Intervju Esada Krcica sa Emirom Ramicem za Bosnjaci.net
BOŠNJACI.net: Gospodine Ramiæu, prema informacijama koje svakodnevno dobijamo Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike uzeo je dobar zalet u svom radu, kao i lobiranju medju Amerikancima i Kanadjanima. Možete li nas bliže upoznati o aktivnostima KBSA?
Emir RAMIÆ: Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) kao krovna institucija Bošnjaka na ovom kontinentalnom prostoru artikulira i predstavlja bošnjacke interese te promovira pozitivne aspekte bošnjaèkog kulturnog, historijskog, etnièkog i vjerskog naslijeða, bošnjaèke etike i bošnjackih vrijednosti. Istovremeno KBSA se bori za demokratsku BiH u kojoj æe svi konstitutivni narodi zivjeti u miru i ravnopravnosti.
Organizovanje KBSA je prvi korak u dugaèkom procesu najšireg okupljanja i organizovanja Bošnjaka i njihovih organizacija Sjeverne Amerike.
KBSA je pokazao i dokazao da je doslo vrijeme da se Bošnjaci Sjeverne Amerike organizuju i odrede svoje potrebe i ciljve u amerièkom “Melting Potu” i kanadskom kulturnom mozaiku. Da se pokažu u pravoj slici u svim svojim pozitivnim aspektima i da se uklone mnoge predrasude koje prate Bošnjake. Da odrede svoja vjerska, nacionalna, patriotska, socijalna, ekonomska, politiška, kulturna i obrazovna prava i potrebe te naèin, metod i tempo njihove realizacije na jednom od najrazvijenijih prostora u svijetu. Da iskoriste svoje ekonomske i politièke moguænosti u realizaciji interesa Bošnjaka. Da iskoriste neprocjenjive postojece intelektualne i ekonomske moguænosti bošnjaèke zajednice u realizaciji bšsnjaèkih interesa, ciljeva i potreba. Naša je pojedinaèna, vjerska, nacionalna, patriotska i kulturna obaveza da artikulišemo i zastupamo svoje – bošnjaèke potrebe i interese, ali i interese i potrebe BiH.
Kongres ima potencijale i mogucnosti da realizira te potrebe pokazujuci i dokazujuci potrebitost organizovanja Bosnjaka SA i zastupanja interesa, ciljeva i potreba Bosnjaka na ovim prostorima, KBSA je tako uspjesno odigrao svoju prvobitnu ulogu. Sada na red dolazi ona druga isto tako vazna uloga. Ako smo u prvoj vrlo uspjesnoj fazi rada KBSA dokazali potrebitost jedne takve organizaicje i definirali dva osnovna cilja KBSA (borba za bosnjacko bice i BiH) u drugoj fazi rada dolazi na dnevni red definisanje sredstava, metoda i mehanizama za realizacija gornja dva osnovna cilj, profesionalizacija kongresa i formiranje visih i slozenijih organizacionih oblika.
BOŠNJACI.net: Govorite o profesionalizaciji KBSA, odnosno formiranju viših i složenijih organizacionih oblika, kao i dijalogu, pojasnite nam nacin na koji to planirate uraditi i sta ce to znaciti za bosnjacki narod?
Emir RAMIÆ: To prije svega znaci visu profesionalizaciju KBSA i produkciju bosnjackih istrazivacko lobistickih centara koji ce lobirati za bosnjacki i bosanskohercegovacki interes. To dalje znaci rad KBSA na izlasku Bosnjaka iz hronicne obamrlosti spram historijskih zbivanja i napustanja zapustenosti individualne odgovornosti za kolektivnu bitnost, bitisanost i egzistenciju, sto se moze postici bosnjackim zdravim akativizmom i dijaloskim promisljanjem bitnih egzistencijalnih pitanja cime se otvara put bosnjackog preporoda.
Pluralan, visedimenzionalan i vise smjeran dijalog uz ispunjenje gornjih preduslova, ponistava strah od moguce deinstrumentalizacije Bosnjaka, ubrzava tempo bosnjackog demokratskog odrastanja i otvara sustinski, a ne formalni demokratski proces unutar svih drugih bosanskohercegovackih naroda. Slobodouman i fleksibilan unutar bosnjacki dijalog produkovan nakon prelaska iz stanja bolesnog pasivizma u zdravi aktivizam, nakon izlaska iz hronicne obamrlosti spram historijskih zbivanja, te nakon napustanja zapustenosti individualne odgovornosti za kolektivnu bitnost; predstavlja pogonski kotac zavrsne faze preporoda Bosnjaka na cemu ce aktivno raditi KBSA.
Uvazavanjem, prihvatanjem, priznavanjem, postovanjem i tolerisanjem drugog i drugacijeg produkuje se mnostvo ideja koje na dijaloskom polju na svome kraju kristaliziraju najbolju. Mnostvo je suprostavljeno diktaturi pojedinca koja se do sada namecala Bosnjacima.
Dijalog kazuje i sve ono sto nigdje drugdje nije receno. Bosnjacki dijalog je i bosanski dijalog, on (dijalog opaska ERK), iskljucuje monoekskluzivisticku, totalitarnu jednodimenzionalnost, podstice ploralnost i uvazavanje razlika u jedinstvu. Dijalog je suprostavljen konceptu vodja-narod jer se vodi medju narodom. Dijalogom Bosnjaci izmicu zamke dnevne politicke, karijeristicke i profiterske svrhe. Dijalog generira bosnjacku aktivnu javnost, koja se tako gradi na osnovama pluralizma, slobodnog misljenja i javne rasprave , cime je ona u svojoj osnovi tako demokratska i na taj nacin obavezujuca. Dijalog je put suprostavljanja bosnjackom nestanku. Kroz dijalog sve bosnjacke razlicitosti se stapaju u jednu bitnost, opstanak i prosperitet bosnjackog naroda. Dijalog otvara sva bosnjacka pitanja za sve poglede tolerise unutar bosnjacke razlike te produkuje zajednistvo na krucijalnim pitanjima bosnjacke egzistencije. Bosnjacke razlike tako postaju usluv za realizaciju bosnjacke zrelosti. Sudjelovanje u dijalogu je stvar moralne higijene svakog Bosnjaka. Dijalog siri svijest o potrebi bosnjackog susretovanja i razgovora. Dijalog nisti rastavljenost Bosnjaka od njihove vjere, nacije, drzave, kulture, tradicije, historije i jezika.
Bosnjacki dijalog je najbrzi, najefikasniji i najprihvatljiviji put do konacne realizacije bosnjackog preporoda. Prvotni elementi unutrasnjeg dijaloga u ime bosnjackog preporoda vec postoje i oni su neupitni. Bosnjaci imaju svoju: vjeru - islam, svoju naciju - Bosnjastvo, svoju domovinu - Bosnu i Hercegovinu, svoj jezik - Bosanski jezik, svoju kulturu, tradiciju, historiju - bosnjacku. To su elementi koji su odbranili bosnjacko bice u turbolentnoj historiji Balkana, Evrope i Svijeta. To su elementi oko kojih se Bosnjaci mogu okupiti na startu svoga unutarnjeg dijaloga na kome ce insistirati KBSA.
Pored rada na vlastitoj profesionalizaciji, organizacionom i materjalnom jacanju, te na bosnjackom dijalogu, KBSA takodjer treba poraditi na produkciji bosnjackog fronta kao kriticne mase bosnjackih intelektualca, biznismena, kulturnih i javnih radnika, koji bi kao takav pokrenuo inicijativu za izradu bosnjackog nacionalnog programa. Cilj tog programa je produkcija osnovnih elemenata za bosnjacku akciju u smislu jacanja multidimenzionalnog bosnjackog bica i jacanja multidimenzionalne BiH.
Iz navedenog se da zakljuciti da KBSA od samog svog pocetka ima jasnu viziju djelovanja. To je rad na artikulaciji bosnjackog interesa i interesa jedinstvene, demokratske i slobodne BiH u kojoj vise nikada bosnjacko bice nece biti podredjeno.
BOŠNJACI.net: Koga je KBSA u proteklom periodu djelovanja uspio okupiti, odnosno pozvati na suradnju na nivou Sjeverne Amerike, pa i šire?
Emir RAMIÆ: Nasa jasnoca djelovanja okupila je mnoge pojedince ali i organizacije, asocijacije i institucije u KBSA. Tako kolektivni clanovi KBSA pored dzemaata, odnosno Islamskih zajednica Bosnjaka su: skole bosanskog jezika, kulturno umjetnicka i sportska drustva, bosnjacke i bosanske biblioteke, udruzenje intelektualaca “Never Again” , itd.
KBSA svojom jasnom vizijom vlastitog djelovanja, svojim konkretnim planovima i programima rada, svojom preciznom organizacionom semom, svojim godisnjim okupljenjem svega onoga sto vrijedi kod Bosnjaka, bosnjackih organizacijai i patriotskih Bosanaca, svojim svakodnevnim oglasavanjem po svim bitnim pitanjima bosnjacke i bosanske egzistencije, okupljajuci pojedince i kolektive, predstavlja pogonski kotac bosnjacke i bosanske dijaspore u Sjevernoj Americi. Time se KBSA razlikuje od svih drugih oblika bosnjackog i bosanskog organizovanja u dijaspori. Jer kongres sve vise okuplja i povezuje pojedince i organizacije u jednu ‘ambrelsku’ organizaciju Bosnjaka na podruciju Sjeverne Amerike, povezuje iste sa Maticom BiH, Sandzakom i sa drugim bosnjackim organizacijama u dijaspori. Tako KBSA postepeno iskace iz prostora SA i sve vise postaje ‘ambrelna’ organizacija Bosnjaka i patriotskih Bosanaca sirom dijaspore, naravno potpomognuti sa bosnjackim i bosanskim institucijama koje djeluju u odredjenim zemljama.
Kongres Bosnjaka moze i mora da uradi vise na gradjenju prijateljstava sa bitnim ljudima na ovom kontinentu (politicarima, kulturnim radnicima, novinarima i naucnicima), na pomaganju ekonomskog razvoja BiH, kroz promociju BiH firmi i promociju BiH kao dobre i pozitivne zemlje za ulaganje i na promociji BiH kao multikulturne, multireligijske i multietnicke zemlje kroz kulturna desavanja. Ukoliko bi aktivnosti Kongesa Bosnjaka bile fokusirane na ove tri djelatnosti mislim da bi to dalo najveci povrat na ulozenu energiju, vrijeme, trud. Kad smo vec ovdje i kad je ovo najjaca ekonomska, politicka i vojna zemlja, onda bi bilo normalno da se fokusiramo da radimo ono od cega ce Bosna imati najvece koristi tj. lobiranje i biznis. Jedan prijedlog koji mislim da bi bio izuzetno koristan za BiH i Bosnjake uopste jeste da KBSA osnuje stipendijski fond za studente koji ce studirati: zurnalistiku, politicke nauke ili historiju na ovom kontinentu, sa posebnim osvrtom na zurnalistiku. Da stipendiramo 10 studenata zurnalistike i da od tih deset, pet postanu novinari, a neka se samo jedan probije i vec smo napravili veliki napredak. Gradeci mreze ljudi sto nasih na bitnim mjestima, sto stranaca, dozvolit ce nam da jednog dana budemo u stanju da afektiramo i neke odluke, da mozemo da proturamo neke svoje ideje i da tako konkretno pomognemo i uticemo na situaciju u Bosni. Ove mreze trebaju da se sastoje od ljudi u politici (stranaca i prijatelja BiH, i eventualno nasih ljudi od kojih ce se valjda neko poceti baviti politikom), novinara (stranca i eventualno nasih) i naucnika (stranca i nasih). Mislim da neka vrsta izdavacke djelatnosti moze imati ogromnu korist (prevoditi neke knjige sa bosanskog jezika). KBSA hoce objediniti rad prevashodno bosnjacke dijaspore u SA. Time mi hocemo da smanjimo stepen lutanja Bosnjaka. Zajedno sa Islamskom zajednicom Bosnjaka SA, kongres ce djelovati u pravcu sprijecavnja bilo kakve islamske politicke radikalizacije koja se pokusava uvesti u BIH i njeno konstitutivno bosnjacko bice. Mi Bosnjaci se ponosimo nasom vjerom islamom, ali islamom bosanske provijencije, koga sa specificnim bosanskim tradicijama gradimo vise od 600 godina.
BOŠNJACI.net: Da se primjetiti da nekoliko èlanova UO KBSA, iako volonterski, ipak neumorno i maratonski rade na afirmaciji bošnjaèkog bica, na ovim prostorima. Reci te nam konkretno sa kime ste do sada ostvarili kontakte iz zvaniènih vlasti Amerike i Kanade?
Emir RAMIÆ: KBSA je registrovan na Federalnom odnosno drzavnom nivou u Kanadi. Istovremeno je registrovan i u SAD. U mnogobrojnim kontaktima kongresmena sa najodgovornijim politicarima Kanade i SAD Bosnjaci i njihovi interesi, ciljevi i potrebe su na najbolji nacin predstavljeni i afirmisani. Tako su ostvareni kontakti sa: City Hall Hamilton i alderman Frank D. Amico, Parlamentom Ontario u Torontu i parlamentarcem David Christoperson, Federalnim Parlamentom Ottawa i parlamentarcem Stan Keyes, Predsjednikom Liberalne Partije Kanada - vladajucom politickom pozicijom Stephen LeDrew, predsjednikom Canadian Alliance – zvanicnom opozicijom, Stephen Harpwer, Predsjednikom Konzervativne partije Kanada Peter MacKay i predsjednikom Demokratske Nezavisne Partije Kanada Jack Layton. Kongresmeni su primljeni i od ministra vanjskih poslova Kanade, te u ofisu kanadskog premijera Jean Cretiena. Slicne aktivnosti se odvijaju i u SAD u: Chicagu, NewYork, Atlanta , St. Louis i Washington.
I po navedenim susretima sa najodgovornijim politickim predstavnicima Kanade i SAD , KBSA se znatno razlikuje od svih drugih oblika bosanskog i bosnjackog organizovanja. Svjestan da krhka bosanskohercegovacke diplomacija ne moze da predstavlja bosnjacki i bosanski interes, KBSA je krenuo u lobiranje za te interese kod najodgovornijih politickih predstavnika SAD i Kanade.
BOŠNJACI.net: Nedavno ste nas izvjestili da je èlanove Kongresa Bošnjaka SA pozvao premijer kanadske Vlade u službenu posjetu. Kažite nam o èemu se ustvari radi?
Emir RAMIÆ: Delegacija KBSA je posjetila office kanadskog premijera Jean Cretiena Doista to je veliki ispjeh, priznanje KBSA ali i Bosnjacima Kanade. Sama cinjenica da office predsjednik jedne od najrazvijenije i najuglednije zemlje u svijetu zeli primiti predstavnike KBSA jasan je pokazatelj kvaliteta rada kongresa.
BOŠNJACI.net: Šta je bio prvenstveni cilj toga sastanka?
Emir RAMIÆ: Delegacija KBSA je upoznala direktora officea predsjednika Kanade o tri grupe pitanja:
Prvo, to su pitanja vezana za rad KBSA, ciljeve i zadatke Kongresa, nacin i metod rada Kongresa.
Drugo, razgovarali smo o konkretnim pitanjima koja se ticu Bosnjaka Kanade kao sto su:
- donacija od 75.000 dolara cetnickom ravnogorskom pokretu Kanada. Kongres je zastupajuci misljenja svih oblika bosnjackog organizovanja i svih 30.000 Bosnjaka Kanade ostro reagovao na svim nivoima politickog organizovanja Kanade. Nismo zadovoljni sa dobivenim odgovorima i to smo otvoreno i konkretno saopstili predsjedniku offica premijera Kanade.
- saradnja izmedju univerziteta u Ottawi i Banja Luci po pitanju otvaranja Mirovnih studija u Banja Luci. Kongres je i po tom pitanju ostro reagovao, smatrajuci nedopustivim otvaranje institucije Mirovnih studija na univerzitetu koji je etnicki ociscen od Bosnjaka, odnosno svih ne Srba. Ni ti odgovori nisu nas zadovoljili i to smo takodjer rekli .
- Odnos izmedju Kongresa i drugih oblika bosnjackog organizovanja u Kanadi sa Vladom Kanade na svim nivoima je takodjer bio predmet razgovora.
- kongresno lobiranje za bosnjacki interes i za interes Bosne i Hercegovine u Kanadi takodjer je bilo jedno od pitanja u razgovoru.
- na kraju trazili smo podrsku officea premijera Kanade za akciju koju vodi Kongres po pitanju priznavanja bosanskog jezika na teritoriji cjele Kanade, ne samo kao internacionalnog jezika vec kao “world heritage language” sto bi omogucilo otvaranje bosanskih studija na kanadskim univerzitetima.
Treca grupa pitanja je ekonomija. Posebno smo upoznali ofis predsjednika Kanade sa Bosian Investment Group koja djeluje u okviru KBSA, koja moze pomoci u ozivljavanju ekonomskih odnosa izmedju Kanade i BIH.
Susretom sa predstavnicima svih vodecih politickih partija i sa najodgovornijim politicarima Kanade KBSA je zavrsio prvu fazu svoga lobiranja za bosnjacki i bosanskohercegovacki interes u Kanadi. Poslije na red dolazi lobiranje kod istaknutih kulturnih i naucnih radnika te na kraju kod istaknutijih biznismena Kanade. Ovakav nacin lobiranja KBSA takodjer razlikuje Kongres od drugih oblika bosnjackog i bosanskog organizovanja u dijaspori.
BOŠNJACI.net: Da se vratimo još na kratko onoj donaciji od strane The Ontario Trillium Foundation “Èetnièkom ravnogorskom pokretu”. Da li æete ukazati Premijeru na promašaje nekih njegovih èlanova Vlade koji su donirali novac spomenutom èetnièkim pokretu koji kao teroristicka organizacija legalno djeluju na podruèiju Kanade, kao i na one koji još uvijek legalno djeluju u bh manjem entitetu?
Emir RAMIÆ: Sramna donacija od strane The Ontario Trillium Foundation u iznosu od 75.000 dolara, cetnickom ravnogorskom pokretu, teroristickom pokretu koji je svoje lice pokazao jos u Drugom svjetskom ratu i potvrdio u agresiji, genocidu, kulturocidu, ekocidu, etnocidu, urbicidu, etnickom ciscenju, silovanju i koncentracionim logorima smrti na Bosnjake i BiH je jedno od najvaznijih pitanja o kome smo razgovarali u officu premijera Kanade Zastupajuci misljenja svih Bosnjaka Kande KBSA ocjenio je tu sramnu donaciju kao promasaj veoma znacajne institucije kakva je The Trillium Foundation. Mi smo otvoreno rekli sta su cetnici radili u BiH, rekli smo kakav je stav Bosnjaka Kanade kojeg zastupa KBSA i trazili smo akciju od najvece politicke instance predsjednika Kanade po tom pitanju. Prije svega trazili smo zabranu djelovanja cetnickog teroristickog pokreta u slucaju da se cetnicki pokreti u Srbiji i BiH finansira od kanadskog ogranka cetnickog pokreta.
Takodjer smo informisali office premijera Kanade o prijetnjama cetnickog pokreta upucenog gospodinu Sulejmanu Tihicu, clanu Predsjednistva BiH. Znaci sve ovo sto sam naveo ovdje, sto smo rekli premijerovim clanovima officea to cemo prenijeti i Pemijeru kao i svim drugim znacajnim licnostima iz politike i kulture
BOŠNJACI.net: Izgleda da je clanovima Kongresa Bosnjaka Sjeverne Amerike jednostavnije ostvariti kontakte sa americko-kanadskim pedstavnicima vlasti, nego sa predstavnicima bosanske diplomacije ovdje. Konkretno mislim na ambasadora BiH u Otawi (Kanada) Vjekoslav Domjan koji iz njemu poznatih, ja cu reci, nacionalistickih razloga, izbjegava sastanke sa predstavnicima Bosnjaka. Sta je razlog takvog ponasanja jednog ‘bosanskog’ diplomate?
Emir RAMIÆ: Ambasador BiH u Ottawi, prof dr.Vjekoslav Domjan, nije odgovorio ni na jedno od pisama upuceno njemu i ambasadi BiH od KBSA, BIG i drugih bosnjackih oblika organizovanja.
Bošnjaci Kanade su sa radošcu i nadom docekali otvaranje Ambasade BiH u Ottawi. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, Bošnjacki biznis klub Sjeverne Amerike, Bošnjacki islamski centri: Torontu, Hamiltonu, Kitchener-Waterloo, London i Windsoru, te drugi oblici bosnjackog organizovanja nisu zadovoljni odnosom ambasade BiH prema bošnjackoj dijaspori koja zivi u ovoj zemlji, onoj istoj koja je bila predmet agresije i koja se u toj agresiji odbranila. Prema nekim mojim prethodnim istrazivanjima u Juznom Ontariu zivi više od 75 odsto svih Bošnjaka u Kanadi, oni ne znaju za postojanje ambasade BiH u Kanadi, ne znaju ko je ambasador, ko je prvi Bošnjak u ambasadi, koje konzularne usluge i kakvu zaštitu drzavljana Ambasada nudi. To su doista podaci koji nas trebaju usmjeriti ka brzoj i ozbiljnijoj akciji. Bošnjaci su posebno nezadovoljni odnosom ambasadora Domljana prema ovim dvjema krovnim organizacijama Bošnjaka u Sjevernoj Americi koje sam ranije spomenuo. Bošnjaci diplomatsko-konzularna predstavništva BiH dozivljavaju kao emanacije svoje drzave, kao dokaze njenog postojanja i svoje stvarne zaštite. Psihološki osjecaj sigurnosti koje nam danas mogu dati bosanskohercegovacka predstavništva nadomjescuju onu nesigurnost koju su rijeke prognanika osjecale na pocetku agresije, kada su u tudjoj, hladnoj i nerazumljivoj te nezeljenoj zemlji tragali za zaštitom i podrškom, na kraju, za pecatom na papiru i pasošu na kome se moglo vidjeti da smo zivi, da smo Bošnjaci i da smo pod zaštitom - drzave.
Poznato je da se ambasador nije odazvao ni na jedan poziv povodom obiljezavanja drzavnih praznika ili nekih drugih datuma iz novije bh. historije.
Nedolazak predstavnika ambasade na manifestaciju Never Again u organizaciji KBSA povodom deset godina agresije na BiH, odrzane aprila mjeseca 2002. godine na torontskom univerzitetu je neprihvatljivo. Više od hiljadu gradana BiH koji zive u Kanadi i nekoliko najistaknutijih svjetskih intelektualca i novinara, koji su izlagali o bh. tragadiji, pitali su se gdje su predstavnici ambasade BiH?! Medju brojnim nerazumnim postupcima ovog ambasadora je i neprisustvo predstavnika ambasade u Torontu za vrijeme boravka našeg oskarovca Danisa Tanovica. Vec nekoliko mjeseci djeluje prvi Bošnjacki biznis klub Sjeverne Amerike, ali ni to ambasadora ne zanima, iako mu je ekonomija profesija. Posjete istaknutih bošnjackih politicara, privrednika, intelektualaca, kulturnih i javnih radnika iz BiH su rijetke. Ne sjecam se da je neko od njih boravio u Kanadi. Smatramo da pozivanje na materijalnu situaciju u ambasadi, odnosno BiH, ne moze biti prihvatljiv izgovor za neprisustvovanje najvaznijim dogadjajima po Bošnjake u Kanadi. Samo zajednickim radom mozemo biti na zadatku interesa naše domovine. Bošnjacki predstavnik u Ambasadi BiH u Ottawi, Haris Hrle, dok je pošteno vršio svoju funkciju, imao je velikih problema sa ambasadorom u vezi sa dolaskom na naznacene manifestacije. Znao je dolaziti i privatno, jer su mu sluzbeni dolasci zabranjivani.
U kanadskoj štampi pojavila se serija clanaka koja afirmira srpsko-hrvatsku podjelu drzave BiH. Ambasador Domljan se nije nikada oglasio.
To je katastrofalno. Reakcija bošnjacke inteligencije iz Toronta ostala je nezapazena jer nije ni objavljena, dok je ona od ambasade izostala. Na mapu u brošuri Cantiki, u kojoj je objavljena karta gdje je preko BiH napisana Croatia, ambasada BiH još nije reagirala, iako joj je bila duznost. Nema gdje nismo slali pisma sa našim protestima, a mnoga od njih, osim mene, potpisali su i Tajib ef. Pašanbegovic, glavni imam za Kanadu, Šaban Bašic, predsjednik Bošnjackog biznis kluba i Feda Kusturica koordinator grupe intelektualaca “Never Again” , te predsjednici svih bosnjacko-islamskih centara Kanade itd.
Ambasada je ostala gluha i na vijest o sramnom davanju 75.000 dolara od Trillium Foundation nikom drugom do teroristickom Cetnickom ravnogorskom pokretu koji je upravo odgovoran za svirepa ubiztva i genocid nad gradjanima BiH, poesbno Bosnjacima.
Odgovor Ministarstva za kulturu Ontario povodom pisma KBSA o ovoj sramnoj donaciji Cetnickom ravnogorskom pokretu bio bi, vjerovatno, drukciji da je na ovo reagirao ambasador BiH u Kanadi, što mu je bio posao (zaštita ineteresa drzave koja ga je poslala i od koje prima placu). Moje kolege i prijatelji, kao i ja sam, ne mozemo naci odgovor na pitanja zašto bi jedan renomirani univerzitet u glavnom kanadskom gradu podrzavao i razvijao saradnju sa banjaluckim univerzitetom koji je, ocigledno, pojam vjerske i nacionalne diskriminacije i apartheida izraslih kao posljedica agresije i genocida. Ambasador Domljan stalno zeli svoju neaktivnost i svoje nepriznavanje bošnjackih organizacija prikazati kao licni sukob izmedu bošnjackih vodja i njega, što naravno ni u kom slucaju nije istina. Svi oblici bošnjackog organiziranja Kanade - vjerski, nacionalni, kulturni, sportski i naucni su jednoglasni u zahtjevu da se poboljša odnos ambasadora prema bošnjackom bicu. Jer, samo na takav nacin svi zajedno cemo izgradivati jacu i otvoreniju dijasporu, a time i našu maticu BiH.
Ovdje javno isticem da KBSA i dalje ostaje poptuno otvoren za svaku saradnju sa ambasadom BiH u Ottawi, oni su na potezu.
Na kraju predsjedavajuci Predsjednistva BiH Dragan Covic prilikom svog septembarskog boravka u SAD i Kanadi nije nasao za shodno da se sastane sa predstavnicima bosnjackih organizacija i zajednica. I na to je KBSA ostro reagovao sto je I nas Web magazin pisao, kao i drugi nasi mediji.
Unatoc sve ucestalijim napadima na Bosnjake i njihovo bice u dijaspori, posebno u Sjevernoj Americi, Bosnjaci i njihove organizacije zahvaljujuci izvanrednom volonterskom radu clanova UO KBSA postaju sve jace, organizovanije i jedinstvenije u odbrani i jacanju Bosnjaka i demokratske, jedinstvene i multukulturne BiH. To sto takvo djelovanje KBSA smeta srpsko-hrvatskoj nacionalsitickoj propagandnoj masini to je razumljivo, ali nije razumljivo da takav rad KBSA smeta bosnjackim i bosanskim organizacijama, te se onda sa pravom mozemo pitati da li se te organizacije zapravo bosnjacke i bosanske?!
BOŠNJACI.net: Poznato mi je da ste sa takvim postupcima upoznali i bosansku vlast i javnost. Kakve su reakcije?
Emir RAMIÆ: KBSA je u vise navrata upoznao najvaznije bosnjacke i bosasnkohercegovacke politicke institucije kako o problemima u odnosu bosnjackih oblika organizovanja sa ambasadorom BiH Ottawa, tako i po drugim pitanjim od vaznosti za bosnjacku egzistenciju na ovim prostorima.
BOŠNJACI.net: Ambasador BiH u Ottawi Domljen je u jednom intervju za mostraski medij napao predstavnike Kongresa Bosnjaka Sjeverne Amerike. S ozbirom da mozda nasi citatelji nisu upoznati sa izlivom netrepeljivosti prema Bosnjacima od strane ambasadora BiH iz Otawe, mi vas molimo da nas ukratko upoznate o tome?
Emir RAMIÆ: Ponovit cu jos jednom, ambasador koji se ne odaziva ni na jedan od pet poziva bosnjackih organizacija za razmjenu misljenja, ambasador koji ne posjecuje ni jednu od velikih bosanskohercegovackih manifestacija u Kanadi organizovanih od strane bosnjackih i bosanskohercegovackih organizacija, ambasador koji bosnjackom predstavniku u ambasadi dok je bio na duznosti ne dozvoljava posjetu bosnjackim oblicima organizovanja, ambasador koji ne obavjestava bosnjacke organizacije Kanade o posjetama bosanskohercegovackih predstavnika u Kanadi, ambasador koji redovno posjecuje druge bh komponente, izbjegavajuci bosnjacku, doista kratko receno, to nije ambasador multikulturne, multietnicke i multireligijske BiH za koju se treba boriti.
BOŠNJACI.net: Spomenuli ste posjetu Covica SAD i Kanadi, sto znaci da ambasador BiH nije usamljen u svojim nacionalistickim idejama, sto pokazuje da je ta nedavna sluzbena posjeta predsjedavajuceg Predsjednistva BiH, koji je iz njemu poznatih razloga izbjegao susret sa Bosnjacima Amerike i Kanade. S ozbirom da ste u toku tih dogadjanja, mozete li nam reci konkretno sta se dogodilo tih dana?
Emir RAMIÆ: Posto sam to nevao u prijethodnom pitanju ja cu jos kratko dodati da pokusaji ugrozavanja bosnjackog nacionalnog bica sa svih strana traju. U agresiji i genocidu , u tim strasnim mukama, Bosnjaci su izborili neposrednost vlastitog organizovanja i definiranost vlastitog polozaja. Bosnjaci vise nisu objekat tudjih institucija. Imaju svoje, a ne tudje vodjstvo. Po prvi put Bosnjaci su u prilici da se samo organiziraju slobodno, da biraju vlastitta nacela organiziranja koja nece ovjeravati tudji autoritet. Takvi Bosnjaci i bosnjacko bice koje nose klici ideje Bosne i bosanskog duha , su meta sviju onih koji hoce pokusati dalje negirati Bosnjake, njihovu vjeru, naciju, kulturu, tradiciju, historiju i na kraju multidimenzionalnu BiH.
Prilikom posjete Hrvatima u SAD Predsjedavajuci Predsjednistva BiH gospodin Dragan Covic umjesto odlaska u jedan od najljepsih bosnjackih i bosanaskih centara u dijaspori u Chicagu, pozvao je Bosnjake u Hrvatski Kulturni Dom ili u hotel. Bosnjaci Chicaga su to odbili jer im je uskracena mogucnost da ugoste predsjedavajuceg Predsjednistva BiH na komadu svoje zemlje daleko u tudjini.
I Kanadski Bosnjaci su zeljeli susret sa gospodinom Covicem. Imali su mu mnogo toga reci. Ali oni nisu ni obavjesteni o posjeti. Dosao i prosao!
Unatoc takvim odnosima prema Bosnjacima, oni i njihove organizacije predvodjene KBSA postaju sve odlucnije, organizovanije i jace u odbrani kako bosnjackog bica tako i Bosne i Hercegovine.
BOŠNJACI.net: Dakako necemo zaobici a da ne kazemo da je odmah nakon povratka Covica u Sarajevo, “Washington times” objavio jedan uvrjedljiv i skribantski tekst protiv Bosne i Bosnjaka od autora Jeffrey T. Kuhnera, kojem opet nije prvi put da u nacionalistickom zanosu “podigne” pero na Bosnu i Bosnjake. Po vasem misljenju kolike su Coviceve zasluge za ovaj tekst?
Emir RAMIÆ: Poslije srpske nacionalisticke propagande protiv Bosne i Bosnjaka sada se jos vise zahuktava i hrvatska propaganda. Sigurno nije slucajno sto je Jeffrey Kuhner odmah neposredno poslije zavrsetka posjete Covica u SAD i Kanadi u kojima je on izbjegao susrete sa bosnjackim organizacijama, usljedio nacionalisticki tekst u kome se ponova priziva etnicka podjela BiH u korist produkcije cistih etnicih teritorija. Kuhneru to nije prvi put. KBSA je svojim vlastitim istrazivanjem dosao do pokazatelja da se ovaj novinar najmanje pet puta oglasio u istim novinama uvjek trazeci hrvatsku etnicki cistu teritoriju u BiH ili etnicku podjelu BiH na stetu Bosnjaka.
BOŠNJACI.net: Svakako Jeffrey T. Kuhneru nisu ostali duzni Bosnjaci koji su okupljeni u Kongresu Bosnjaka SA, Tarik Bilalbegovic, isto tako iz Kanade, zatim reagiranja su uputili Beæir Tanovic, dokazani prijatelj Bosne Francis A. Boyle, oglasio se i visoki predstavnmik za BiH Paddu Aschdaw. Je li vas malo iznenadilo da niko od zvanicnika bosanske vlasti nije reagirao na izlive mrznje dopisnika “WT”,?
Emir RAMIÆ: Svojevrsna reakcija bosnjackih organizacija i pojedinaca te istaknutih svjetskih intelektualaca pokrenuta od strane KBSA na tekst novinara Jeffrey Kuhnera u Washington Times od 1. 10. 2003. godine pod naslovom “Redrawing Bosnian Borders” je zapravo presla u svojevrsnu akciju osude etnicke podjele BiH te akciju formiranja slobodne bosnjacke javnosti oslobodjene bilo kakvog tutorstva koja jasno pokazuje zrelost bosnjackog bica i KBSA u odbrani jedinstvene, multidimenzionalne, slobodne i demokratske BIH u medjunarodno priznatim granicama. Akcija je pokazala da Bosnjaci postepeno napustaju stanje bolesnog pasivizma i prelaze u stanje zdravog aktivizma koji prije svega podrazumjeva hrabrost Bosnjaka za izlazak na historijsku scenu sa drugima sto im kao evropskom i civilizovanom narodu i pripada, posjedovanje predstave o zadacima koji se u savremenom vremenu traze i odgovornost prema neucinjenom. Bosnjacko bice mjenja svoj mentalni sklop izlazeci postepeno iz moralne hipokrizije . Polahko se priblizavamo bosnjackom konsenzusu uz visi stupanj kolektivne i individualne samodiscipline.
Ja sam u ime KBSA obavjestio sve instance bosanskohercegovacke vlasti o navedenom tekstu. Primili smo vise od 300 pojedinacnih poruka od Bosnjaka i drugih naroda sirom svijeta u kojima se izrazava podrska KBSA u smislu akcije za demant navoda u tekstu novinara Kuhnera.
BOŠNJACI.net: Kada smo kod bosanske vlasti, recite nam koliko imaju razumijevnja prema onom sto radi KBSA?
Emir RAMIÆ: Bosanskohercegovacke vlasti, posebno probosanska komponenta, imaju razumjevanja i mnogo cjene rad KBSA. U ime KBSA ja sam kontaktirao sa Predsjednistvom BiH, Vjecem ministara BiH, Ministarstvom vanjskih poslova, te mnogim drugim ministarstvima i agencijama. U svim tim razgovorima izuzetno pozitivno je ocjenjen rad KBSA, posebno izvanredno zalaganje kongresa za jedinstvenu, slobodnu, demokratsku i prosperitetnu BiH u kojo ce svi konstitutivni narodi zivjetu u miru postujuci, prihvatajuci, priznavajuci i tolerisuci drugog i drugacijeg ali i u kojoj vise nikada bosnjacko bice nece biti ponizavano. Ugled KBSA u matici i dijaspori je veoma velik i to je ono sto nas sviju raduje i sto nam daje jos vise snage za buduci rad.
BOŠNJACI.net: Kakva je uopce suradnja izmedju bosnjackih vjerskih, kulturnih i politickih institucija sa bosnjackom dijasporom odnosno KBSA?
Emir RAMIÆ: Saradnja bosnjackih institucija sa bosnjackom dijasporom i kongresom se progresivno poboljsava. KBSA redovno obavjestava bosnjacke predstavnike u bosanskohercegovackim vlastima o svim pitanjima iz svoga rada i djelovanja. Samtram da ta saradnja moze biti i mnogo bolja i konkretnija. U tom smislu valja razmisljati o kvalitativno boljem uvezivanja bosnjacke dijaspore i matice. Bosnjacki lobisticko istrazivacki centri u Sjevernoj Americi, Australiji, Evropi i BiH mogli bi udovoljiti sve izrazenijim zahtjevima o kvalitetno boljoj saradnji izmedju Bosnjaka matice i Bosnjaka dijaspore, ali i izmedju drugih naroda matice BiH i dijaspore. Takodjer KBSA je predlozio uvodjenje ministarstva za dijasporu pri Vjecu ministara BiH. U uslovima kada je veliki broj grdjana BiH , a narocito Bosnjaka van matice formiranje jednog takvog ministarstva bi odigralo veliku ulogu u procesu spajanja matice i dijaspore na dobrobit nase domovine BiH.
Da se vratimo nasem KBSA. Sentluiski majski Susreti i Skupstina prema rijecima onih koji su bili prisutni, da je bio dobro organizacijski pripremljen, medijski pokriven… Jednom rijecju svi su bili zadovoljni.
BOŠNJACI.net: Recite nam gdje ce biti sljedeci Kongres i Susreti Bosnjaka Sjeverne Amerike?
Emir RAMIÆ: Posljednji susreti Bosnjaka Sjeverne Amerike i skupstine KBSA, Islamske zajednice Bosnjaka Sjeverne Amerike i BIG, odrzani u St. Luisu, bili su odlicno organizovani i oznacili su malu prekretnicu u radu i djelovanju kako KBSA tako i svih drugih oblika bosnjackog organizovanja na ovim prostorima. To zahtjeva od slijedecih organizatora da budu na visini svoga zadataka. Mi do sada imamo dva prijedloga u pogledu organizovanja narednih susreta i skupstina. To su Detroit i Grand Rapids. Upravni odbor KBSA upravo je odlucio da se slijedeci Susreti Bosnjaka i Skupstina KBSA odrze u Detroitu. To je ekskluzivna vijest za najbolju web site Bosnjaka na svijetu, BOSNJACI.net u cijem uredjivackom kolegiju ja sa ponosom saradjujem.
BOŠNJACI.net: Receno je bilo da ce to biti Seattle ?
Emir RAMIÆ: Seatlle je bio u igri da organizuje Susrete i Skupstinu ali je odustao za sada. Jedan od mojih prijedloga za naredne susrete bice da pozovemo istaknute Bosnjake ne samo iz BiH, vec i iz Hrvatske, Sandzaka, Crne Gore, Kosova, Evopskih zemalja gdje zive i Australije. Smatram da KBSA mora jace izrazavati interese Bosnjaka sirom svijeta ne samo na podruciju Sjeverne Amerike. Uostalom Bosnjacima nedostaje jedna krovna organizacija za citavu dijasporu koja ce zastupati, stititi i jacati bosnjacki interes i bosnjacko bice. KBSA ima dovoljno snage da postepeno preraste u jednu takvu bosnjacku snagu.
BOŠNJACI.net: Lider Bosne i Bosnjaka gospodin Alija Izetebegovic je 19. oktobra 2003. godine preselio na bolji svijet. Kako Vi kao intelektualac vidite ulogu rahmetli Izetbegovica u proteklih 13 godina?
Emir RAMIÆ: Odlaskom gospodina Alije Izetbegovica sa ovoga prolaznog svijeta u onaj vjecni u kome nema lazi, podmetanja, pregovora, izgovora, zavrsava se jedna epoha u historiji Bosnjaka i Bosne i Hercegovine. Iza Alije ostalo je bosnjacko bice slobodno da odlucuje o svim elementima svoje egzistencije, ostala je Bosna i Hercegovina ma koliko ona bila ‘daytonski’ nesavrsena, njegovi nasljednici moraju raditi na jacanju drzavotvornosti BiH. Tako je ovaj veliki Bosnjak nastavio historijsku odbranu dostojanstva Bosnjaka i dostojanstva Bosne i Hercegovine. Rahmetli Alija je svojim radom dokazao da su Bosnjaci sposobni da odbrane kako sebe tako i svoju maticu BiH. Kao vjernik covjek koji svoju poboznost nikome nije nametao, produkovao je vlastitu sirinu koja u savremnenim uslovima znaci demokraticnost, ostavsi vjeran ideji Bosne i bosanskom duhu, probudio je bosnjacku svijest i trasirao put kojim treba ici. Zato on zasluzuje da se izuci jer bi u suprotnom pogrjesili prema historiji. Mozda bi bilo dobro razmisliti o formiranju posebnih bosnjacko-bosanskih naucnih centara pod nazivom Alija Izetbegovic koji bi izucavali i realizovali mnogobrojne njegove poruke. Kao otac Bosnjaka i covjek koji je osigurao elemente povratka drzavotvornosti BiH u kojoj ce svi njeni gradjani biti ravnopravni bez obzira na svoju vjeru, naciju ili kulturu. Alija nije obican covjek jer to obicni ljudi ne mogu uraditi. On je covjek koji je shvatio potrebitost jedinstvenog zivljenja u radosti vjere i kao jedan od rijetkih muslimana u svijetu potrebitost materjalizacije takvog zivljenja kroz prosvjecenje svoga naroda i borbe za jedinstvenu, slobodnu, demokratsku, evropsku BiH. Zbog takvog zivljenje Alija je ratovao ne zeleci rat vec zeleci izgradnju duhovnosti Bosnjaka i BiH. U tome je njegova neprolazna velicina.
Kao otac modernog bosnjackog bica Alija Izetbegovic je na perfektan nacin objedinio sve tri komponente bosnjackog bica (Islam, Bosnjastvo i Bosanstvo) u jedinstvo bosnjackih razlika. On nije htio drzavu bez svoga naroda, zato je zrtvovao ‘mir’ za slobodu vlastitog naroda. U uslovima strasne agresije, genocida, kulturocida, ekocida, etnocida i urbicida, u uslovima etnickog inzinjeringa i koncentracionih logora smrti kada je ujedinjena Evropa spavala, kada je demokratski svijet pasivno sve to posmatrao, kada UN nisu zeljele otkriti svijetu istinu o koncentracionim logorima smrti na kraju 20. stoljeca u eri demokratije i zastite ljudskih prava, u takvim uslovima Alija Izetbegovic nije pozivao na osvetu i odmazdu. A, da se izabere tolerancija i odbaci iskljucivost u takvim uslovima doista treba hrabrost. Donio je slobodu Bosnjacima, ne osvetom vec pravdom. On je zapravo zasluzan sto Srbi i Hrvati nemaju svoje Srebrenice, Omarske, Keraterme , Trnopolje i Ahmice sirom Bosne i Hercegovine.
Kao otac drzavotvornosti Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovic je donoseci slobodu BiH, izabrao put priznavanja, postovanja, prihvatanje i tolerisanja drugog i drugacijeg, sto je kroz ideju Bosne i Bosanski duh promovisalo BiH kao jedinstvo razlika i sloga vjera, nacija i kultura. Alija je na najbolji put potvrdio Ciceronovu tvrdanju da hrabar covjek nece pokleknuti pred nesrecama. A, dvije nesrece su ga zadesile u njegovom ovozemaljskom zivotu. Totalitarni komunisticki rezim i cetnicko-ustaska agresija na Bosnjake i BiH. I pored tih nesreca on se nije svetio ni komunistima ni agresorima.
Kao islamski mislilac Alija Izetbegovic je izrekao cinjenicu "Islam je najbolji ali mi muslimani nismo". Velika istina doista.
BOŠNJACI.net: Zamolio bih Vas da nas na kraju upoznate sa jednim projektom na kojem radite vec duze vrijeme. Rijec je o “Plavoj Knjizi”?
Emir RAMIÆ: Vise godina ja se bavim istrazivanjem multidimenzionalnog bh drustva i potrebitosti unutar bosnjackog dijaloga. Istrazivanje je zapoceto u BiH, Hrvatskoj, Sanadzaku, Crnoj Gori, Kosovu, nastavljeno u zemljama zapadne Evrope, posebno u Njemackoj i trenutno traje u SAD i Kanadi. Istrazivanje je pokazalo vise vrlo zanimljivih rezultata.
Izmedju ostalog na osnovu rezultata istrazivanja Bosnjaci matice i dijaspore zele:
1. Konacnu i potpunu provedbu Aneksa VII Dejtonskog sporazuma, i izmjenu Aneksa IV istog sporazuma u smislu promjene Ustava BiH u djelu koji se odnosi na podrzavljenje bh entiteta sto je otvorena prijetnja normalnom funkcionisanju drzave BiH;
2. Povrat stanova (mogucnost za nove rokove za podnošenje zahtjeva za povrat stanova zbog toga što mnogi bh. gradani u svijeti iz raznih objektivnih razloga nisu ucinili);
3. Zahtjev za izradu i uvodenje jednistvenog nastavnog plana i programa dopunskog obrazovanja za djecu u dijaspori, zajednicku aktivnost nadleznih organa u matici i organa i organizacija u dijaspori po pitanju akcije na priznavanju bosanskog jezika u svim zemljama gdje zive Bosnjaci i to sve u dvije faze. U prvoj fazi priznavanje bosanskog jezika kao internacionalnog jezika sto bi omogucilo otvaranje skola bosanskog jezika i druga faza, priznavanje bosanskog jezika kao «world heritage language» sto bi omogucilo otvaranje katedri bosanskih studija na nekim zapadnim univerzitetima;
4. Jednostranu nostrifikaciju diploma stecenih u inostranstvu za mlade strucnjake koji se vracaju u BiH;
5. Regulisanje pitanja izgubljenog radnog staza te s tim u vezi i pitanja koja se odnose na penzijsko - invalidsko osiguranje;
6. Pokretanje satelitskog programa;
7. Trajno regulisanje pitanje dvojnog drzavljanstva;
8. Ekonomsko uvezivanje matice i dijaspore, i doslijedno sprovodenje akcija « Buldozer « i »Kupujmo domace pomozimo sami sebi»;
9. Smanjenje cijena usluga svih vrsta u diplomatskim i konzularnim predstavnistima BiH;
10. Aktiviranje i inteziviranje humanitarne pomoci dijaspore prema matici. Formiranje krovnih humanitarnih organizacija po geografskim faktorima;
11. Formiranje drzavnog Ministarstva za dijasporu. Ukoliko ova inicijativa ne prodje Bosnjaci prema rezultatima ankete i istrazivanja traze formiranje Ministarstva za dijasporu u sjeni koga ce same njihove organizacije formirati i koji ce lobirati za stvaranje drzavnog ministarstva;
12.Obnovu rada matice iseljenika BiH u djelovima dijaspore gdje ima bosnjacke dijaspore;
13. Akcioni program dobrovoljnog povratka mladih i obrazovanih kadrova u domovinu uz prethodno obezbjedenje slicnih uvjeta kakvi im se nude u inozemstvu,
14. Liberaliaciju viznog rezima;
15. Zakonske olakšice za Bosnjake koji borave u dijaspori, a koji imaju namjeru da investiraju u domovini, na profitabilnoj osnovi.
Jedan od najvaznijih rezultata je neophodnost bosnjackog unutrasnjeg dijaloga koji treba produkovati kriticnu masu bosnjacke inteligencije, bisnismena i drugih zainteresovanih u obliku bosnjackog nacionalnog fronta koji ce predloziti nacionalni program Bosnjaka. Nacionalni program polazeci od datog polozaja Bosnjaka u odredjenim sredinama treba dati putokaze za kavlitetno ocuvanje osnovnih elemenata bosnjacke egzistencije: Islama, Bosnjastva, BIH, bosnjacke historije, kulture i tradicije, bosnaskog jezika. Istovremeno navedeni nacionalni program mora definisati potrebne oblike bosnjackog organizovanja za realizaciju osnovnih elementa bosnjacke egzistencije.
Pored bosnjackog nacionalnog programa, istrazivanje pokazuje potrebu za programom daljeg opstanka i perspektive jedinstvetne, demokratske i prosperitetne drzave BIH. Za taj program neophodna je kriticna masa bosanskih patriota iz sastava sva tri konstitutivna naroda , koji ce u obliku bosansko-hercegovackog fronta raditi na navedenom programu. Oba programa bi bila u funkciji spasa jedinstva razlicitosti u obliku ideje Bosne bosanskog duha unutar kojih je jedino moguca zasebna egzistencija svake bosanske konstante koja ce uvazavati, prihvatati, priznavati, postovati i tolerisati onu drugu.
Bosnjacki nacionalni program treba dati osnove nadideoloskog jedinstva Bosnjaka, koje nece iskljucivati pluralnost na svim nivoima, osim oko neupitnih stvari nacionalnog bitka {Islam, Bosnjastvo, Bosanstvo, Bosanski jezik, bosnjacka kultura, tradicija, historija}. Bosnjacke podjele sakate politicku snagu koja bi mogla biti djelatna ne samo na bosnjackom vec posebno na bosanskom planu. Bosnjacki nacionalni program bi mogao ujediniti Bosnjake matice i dijaspore, Sandzaka, Makedonije, Kosova. Prema sociolosko-politoloskom istrazivanju Bosnjaci se prema vlastitoj historiji odnose na dva nacina: prvi je onaj kada oni poznavanje historije ne smatraju vaznim , te se ne trude da saznaju o proslosti niti da danasnja zbivanja povezu sa dogadjajima iz vremena prije njega. Drugi odnos je onaj kada Bosnjaci drze historiju vaznom, zele da se detaljno upoznaju sa dogadjajima iz proslosti i povezu ih sa stanjem u kome se danas nalaze. Jedno od pitanja moga istrazivackog projekta je. Dali Bosnjaci znaju sta se zaista desavalo u njihovoj proslosti? Odgovor je negativan. Da li vecina Bosnjaka vjeruje da je vazno poznavati proslost. Odgovor je opet negativan. Ovakav odnos nosi sa sobom dvije negativne posljedice. Prva negativna posledica ravnodusnosti prema historiji i dogadjajima koji su se desili je lisavanje sebe ljekovite moci znanja historije. Danasnji problemi Bosnjaka slicni su problemima covjeka koji ima zdravo tijelo, velik imetak i uz to veoma je inteligentan. Medjutim njih muce problemi psihicke prirode, pate od kompleksa inferiornosti, zivot im je izgubio znacenje, depresivni su i potpuno ravnodusni prema svemu sto se desava u njighovok okolini. Bosnjaci ce biti izlijeceni onog trenutka kada postanu svijesni prezivljenih trauma. Kad povezu te prezivljene traume sa svojom sadasnjoscu, kada razumiju sta im se desilo . Druga negativna posledica ravnodusnosti prema historiji ogleda se u cinjenici da nas ta ravnodusnost ne oslobadja odgovornosti prema proslosti. Bosnjaku nije dopusteno da bude ravnodusan prema zlocinu i nepravdi bilo kada se ona desava.Onaj ko podrzava zlocin zasluzuje kaznu samog zlocinca, a onaj ko podrzava dobro zasluzuje nagradu samog dobrocinioca.
Izlaz iz naznacenih negativnih posljedica je u slijedecem : bosnjacki dijalog – kriticna bosnjacka masa – bosnjacki front – minimum bosnjackih zajednickih interesa – bosnjacki nacionalni program.
Bosnjastvo je starije od svake ideologije i od svake ideoloske utopije. Ono ce nadzivjeti sve antibosnjacke, antibosanske instrumentalizacije. Bosnjaci nemaju svoj nacionalni program, nemaju minimum zajednickih interesa koji ce ih okupiti.
Povodom ovoga odmah da kazem da nacionalni program podrazumjeva zapravo cilj, a onaj ko nema cilja postaje podlozan manipulacijama. Bosnjaci su narod koji nije bio spreman na zlocin, ponizenje i poraz. Oni su Odiseji koji su krenuli na put u ime vlastitog spasenja. Put njihovog vlastitog spasenja je put ocuvanja nacionalnog identiteta, kulturne i vjerske posebnosti, jezika, tradicije, histrorije i svijesti o bh drzavotvornosti i potrebi njenog jacanja kroz institucije drzave BIH. To podrazumjeva jedinstven bosnjacki cilj olicen u jacanju drzavne i demokratske svijesti o sebi i svojoj drzavi, sto drugim rjecima znaci nacionalni program. Nacionalni program kao akcija za bijeg iz ugrozenosti nacionalnog identiteta, akcija kao put spasenja drzave bosnjackog bica, njegovog jezika, kulture, tradicije i vjere.
Nacionalni program treba dati odgovor da li je bosnjacko nacionalno izjasnjavanje isto sto i bosnjacka islamska omedjenost. Bosnjaci su evropski narod od kojih se razlikuje samo po tome sto kao vjeru ima islam. Islamizacija Bosnjaka je vezana za osmanska osvajanja i Tursku, te kao posljedica toga Bosnjaci ne prihvataju cijepanje islamskih vjernika po sektama i redovima. Bosnjaci igraju znacajnu igru hoda izmedju Orijenta I zapadnoevropske civilizacije, pokusavajuci harmonizovati iste. Taj bosnjacki I bosanski hod je stalno iziskivao ljudske i materjalne zrtve, ali u svojoj konacnosti stalno je trijumfovao u smislu jacanja drzave BIH. U uslovima agresije I genocida na Bosnjake I BIH, kada je eksplodirala savjest modernog covjecanstva, a trjumfovalodivljastvo I ljudozderstvo satana, Bosnjaci se opredjeljuju za borbu u ime spasa bosnjackog nacionalnog postojanja, bosnjacke kulture, tradicije, historije o bosanskoj drzavi, bosanske teritorjalne kompaktnostiI bosanskog jezika, sve to bez osvete. Sve to sada treba materjalizovati u nacionalnom programu.
Osnovni ciljevi Bosnjackog nacionalnog programa - Plava knjiga su:
- trajno utemeljenje drzave BiH kao jedinstvene, demokratske, slobodne, prosperitetne drzave u kojoj ce bosnjacko bice slobodno i ravnopravno, a svi konstitutivni narodi biti jednako tretirani,
- produkcija minimalnih zajednickih ciljeva Bosnjaka iz: BIH, Sandzka, Crne Gore, Kosova, Hrvatske, i svih drugih zemalja gdje zive,
- zastita BIH od velikosrpskog i velikohrvatskog nacionalizma,
- integrisanje Bosnjaka matice i dijaspore na osnovama minimuma zajednickih interesa osnivanjem zajednickih bosnjackih istrazivacko-lobisitckih centra,
vracanje Bosnjaka prognanih sirom svijeta u maticu putem visokostimulativnih programa povratka. Bosnjaci mogu zastiti svoju zemlju samo ako su direktno na njoj.
- nesmetan razvoj pojedinca Bosnjaka sto je osnovni uslov napretka svake civilizovane zajednuice,
-onemogucavanje svake vjerske, etnicke, patriotske zloupotrebe naroda sa ciljem nametanja narodnog bescilja.
BOŠNJACI.net: Zelimo Vam puno usmjeha u radu KBSA i uopce.