima, regionalnim miješanjima u unutrašnje odnose u BiH i promjenama u globalnim geopolitičkim odnosima. Dakle, BiH je danas opterećena svim tim problemima koji joj ne dozvoljavaju da postane funkcionalna, stabilna i da bržim putem ide ka evroatlanskim integracijama. Problem je i u ulozi meÄ‘unarodne zajednice koja je bila pasivna jer je digla ruke od BiH. Ali ne mislim da je BiH u kritičnoj fazi i pored naznačenih problema.

Dok Beograd i Zagreb kontinuirano negiraju mogućnost postojanja BiH, što je antibosansko urlikanje, žrtve nikada ne smiju zaboraviti da je nad graÄ‘anima BiH, posebno Bošnjacima, sa ciljem da se BiH izbriše s lica svijeta, izvršen genocid i da rezultat tog genocida pod imenom „entitet RS“ i danas postoji na tlu BiH. Slično je i sa "herceg bosna". Bosansko pitanje prevazilazi srpsko-hrvatske historiografske mitove. Zločinci koji kontinuirano antibosanski djeluju nisu se suočili sa svojim zločinima. Zato se žrtve ne smiju priviknuti da genocidom odreÄ‘uju svoju budućnost. Jer BiH ima priznat teritorijalni integritet, ali nepotpun suverenitet i politički subjektivitet.

 

 

Kako komentirate poteze Milorada Dodika, te njegovu vezu sa Rusijom i Putinom? Je li BiH u opasnosti da bi moglo doći do novih sukoba, posebno kada vidimo da Dodik želi svoju vojsku, entitetski VSTV, državnu imovinu?

 

Milorad Dodik se nalazi na čelu anti-bosanske koalicije koju čine zvanični organi entiteta RS koji putem javnih dužnosnika SNSD i njihovih partnera koji su izabrani u institucije tog entiteta, aktivno provode, davno i sistemski smišljen plan tihe secesije, odvajanje entiteta iz suverene vlasti države BiH. Dodik kontinuirano vrši napad na ustavni poredak BiH ugrožavanjem teritorijalne cjeline, podrivanjem vojne ili odbrambene moći, prizivanjem oružane pobune, protivzakonitim formiranjem vojnih snaga itd. Svojim postupanjem on zaziva meÄ‘unacionalnu netrpeljivost, razdor i mržnju, svjesno negirajući državu i genocid. Negiranjem države BiH, Dodik negira osnovno ljudsko pravo svakog graÄ‘anina na slobodu, mir i bezbjednost u vlastitoj državi. Negiranjem genocida on nanosi bol preživelim žrtvama genocida, degradira sudsku, naučnu i historijsku istinu o genocidu, omalovažava pravdu i ponižava meÄ‘unarodno pravo i meÄ‘unarodne institucije. Bez obzira na sve navedeno ne mislim da bi moglo doći do većih ratnih sukoba u BiH. Nema zato ni unutrašnjih, a ni vanjskih predpostavki. Ono što je potrebno i što dijaspora može pomoći jeste jačanja države, prije svega njenih osnovnih funkcija, uključujući i stvaranje potpunog suvereniteta BiH na njenom jedinstvenom teritoriju.

 

Kako zaustaviti Dodika u odcjepljenju entiteta Republika Srpska?

 

Dodik se može lahko zaustaviti koordiniranom akcijom pravosudnih institucija BiH i meÄ‘unarodne zajednice. Institut u Kanadi je podnio dvije krivične prijave protiv njega Tužilaštvu BiH. MeÄ‘unarodna zajednica, Vijeće za implementaciju mira i Visoki predstavnik moraju poduzeti konkretne mjere protiv antidržavne politike Dodika i njegovih sljedbenika. Kanada je pozvana od našeg instituta da posveti mnogo veću pažnju BiH u svojoj vanjskoj politici, da podrži put BiH u evroatlanskim integracijama, da sankcioniše negatore države BiH, negatore genocida, revizioniste sudskih činjenica o genocidu i glorifikatore presuÄ‘enih ratnih zločinaca. Taj pristup Kanade, ali i SAD i EU  je danas potreban prema BiH kako bi se spriječio novi rat, agresija i genocid, kako bi se osigurala primjena principa „nikad više“ i posebno kako se BiH više nikada nebi susrela sa užasom agresije i genocida. Ali i kako bi ojačala država BiH na njenom evroatlanskom putu.

 

Molim Vas da se osvrnete na dešavanja u Ukrajini i povučete paralelu sa ratom i agresijom u BiH. Ponovo se krvoproliće dogaÄ‘a na oči cijelog svijeta, a niko to ne zaustavlja?

 

Rusija preko svojih pomagača već odavno unosi nemir i destabilizaciju u BiH. Krizu u BiH izazvanu povlačenjem predstavnika entiteta RS iz državnih institucija i nastojanjem tog entiteta da vrati pojedine nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, što je pokuša uništavanja države, je izmeÄ‘u ostalog posljedica i snažnog uticaja Rusija na Balkanu. Putinove produžene ruke su član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorad Dodik, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a i povremeno u tom kontekstu spominjani Dragan ÄŒović. Posebno su bliski odnosi ruskih zvaničnika i Dodika duboko zabrinjavajući. Moj je strah da bi Dodik, uz implicitnu podršku Rusije i Srbije, mogao pokušati zloupotrijebiti situaciju i napraviti nove korake ka secesiji, sada kada su oči cijelog svijeta uprte u Ukrajinu. Razgovori Dodika sa ministrom Sergejom Lavrovim su zabrinjavajući i EU ih treba oštro osuditi, a oni su se desili čak i nakon brutalnog ruskog agresivnog napada na Ukrajinu. Dodiku odmah trebaju uvesti sankcije kako bi se skrenuo sa secesionističkog kursa, a time bi mu se poslala i jaka poruka. Ipak mislim da Dodik ne smije preduzimati nikakvu nasilnu akciju, jer, kao što vidimo na primjeru Ukrajine, to bi dovelo do snažnih, koordiniranih, jedinstvenih akcija meÄ‘unarodne zajednice. 

 

Kako zaustaviti Putina? Je li mu slijedeći cilj BiH? Koje su mu namjene?

 

Agresija na Ukrajinu pokazuju da meÄ‘unarodna zajednica može koherentno i odlučno djelovati u slučaju eskalacije. MeÄ‘utim bez obzira na jedinstveno djalovanje EU, SAD, NATO, G7 po pitanju osude agresije Putina na Ukrajinu, teško je predvidjeti kada će i kako Putin biti zaustavljen.TakoÄ‘e teško je predvidjeti Putinov odnos prema BiH. RasporeÄ‘ivanje dodatnih 500 vojnika EUFOR u BiH je jako važno, To je kristalno jasan politički signal koji dokazuje da meÄ‘unarodna zajednica neće tolerisati nikakvu eskalaciju na Balkanu. Brojka od 500 vojnika je jako niska, ali je ključno to da te snage mogu biti dodatno pojačane ukoliko vidimo da prijetnja ne slabi i da se Dodikovo savezništvo sa Rusijom nastavlja uprkos agresije na Ukrajinu. EUFOR snage moraju biti rasporeÄ‘ene na taktičkim mjestima, kao što je Brčko distrkt, kako bi se stvorile pretpostavke za odsijecanje glavnih ekonomskih centara RS od Srbije. To bi Dodika trebalo odgovoriti od razmišljanja o eskalaciji. A, ukoliko OHR bude imao bilo kakve indikacije da bi Dodik mogao početi koristiti silu u BiH, Visoki predsavnik odmah treba upotrijebiti Bonske ovlasti i smijeniti ga.

 

S obzirom na brojne prijetnje po BiH, koliko je važno da što prije postanemo dio NATO-a i EU porodice? Koliko se još može čekati na članstvo? Dokle se došlo, te šta uraditi da se taj proces ubrza?

 

Srbija i RS nisu ostvarile svoje ratne ciljeve. NATO i EU sa EUFOR trupama imaju kako mandat, tako i obvezu prema BiH. Ona proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju izmeÄ‘u NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što BiH nije članica NATO i EU. I pored te obveze veoma je važno da BiH postane što prije članica NATO i EU. I NATO i EU svojim konkretnim odnosom prema zahtijevu BiH za prijem treba da pruže jamstva graÄ‘anima BiH  da neće biti ostavljeno na cjedilu, kao prije 30 godina. Nitko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. GraÄ‘ani BiH  moraju dobiti garancije NATO u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan.

Kolektivni odgovor NATO i EU mora biti davanje još veće podrške BiH. Naravno i BiH mora mnogo ozbiljnije raditi na demokratskim procesima u svim oblastima funkcionisanja države. Ja sam za hitni prijem BiH u NATO jer smatram da bi rješavanjem bezbjednosti države i snažnom zaštitom teritorjalnog integriteta, nezavisnosti, suvereniteta i političkog subjektiviteta države bio olakšan put demkratskim reformama kao uslova za prijema u EU. 

Apsurdno je i skandalozno shvatanje o potrebi šutnje i zaborava genocida tobožnjim shvatanjem kako je i svaka pomisao, a ne priča ili istraživanje zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava aktivnost kojom se otežava i onemogućava zajednički život u BiH. Isto tako apsurdno je i skandalozno što je manji bh entitet u Dejtonu dobio atribut skoro suverene države, dok je državi BiH oduzet dio suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Da bi se potpuno vratio historijski suverenitet i historijski teritorijalni integritet države BiH urgentno je potrebno redefinisanje bosanskohercegovačke države promjenom dejtonske kompozicije države.To je zadatak EU u saradnji sa svim partnerima meÄ‘unarodne zajednice, prije svega SAD i Kanade.

 

6. april je istinski pečat i simbol svjetskog mira, života i nesalomljivog sarajevskog duha. Koja je Vaša poruka graÄ‘anima Sarajeva povodom 6.aprila,  sobzirom da se zna značaj ovog datuma, kao i dešavanja?

 

Sarajevo-grad heroj. Toliko puta se u svojoj historiji našao na udaru onih kojima je smetalo jedinstvo njegovih gaÄ‘ana, u njemu spoj istoka i zapada, njegova tolerancija, njegova beskompromisna borba protiv svakog oblika fašizma. Svaki put njegovi stanovnici su ostali na pravoj strani i zbog doga su životima plaćali. Šesti april je datum koji svjedoči o svemu ovome.Tog datuma 1945. godine Sarajevo je osloboÄ‘eno od fašističke okupacije, a 1992. počela je nova i trajala 1.425 dana. Bolna, neizbrisiva i sramna stranica u historiji čovječanstva zauvijek će ostati kao opomena i svjedočanstvo da BiH i njen glavni grad ne pristaju na kompromis s nacionalistima i fašistima, ma koliko to koštalo.

Sudbina Ideje Bosne i Sarajevskog duha opstaje u razvalinama bosanskohercegovačkog vremena da svjedoči svijetu plemenitost priznavanja, poštovanja, prihvatanja i tolerisanja drugog i drugačijeg. Agresija na RBiH i genocid nad njenim graÄ‘anima je sumorni trenutak čovječanstva, ali i simbol otpora velikosrpskom i velikohrvatskom nacizmu, agresiji, genocidu, ubijanju i opstanku civilizacije, sa jasnom porukom svijetu i zločincima – BiH i njen glavni grad  ne mogu nestati. Staviti i držati Sarajevo i druge bosanskohercegovačke gradove u opsadi, onemogućiti im normalno snabdijevanje hranom, vodom, energentima, lijekovima i danonoćno granatama, snajperima i drugim oruÄ‘ima i oružjima, te zabranjenim sredstvima i metodama ratovanja, ubijati i ranjavati nezaštićene, izgladnjele i iznemogle civile, predstavlja jasan dokaz agresorsko – genocidne namjere, koju je Generalna skupština Ujedinjenin nacija davno osudila usvajanjem Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, koja spada u korpus najznačajnijih meÄ‘unarodnopravnih dokumenata, u tekovine ljudske civilizacije, kao rezultat iskustva meÄ‘unarodne zajednice iz holokausta i genocida u Drugom svjetskom ratu. 6. aprila, svake godine, graÄ‘ani Sarajeva slave slobodu, mir i život.

Pobjede koje glavni grad BiH tada obilježava snažna su poruka cijelom svijetu, da se, i najteže krize i najveći izazovi mogu prevladati a da se sačuva dostojanstvo, ljudskost, multikultura i suživot. GraÄ‘anima Sarajeva čestitam Dan grada Sarajeva sa porukom, Kanadski Bosanci i Hercegovci su sa vama. Vaša borba za Sarajeva je inspiracija za našu borbu za bolju BiH.