Šta treba znati o rezoluciji o genocidu u Srebrenici?

Šta treba znati o rezoluciji o genocidu u Srebrenici?

Nije poznat datum kad ?e Generalna skupština Ujedinjenih nacija glasati o prijedlogu rezolucije da se 11. juli proglasi "Me?unarodnim danom sje?anja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici", ali se znaju procedure.
Rezolucijom se ukazuje na ?injenice utvr?ene presudama Me?unarodnog krivi?nog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Me?unarodnog suda pravde, kao i doma?ih sudova.

Za genocid nad najmanje 8.372 Bošnjaka i druge ratne zlo?ine u srebreni?koj regiji, više od 50 osoba je osu?eno na oko 700 godina zatvora.

Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osu?eni ratni predsjednik RS-a i glavni komandant Vojske RS-a Radovan Karadži? i Ratko Mladi?.

Ko je predložio rezoluciju, a ko ih u tome podržao?

Njema?ka i Ruanda su "sponzori" rezolucije o genocidu u Srebrenici, odnosno zemlje koje su zajedno inicirale i izradile tekst rezolucije.
Naknadno su 32 zemlje ?lanice UN-a postale "kosponzori", kao zemlje koje su preuzele zadatak da nacrt predstave pred sve 193 države ?lanice UN-a.
Od zemalja regije kosponzori su: Bosna i Hercegovina, Albanija, Bugarska, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija.

Od evropskih zemalja to su: Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Švedska, Turska i Velika Britanija.

Kosponzori su i Sjedinjene Ameri?ke Države, Kanada i Novi Zeland, te Bangladeš, ?ile, Jordan, Malezija i Vanuatu.
Prijedlog rezolucije o genocidu Srebrenici je podržala i Organizacija islamske saradnje (OIC) koju ?ini 57 zemalja.

Može li se zaustaviti donošenje rezolucije?

Pet stalnih ?lanica Vije?a sigurnosti Ujedinjenih nacija – Sjedinjene Ameri?ke Države, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija – mogu uložiti veto na prijedlog rezolucije, ali samo u tom tijelu.
Mogu?nost veta ne postoji u Generalnoj skupštini UN-a.
Glavni sponzor, što su u slu?aju prijedloga rezolucije o genocidu u Srebrenici Njema?ka i Ruanda, može povu?i nacrt rezolucije u bilo koje vrijeme.
Prema pravilima UN-a, povu?eni nacrt rezolucije može ponovno u bilo koje vrijeme predložiti neka druga država ?lanica UN-a.

Koliko je glasova potrebno za usvajanje rezolucije?

Odluke u Generalnoj skupštini UN-a mogu se donositi konsensuzom, odnosno da se o njima ne glasa, navodi se u pravilniku. Ako se jedna zemlja usprotivi, ide se na glasanje.
Tako se, naprimjer, 10. maja ove godine glasalo o rezoluciji o palestinskoj kandidaturi za ?lanstvo u UN-u.
Generalna skupština UN-a je 23. februara prošle godine usvojila novu rezoluciju kojom se traži povla?enje ruskih snaga iz Ukrajine.
Budu?i da se Rusija i Srbija protive donošenju rezolucije o genocidu u Srebrenici i tvrde da u tome nisu same, o njoj ?e se morati glasati.

Kao i u svakom parlamentu, glasa se dizanjem ruku ili elektronski, a izjašnjavanje može biti javno i tajno. Ako se na neki prijedlog unese amandman, glasa se prvo o amandmanu.

Ako rezolucija o Srebrenici ne bude na dnevnom redu kao "važno pitanje", bit ?e dovoljna prosta ve?ina ?lanica UN-a "koje su prisutne i glasaju".
Dvotre?inska ve?ina ?lanica UN-a "koje su prisutne na sjednici i glasaju" potrebna je kad se radi o "važnim pitanjima".
To su, pored ostalih, izbor deset nestalnih ?lanica Vije?a sigurnosti koje za razliku od pet stalnih nemaju pravo veta, izbor ?lanova pojedinih vije?a UN-a, glasanje o poveljama, primanju novih ?lanica, glasanje o suspenziji ?lanstva zemalja ili pitanja budžeta.

Pod "važnim pitanjem" za koje je potrebna dvotre?inska ve?ina smatra se i glasanje o "odluci u sferi mira i sigurnosti" kad je, tako?er, potrebna dvotre?inska ve?ina ?lanica koje su prisutne i glasaju.

U ovom trenutku nije poznato ho?e prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici biti tako ozna?en.

Jesu li rezolucije obavezuju?e za države ?lanice?

Glasanje 193-?lane Generalne skupštine smatra se globalnim istraživanjem kolika je potpora nekom pitanju.
Rezolucije u ovom UN-ovom tijelu nisu obavezuju?e i naj?eš?e se "pozivaju" zemlje ?lanice, Vije?e sigurnosti UN-a ili neko UN-ovo tijelo da postupaju onako kako je navedeno u rezoluciji. Naprimjer, prijedlogom rezolucije o genocidu u Srebrenici se, pored ostalog, zemlje ?lanice pozivaju da genocid u Srebrenici unesu u udžbenike.
S druge strane, rezolucije Vije?a sigurnosti UN-a su obavezuju?e, a pet stalnih ?lanica – SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija – imaju pravo veta.
Rusija je 8. jula 2015. sprije?ila donošenje rezolucije u Srebrenici u Vije?u sigurnosti.

Koje zemlje su usvojile izjavu o genocidu u Srebrenici?

Evropski parlament je prvu rezoluciju o genocidu u Srebrenici donio u 15. januara 2009. godine i pozvao druge zemlje da u?ine isto. Novu Rezoluciju o sje?anju na genocid Srebrenici Evropski parlament usvojio je 9. jula 2015. godine, dan nakon što je Rusija blokirala donošenje sli?ne rezolucije u Vije?u sigurnosti UN-a.
Sjeverna Makedonija usvojila je rezoluciju o Srebrenici 6. februara 2010. godine.

Narodna skupština Srbije usvojila je 30. marta 2010. godine Deklaraciju o osudi zlo?ina u Srebrenici u kojoj se ne spominje izri?ito termin "genocid", ve? se "osu?uje zlo?in utvr?en presudom Me?unarodnog suda pravde".

Skupština Crne Gore je 17. juna 2021. usvojila rezoluciju o genocidu u Srebrenici kojom se zabranjuje javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida, te se njome proglašava 11. jula Danom sje?anja na žrtve Srebrenice. Podgorica je najavila i podršku rezoluciji u Generalnoj skupštini UN-a.
Skupština Kosova je 7. jula 2021. godine usvojila Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici.

Albanski parlament usvojio je Rezoluciju o Srebrenici 7. jula 2022. godine
Parlament Bosne i Hercegovine nije usvojio rezoluciju o Srebrenici zbog protivljenja politi?kih predstavnika iz entiteta Republika Srpska. Oni su ranije govorili da su spremni podržati samo rezoluciju koja bi obuhvatila sve po?injene zlo?ine nad svim narodima.
Parlament entiteta Federacija BiH usvojio je 18. jula 2012. godine Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, a Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 18. aprila izvještaj kojim se negira genocid u Srebrenici, nakon što je u Banjoj Luci održan miting protiv nacrta rezolucije.

Rezoluciju o genocidu u Srebrenici usvojili su, pored ostalih, parlament Australije 2012. godine, te Kanade i SAD-a 2015. godine.
Turski parlament odbio je 12. jula 2023. zakon koji je predložila opozicija kojim bi 11. jul bio proglašen danom sje?anja na genocid u Srebrenici.

Dva dana ranije turska skupština objavila je zajedni?ku deklaraciju koju su potpisali predsjednici svih stranaka u kojoj se osu?uje genocid u Srebrenici.