Intervju Esada Krcica sa Emirom Ramicem za Bosnjaci.net
BOŠNJACI.net: Gospodine Ramiæu, primite èestitke tima Bošnjaci.net-a i naših vjernih èitatelja za izbor na mjesto predsjednika UO KBSA. Kako ocjenjujete 11. Susrete Bošnjaka Sjeverne Amerike koji su održani zadnjeg vikenda maja mjeseca u Chicagu?
RAMIÆ: Hvala lijepa na èestitci. 11. Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike u Chicago-u su još jednom potvrdili opravdanost i svrsishodnost tih svojevrsnih nacionalnih konvencija sjevernoamerièkih Bošnjaka. Sada veæ tradicionalno, svake godine u zadnji vikend maja Bošnjaci iz SAD i Kanade i prijatelji BiH se okupe u jednom od gradova u Sjevernoj Americi i prezentiraju bošnjaèku i bosanskohercegovaèku kulturu, tradiciju, obièaje i duhovnost. Susreti Bošnjaka su nešto što karakteriše i obilježava sjevernoamerièku bošnjaèku dijasporu, nešto što dijaspore u drugim djelovima svijeta (za sada) nemaju. Svake godine Susrete obilježi nesto novo. Prošle godine u Torontu je formirana Asocijacija mladih Sjeverne Amerike. Ove godine Bosniak American Advisory Council for
BOŠNJACI.net: Spomenuli ste monografiju?
RAMIÆ: Da, monografija koja je izdana u povodu stogodišnjice bošnjaèke zajednice u Sjevernoj Americi je znaèajna prekretnica u samodefiniranju i samoiskazivanju bošnjaèke emigracijske svijesti. Bilo mi je èast i zadovoljstvo biti jedan od autora monografije. Ja sam obradio Bošnjake i njihove organizacije u Kanadi. Monografija je na efektan naèin pokazala da je bošnjaèka zajednica jedna od najorganizovanijih etnièkih zajednica u Sjevernoj Americi, koja zahvaljujuæi svojim krovnim organizacijama: Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike i Islamskoj zajednici Bošnjaka Sjeverne Amerike ima viziju bošnjaèke buduænosti u amerièkom Melting potu i kanadskom Kulturnom mozaiku. kulture i autentiènosti
BOŠNJACI.net: Ove godine posebno je zapao za oko okrugli sto KBSA na temu Bitka za bosanski jezik. Zašto baš ta tema?
RAMIÆ: Bosanski jezik je živ jezik, postojan i dinamièan u slavenskoj, indoevropskoj i svjetskoj porodici jezika. Svi oni koji ga negiraju ili ignoriraju, osporavaju i ignoriraju zdravu i normalnu ljudsku pamet. Jezik je sredstvo komunikacije i temeljno pitanje èovjekove slobode. Jezik je jedan od najfundamentalnijih dijelova ljudskog biæa, identiteta, osobenosti, prisutnosti i javnog djelovanja. Bosanski jezik je jezik bogate književne tradicije, jezik jedne osobite kulture i autentiènosti. On ispunjava zadate svjetske standarde i norme. Postoji pravopis bosanskog jezika, gramatike, rijeènici. Postoji povjest bosanskog jezika, dokumenti. Postoje njegovi govornici. Pa zar se i pored takvih argumenata može još negirati bosanski jezik? Serbokroatska kao slavistièka znanost postoji više decenija. Slavistima se teško priviknuti na postojanje bosanskog jezika. Trebati æe vremena da bosanski jezik na slavistièkim katedrama postane ravnopravan srpskom i hrvatskom jeziku i opæenito u svjetskoj porodici jezika. Ono što posebno želim naglasiti jeste nebriga države BiH i posebno bošnjaèkih politièkih snaga po pitanju bosanskog jezika. To je dovelo do toga da u dijaspori skoro da i nemamo škola bosanskog jezika, jedinstvenih prgrama rada za te škole, udžbenika i druge literature.
BOŠNJACI.net: Hoæete reæi da je pitanje jezika važno politièko pitanje, dok ga bošnjaèki politièari ignoriraju?
RAMIÆ: Da upravo to, pitanje jezika jeste veoma važno politièko pitanje. Bošnjaèka politika u tom smislu je katastrofalna. Njezin odnos prema promociji bošnjaèke i bh. kulture u svijetu je ravan nuli. Nije onda ni èudno što je danas BiH jedna od najzapuštenijih zemalja u svijetu u kulturnom smislu. Bošnjaèki odnos prema jeziku, kulturi, je sramotan. Radi se o istim nacionalnim vrijednostima u koje se tako patetièno, lažno i licemjerno zaklinju.
Bogata kultura Bošnjaka i BiH se pokušava svesti na teferiène i folklorne sveèanosti, ne ostavljajuæi prostora istinskim vrijednostima moderne bošnjaèke kulture, književnosti i jezika. Bošnjaèkoj politici u kulturi važno je oèuvanje bošnjaèkog identiteta kroz teferièku kulturu. Bošnjaèki politièari zapravo nemaju nikakvu strategiju u kulturi. Zašto je to tako? Radi se o nedostaku svijesti prema vlastitim kulturnim vrijednostima.
Bošnjacima treba dijaloška narav kada je u pitanju kultura uz puno uvažavanje vlastitih bošnjaèkih vrijednosti. Bošnjacima treba Bošnjaèka akademija nauka i umjetnosti jer su oni jedini narod u Evropu bez vlastite nacionalne akademije nauka i umjetnosti. Samo unutar Bošnjaèke akademije nauka i umjetnosti moguæe je bitku za bosanski jezik privesti kraju nauènim pomirenjem dviju meðu sobom do krajnosti suprostavljenih teza o bosanskom jeziku. Jedne, koja se svodi na tvrdnju da Bošnjaci nemaju svog jezika, što je zapravo veæ poznata teza o "nepostojanju" i "izmišljenosti" bošnjaèke nacije. Druge, da Bošnjaci imaju svoj zasebni jezik koji se u potpunosti razlikuje od srpskog i hrvatskog jezika.
BOŠNJACI.net: Za razliku od KBSA gdje je tema bila bosanski jezik, IABNA-e je organizirala okrugli sto na temu muslimanski identitet u sjeverno amerièkom društvu. Šta je bio fokus uèesnika ovog panela, ustvari šta Bošnjaci kao pripadnici islama žele, trebaju uraditi i objasniti društvu unutar kojeg žive?
RAMIÆ: Na panelu koji ste spomenuli nije bio fokus usmjeren samo na Sjevernu Ameriku, veæ i na Evropu, odnosno Bosnu i ostatak Balkana. Ali s obzirom da mi živimo ovdje naglasit æu da u procesu oèivanja i jaèanja muslimanskog identiteta u Sjevernoj Americi, Bošnjaci trebaju uèiniti još veæi napor da objasne sebi i sjevernoamerièkom duhovnom tržištu osnovne vrednote islama.
BOŠNJACI.net: Mislite na islam kao religiju mira...?
RAMIÆ: Islam jeste religija mira i sigurnosti, ne nasilja i grubosti. Islam znaèi mir, sigurnost i bliskost meðu ljudima. Ljudi su po svojoj prirodi, ako izuzmemo unutrašnje i vanjske uticaje skloni miru, suradnji i miroljubljivom suživotu, a pošto se i islam kao religija u svojoj osnovi podudara sa primordijalnom ljudskom prirodom, onda i nije moguæe da zastupa drugaèiji stav.
BOŠNJACI.net: Zar se ne osjeæa malo straha za sigurnost u ovoj zajednici kad se spomene Islam?
RAMIÆ: Želim opet naglasi da je Islam religija sigurnosti i nemaju razloga za tako nešto. Sa stajališta islama, sigurnost je jedno od temeljnih naèela ljudskog življenja i neophodan èinilac èovjekovog korištenja svim blagodatima života, kao i preduvjet njegovog napretka i usavršavanja. Islam po svojoj prirodi i biti daje sigurnost.
Islam je religija ljudske èasti i plemenitosti, vjera vrednota ljudskog duha.
Uzvišeni Bog je podario èovjeku plemenitost, èast i dostojanstvo, uzdigavši ga nad svim ostalim biæima i postavljajuæi ga za svog namjesnika na zemlji. Sa islamskog stajališta èovjek posjeduje posebnu èast, odlike koje ga uzdižu u odnosu na ostala stvorenja, te je islam ustvari religija humanizma u pravom smislu te rijeèi. U islamu èovjek je u središtu pažnje i ni jedno drugo uèenje ili škola mišljenja ne diže toliko èovjeka na piedestal vrijednosti, dajuæi mu uzvišen položaj. Zato se u islamu nikome ne dozvoljava da oskrnavi svetost ljudske krvi i života.
Islam je religija pravde. Pravda je jedno od temeljnih ljudskih i naèela islama. Kur'an èasni na više mjesta poziva vjernike pravdi, upozoravajuæi ih na opasnost koju donosi udaljavanje od puta istine Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike je na dobrom putu da svojom aktivnošæu prikaže islam, Bošnjacima i sjevernoamerièkom duhovnom tržištu onakav kakav stvarno jeste. Radi ubrzanja tog procesa treba razmišljati o postepenoj transformaciji IABNE uvoðenjem institucije mešihata i institucije muftije za Sjevernu Ameriku.
BOŠNJACI.net: Mnogi kažu da je Sedma Skupština KBSA donijela novi zaokret u radu, lobiranju, suradnji sa bosanskom diplomacijom…?
RAMIÆ: Svaka Skupština KBSA donese progres u radu KBSA. 7. Skupština KBSA u Chicagu ostaæe upamæena po Rezoluciji KBSA o otvaranju procesa za formiranje Svijetskog kongresa Bošnjaka. Još nešto se desilo važno za buduænost KBSA na naznaèenoj Skupštini. Udareni su temelji jednom novom KBSA, koji æe u pravom smislu rijeèi biti bošnjaèki i bosanskohercegovaèki glas u amerièkom i kanadskom društvu. Naime otvoren je proces formiranja samostalnih bošnjaèkih organizacija koje æe sve zajedno djelovati unutar KBSA. Veæ sada imamo humanitarnu organizaciju, omladinsku organizaciju, lobi organizaciju unutar KBSA. Formiranjem organizacije biznismena i KZB Preprod taj ciklus æe biti završen i KBSA æe postati stvarna ambrela organizacija Bošnjaka Sjeverne Amerike. Po prvi put Skupština KBSA je formirala i Savjetodavni odbor sa savjetodavnom funkcijom.
Od 7. Skupštine, KBSA ulazi u jednu novu fazu još neposrednijih odnosa sa diplomatsko konzularnim predstavništvima BiH u SAD i Kanadi. Posebno je vrijedno spomenuti saradnju sa novim ambasadorom BiH u Ottawi gospodinom Milenkom Mišiæem i naroèito saradnju sa dr. Biserom Turkoviæ, novim ambasadorom BiH u SAD, èijim dolaskom u SAD se znatno unaprijedila saradnja KBSA i Amabasade BiH Washington..
BOŠNJACI.net: Na ovim susretima pomovirana su nova djela i nove organizacije?
RAMIÆ: U okviru 11. Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike održano je više odliènih promocija. Posebno su bile interesantne: promocija Monografije 100 godina Bošnjaka u Sjevernoj Americi, promocija knjiga prof. dr. Dževada Jahiæa, jednog od naših najpoznatijih lingvista, promocija Bosansko kanadskog humanitarnog društva iz Toronta, zvaniène humanitarne organizacije KBSA, promocija Instituta sevdaha koga vodi bošnjaèki prvak u sevdahu gospodin Omer Pobriæ. Mene je najviše inpresionirala promocija Bosniak American Advisory Council for Bosnia nad Herzegovina , bošnjaèka lobi organizacija iz Washingtona. Ponikla iz KBSA, sada kao samostalna, nezavisna organizacija unutar KBSA, BAACBH je na izuzteno profesionalna naèin pokazala potrebitost Bošnjaka da imaju jednu takvu organizaciju, kojom se Bošnjaci zapravo svrstavaju u red civilizovanih i politièkih nacija, koja na organizovan i profesionalan naèin umije zaštiti svoje interese i interese BiH na najrazvijenijem podruèiju u svijetu.