Pokolj u Šahovi?ima je zlo?in s elementima genocida.
Pokolj u Šahovi?ima je zlo?in s elementima genocida.
Danas je istina o stravi?nom stradanju šahovi?kih muslimana Bošnjaka 9. i 10. novembra 1924. godine jasna i dokumentirano dokazana.
Podsjetimo se da je tada grupa uglednijih Bošnjaka privedena i onda mu?ki ubijena. Nakon toga, izveden je totalni napad na sva mjesta u Vraneškoj dolini u kojima su živjeli Bošnjaci. Paljene su ku?e, ubijano staro i mlado, žene i djeca. Oni koji su se spasili, raseljeni su u ostale dijelove Sandžaka, zatim u Bosnu i Hercegovinu i u Tursku. Zemlja im je rasprodata ili oduzeta. Niko od njih se nikad više nije mogao vratiti da živi na svojoj rodnoj grudi i u svom zavi?aju. Sve okolnosti u kojima je zlo?in izvršen, i one koje su mu prethodile, bile su pomno isplanirane od strane tadašnjeg državnog režima. Pokolj u Šahovi?ima je nesumnjivo zlo?in s elementima genocida. Ovaj pogrom je utoliko teži što se nije desio u vihoru rata, ve? se radilo o o?itoj genocidnoj namjeri naredbodavaca i izvršilaca: da se ve?a grupa Bošnjaka trajno ukloni s teritorije na kojoj živi. Zlo?ini genocidnog i urbicidnog karaktera nad Bošnjacima Sandžaka i Bosne su se dešavali još od srpskih ustanaka protiv osmanske vlasti, preko Balkanskih ratova, Drugog svjetskog rata, pa sve do kraja prošlog stolje?a.
Nasljednici preživjelih našli su uto?ište u Bosni, a onda ponovo doživjeli sudbinu svojih predaka tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Da smo na vrijeme uzeli pouku iz zla koje je po?injeno u Šahovi?ima, možda se ono ne bi ponovilo u Srebrenici, Prijedoru i brojnim drugim mjestima. Genocid nad Bošnjacima u zašti?enoj zoni UN-a Srebrenica simbol je masovnog zlo?ina nad našim narodom u Agresiji na Bosnu i Hercegovinu, a masovni zlo?in u Šahovi?ima kod Bijelog Polja je simbol stradanja u Kraljevini Jugoslaviji.
