Intervju za FENA

INTERVJU ZA FENA

1.Obzirom da je IGK je formiran 2009. godine Odlukom Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, te je registriran na federalnom nivou Kanade, koji je cilj Instituta te kakve su komparativne prednosti da je on registriran u Kanadi ?

 

Istražujući genocid Institut za istraživanje genocida, Kanada (IGK) kao samostalna naučno istraživačka ustanova Kanade, istovremeno diže glas protiv genocida i upućuje poruku koja će utjecati i djelovati na svijest lidera, kako bismo spasili savremeno čovječanstvo i civilizaciju, očuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemoćnih grupa, ljudskih zajednica i naroda. Sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zločina genocida moraju konačno, u interesu budućnosti savremenog svijeta i civilizacije, izvući historijsku pouku o potrebi jačanja, razvijanja i ujedinjavanja svih ljudskih snaga, bez obzira na nacionalnu, etničku, rasnu, vjersku, ideološku ili političku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji sprečavanja i kažnjavanja zločina genocida.

Samo naučnoistraživačka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu istraživači genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost.  Obaveza je istraživača da govore u ime žrtava, podsjećaju na njihove patnje i suze i potiskuju strah od zaborava. Istraživači moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu.

Ideja Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu za osnivanjem IGK se pokazala potpuno opravdanom. Formiranjem IGK se nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta u Kanadi, Sjevernoj Americi i šire o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni dogaÄ‘ali. Ukupnom djelatnošÄ‡u IGK dolazi do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, čime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti.
Živimo u vremenu u kojem je izrazita beskrupulozna borba za moć i utjecaj jačih nad slabijim, pri čemu u ovom vremenu dominiraju velike priče o ljudskim slobodama i ljudskim pravima, kojih je sve manje, a hedonizam za koji je potreban novac stječe se i u sferi nauke putem kvaziistraživačkih aktivnosti, odnosno kvaziistraživanja, manipulacijama, lažima i obmanama javnosti, pri čemu se bezočno vrijeÄ‘a pijetet žrtava. 

Od formiranja IGK putem naučnih istraživanja dolazi do naučno istinitih saznanja koja prezentira naučnoj i drugim javnostima, kako bi, pored ostalog, bitno reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid. 

Ta opravdanost se najbolje vidi iz nekoliko najvažnijih uspjeha od kojih posebno ističem:  pozivanje UN i drugih meÄ‘unarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH, genocid u BiH se izučava u kanadskim školama, poslije pet godina intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio Rezoluciju o genocidu u BiH, pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C  – 533, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}, pokrenut multidimenzionalni naučno istračivački projekat borba protiv negatora genocida, poziv Darku Trifunoviću, negatoru genocida u BiH, da učestvuje na Evropskom kongresu policije je povučen, i njegovo učešÄ‡e je otkazano, SrÄ‘i Trifkoviću, negatoru genocida u BiH i propagatoru antimulimanske kampanje, zabranjen ulaz u Kanadu,  podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu, organizovana stalna postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava, genocid u Sarajevu prezentiran KanaÄ‘anima i Kanadskim univerzitetima, podržan projekat spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, otkazano predavanje Michaela Parentia, negatora genocida, Kanadska vlada je podržala obilježavanje Dana bijelih traka u Kanadi. IGK je bio inicijator mnogih važnih dokumenata.
IGK je do sada ostvario saradnju sa brojnim značajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida. Posebno ističemo saradnji sa MeÄ‘unarodnom asocijacijom istraživača genocida, Muzejom memorijala holokausta Sjedinjenih Američkih Država, Kandskim muzejom za ljudska prava, Asocijacijom “ Svijet bez genocida”, Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike, Bosansko američkim savjetodavnim vijećem i drugim. Od pojedinaca posebno istićem saradnju sa svijetskim autoritetima u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda: Francis Anthony Boyle, David Pettigrew, Marko Attila Hoare, Tilman Zülch, Florence Hartmann, Daniel Feierstein,  Ron Haviv, John L Esposito i drugi.

Dosadašnja iskustva i saznanja IGK u oblasti istraživanja genocida predstavljaju osnovu za profiliranje i usmjeravanje  istraživačkih i obrazovnih projekata u bližoj i daljnjoj budućnosti i naučnoj aktivnosti. Posebnu pažnju IGK će posvetiti obrazovanju, usavršavanju i razvoju mladih istraživača u oblasti istraživanja genocida. U našem Internacionalnom ekspertnom timu imamo više od 20 mladih intelektualaca, spremnih da se posvete istraživanju zločina genocida.

 

2. Koliko je ratnih zločinaca do sada zahvaljujući Institutu, procesuirano u ICTY-ju ?

 

IGK ima svoj Internacionalni ekspertni tim sastavljen od više od stotinu najeminentnijih svijetskih autoriteta iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda. Korespondencija Internacionalnog ekspertnog tima sa ICTY je imala značajnog odjeka kako u javnosti, tako i kod pravnih autoriteta ICTY. IGK saraÄ‘uje sa nekoliko istaknutih svijetskih organizacija po pitanju sudskih procesa koji se trenutno odvijaju pred Haškim tribunalom.

 

3. Šta mislite o odluci Vlade RS-a o vršenju provjere tačnosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta na teritoriji RS-a ?

 

Radi se se antidržavnoj, jednostranoj odluci od strane vladajučeg establišmenta manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, koja teško narušava osnovna ljudska prava i slobode. Ovaj nezakonit antibosanskohercegovački potez direktno diskriminira  hiljade bosanskohercegovačkih  graÄ‘ana. Vlada manjeg entiteta  je uzurpirala zakonodavne ovlasti bosanskohercegova;ke države. Ovom odlukom prije svega ugrožena su ustavom zagarantovana prava povratnika, jer su njome stvorene neopravdane administrativno-pravne barijere za efektivan povratak. Odlukom se zapravo vrši pravno nasilje i ugrožava funkcionisanje pravne države. A glavni motiv za donošenje odluke je čišÄ‡enje biračkih spiskova  povratnika. Ova anticivilizacijska, antihumana i antibosanskohercegovačka odluka osporava ono što je neotuÄ‘ivo ljudsko pravo – da čovjek izabere gdje hoće da živi. Nadam se da će Ustavni sud BiH po hitnom postupku osporiti navedenu nepravednu odluku i tako zaštiti povratnike, odnosno žrtve agresije i genocida koji su ponovo ovom odlukom poniženi.

 

3.Kako ocjenjujete situaciju u BiH, da li je to nastavak hladnog rata ?

BiH se nakon agresije i genocida nalazi u najdubljoj krizi u svim domenama života, od ekonomije i politike do kulture, umjetnosti, nauke, obrazovanja. U tom bosanskohercegovackom  kontroliranom haosu imamo destruiranje institucija, kriminalizaciju i stigmatiziranje odgovornih ličnosti i destruiranje ideja. Treba nam kriticna masa graÄ‘ana u matici i dijaspori  koja će organizovano dići glas protiv Dejtonskog besmisla. Dejtonski Ustav generira političke sukobe i nesporazume, on je diskriminatorski za svakog Bosanca i Hercegovca. Sa ovakvim Ustavom današnja BiH je daleko od referendumskog pitanja. Ustav Republike BiH je bio Ustav parlamentarne demokratije. Dejton je potpuno ignorisao cijeli historijski bosanskohercegovački doprinos koji je trajao pola stoljeća, izvlač

smrtovnice osmrtnicama ba