Naučna istraživanja

Zašto je sporan 9. januar?

Zašto je sporan 9. januar?

Šta je sve prethodilo 9. januaru

9. januara 1992. proglašena je "Republika srpskog naroda Bosne i Hercegovine"

Tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH donijela je Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, kao nezavisne cjeline unutar BiH, a s ciljem da je pripoji Jugoslaviji.

Prvo rukovodstvo ?inili su Radovan Karadži?, Biljana Plavši? i Mom?ilo Krajišnik, u Haškom tribunalu kasnije osu?eni za ratne zlo?ine.

8. oktobra 1992. Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine poništava Deklaraciju

Ustavni sud Republike BiH poništava Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH, kao i Ustav Srpske Republike BiH donesen 28. februara 1992.

Poništene su i kasnije primjene tog ustava.

17. januara 2013. Bakir Izetbegovi? podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti

?lan Predsjedništva BiH u to vrijeme Bakir Izetbegovi?, podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima RS-a.

U apelaciji se navodi da "svako odre?ivanje praznika entiteta koji simbolizira samo jedan ili samo dva od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini predstavlja mjere koje vode razlikovanju, isklju?enju, ograni?avanju ili davanju prvenstva, zasnovano na nacionalnom ili etni?kom porijeklu."

23. oktobra 2013. Venecijanska komisija osporila Dan RS-a

Venecijanska komisija je ozna?ila Dan RS-a kao diskriminatoran, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja.

Kako se navodi, "utemeljen je na historijskim doga?ajima koji su zna?ajni i važni za samo jedan narod u RS-u, odnosno za srpski narod".

26. novembra 2015. Ustavni sud BiH prvi put proglasio Dan RS-a neustavnim

"Sud je ocijenio da taj datum nije prihvatljiv za sve gra?ane RS-a, odnosno da ga svi gra?ani ne doživljavaju kao Dan Republike", rekla je tadašnja sutkinja Ustavnog Suda BiH Suada Paravli?.

Iz suda su naveli i da Narodna skupština RS-a u roku šest mjeseci treba usaglasiti navedeni ?lan Zakona o praznicima RS-a s Ustavom BiH.

Narodna Skupština RS-a je kao odgovor izglasala Deklaraciju kojom odbijaju da ukinu 9. januar kao državni praznik RS-a, kakva god bila odluka Ustavnog suda.

25. septembra 2016. održan referendum o Danu RS-a

Rukovodstvo RS-a je odbacilo odluku državnog Ustavnog suda, a zastupnici Narodne skupštine RS-a usvojili su odluku o raspisivanju referenduma o Danu RS-a u kojoj se navodi da ?e referendum biti održan 25. septembra i da se raspisuje na cjelokupnoj teritoriji tog bosanskohercegova?kog entiteta.

Predstavnici bošnja?kog naroda u NSRS-u zatražili su od Ureda visokog predstavnika da zaštiti Dejtonski mirovni sporazum.

Za održavanje referenduma vlasti RS-a potrošile su više od 700 hiljada eura. Vije?e za implementaciju mira u BiH u augustu iste godine je pozvalo vlasti RS-a da ne održe najavljeni referendum.

26. oktobra 2016. NSRS usvojio Zakon o Danu RS-a

Nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine ukinuo ?lan Zakona o praznicima RS-a, Narodna skupština donosi Zakon o Danu RS-a, izdvojivši ga iz Zakona o praznicima.

Zakon predvi?a da se Dan RS-a obilježava kao sekularni praznik, tako?er 9. januara.

1. decembra 2016. Ustavni sud BiH poništava rezultate referenduma u RS-u

"Odluka RS-a nije u saglasnosti sa Ustavom BiH zato što je njom utvr?eno referendumsko pitanje o kojem ve? postoji kona?na i obavezuju?a odluka Ustavnog suda, koju su dužni da poštuju svi organi i institucije javne vlasti."

29. marta 2019. Ustavni sud BiH osporio Zakon o Danu RS-a

Zahtjev za ocjenu ustavnosti Dana RS-a podnijelo je devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vije?u naroda RS.

Ustavni sud BiH je odlu?io da 9. januar ne može biti obilježavan kao Dan RS-a.

Uz sve navedeno niko nije odgovarao za nepoštivanje zakona, "gaženje" prava, Ustava države, ali i zbog ja?anja secesionisti?kih ciljeva.

Treba podsjetiti da su prošle godine, kada je u Isto?nom Sarajevu obilježen Dan RS-a podnesene krivi?ne prijave za nepoštivanje Odluka Ustavnog suda BiH za narušavanje i podrivanje ustavnopravnog poretka BiH, te protuzakonito organizovanje provokativne militaristi?ke parade i promoviranje retorike podjela i mržnje od strane vlasti manjeg entiteta RS-a od strane bora?kih udruženja i udruženja civilnog društva. Krivi?ne prijava sa tekstom predate su sa potpisima u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Prijave su predate i tadašnjem premijeru Kantona Sarajevo Edinu Forti i visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

Niko po ovim prijavama nije djelovao, pa ni visoki predstavnik, od koga se to o?ekivalo. Osim toga, visoki predstavnik u BiH potvrdio je i sam da je proslava ovog neustavnog dana fakti?ki krivi?no djelo, te je pozvao pravosudne institucije da djeluju.

Loptica odgovornosti je preba?ena, ali bez rezultata. Kao i tada, ništa od poteza Tužilaštva BiH!

Vijesti: