Naučna istraživanja
Pregled presuda za genocid i druge zlo?ine u Srebrenici
? Pregled presuda za genocid i druge zlo?ine u Srebrenici
Više od 700 godina zatvora presu?eno je za genocid i druge zlo?ine u Srebrenici na me?unarodnim sudovima te sudovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbije, a osu?eno je 47 osoba, jer su bili nalogodavci i izvršitelji po?injenih zlo?ina.
Sudovi su izrekli pet kazni doživotnog zatvora uklju?uju?i onu Ratku Mladi?u koja još nije pravomo?na.
Najve?i broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudivši ukupno 25 osoba, u Haagu je osu?eno 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je pravosu?e Srbije osudilo pet osoba za zlo?ine u Srebrenici, a u Hrvatskoj osu?ena su dvojica bivših pripadnika Škorpiona.
Doživotne kazne zatvora:
Radovan Karadži? (Petnjica 1945.)
Mehanizam za me?unarodne kaznene sudove u martu je izrekao pravomo?nu presudu Radovanu Karadži?u, bivšem predsjedniku Republike Srpske, za genocid i druge zlo?ine po?injene u BiH izme?u 1992. i 1995. godine. Za njih je u prvostepenom postupku pred Me?unarodnim krivi?nim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osu?en na 40 godina zatvora.
Karadži? se do 1997. godine nalazio na Palama, ali se povukao iz politi?kog života. Tokom 1998. i 1999. misteriozno nestaje i sve potrage za njim su bezuspješne.
Tek nakon desetak godina bijega i skrivanja, uhapšen je u Beogradu 2008. Nedugo potom je objavljeno kako je od 1998. živio u Srbiji pod pseudonimom Dragan Dabi?, koriste?i identitet ?ovjeka koji je preminuo u Sarajevu 1993. godine. Pod tim imenom se po?eo baviti prakticiranjem psihijatrije i alternativne medicine, te je ?ak u?estvovao na javnim tribinama i predavanjima kao iscjeljitelj.
Ljubiša Beara (Sarajevo 1939. – Berlin 2017.)
Za vrijeme napada Vojske Republike Srpske na srebreni?ku enklavu, ubijanja i pogubljenja koja su uslijedila, Beara je imao ?in pukovnika i bio na?elnik za bezbjednost Glavnog štaba VRS.
Od 13. do 16. jula 1995. godine bio je prisutan na podru?jima Bratunca i Zvornika. Bio je odgovoran i za zarobljene muslimane iz Srebrenice 1995. godine.
Optužen je na osnovu individualne krivi?ne odgovornosti po jednoj ta?ki za genocid, po ?etiri ta?ke za zlo?ine protiv ?ovje?nosti i po jednoj ta?ki za kršenje zakona i obi?aja ratovanja. Osu?en je 2010. na kaznu doživotnog zatvora.
Zdravko Tolimir (Glamo? 1948. – Hag 2016.)
Bivši vojni komandant i pomo?nik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Haški tribunal podignuo je 2005. optužnicu protiv njega. Optužen je u sedam ta?aka za genocid, udruživanje radi po?injenja genocida, istrebljenje, ubistva, progon, deportacije i prisilno premještanje bošnja?kog stanovništva Srebrenice.
Tribunal je Tolimira proglasio krivim po šest od sedam ta?aka optužnice te osudio na kaznu doživotnog zatvora. Pravomo?na presuda 2015. potvrdila je ovu kaznu, iako je odbacila prvostepenu presudu da se genocid dogodio i u Žepi.
Vujadin Popovi? (Popovi?i 1957.)
Popovi? je bio potpukovnik i na?elnik sigurnosti Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske.
Haški tribunal podigao je 2002. optužnicu protiv njega za ulogu u genocidu u Srebrenici. Osam godina kasnije, sud je donio presudu da je Popovi? 12. jula 1995. u Poto?arima bio uklju?en u organizaciju ubistava muškaraca i dje?aka.
Prema presudi, sudjelovao je u udruženom zlo?ina?kom poduhvatu ubijanja bošnja?kih muškaraca Srebrenice te da je djelovao sa namjerom progona. Proglašen je krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon te osu?en na doživotnu kaznu u zatvoru.
Vujadin Popovi? (Popovi?i 1957.)
Popovi? je bio potpukovnik i na?elnik sigurnosti Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske.
Haški tribunal podigao je 2002. optužnicu protiv njega za ulogu u genocidu u Srebrenici. Osam godina kasnije, sud je donio presudu da je Popovi? 12. jula 1995. u Poto?arima bio uklju?en u organizaciju ubistava muškaraca i dje?aka.
Prema presudi, sudjelovao je u udruženom zlo?ina?kom poduhvatu ubijanja bošnja?kih muškaraca Srebrenice te da je djelovao sa namjerom progona. Proglašen je krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon te osu?en na doživotnu kaznu u zatvoru.
Presudom je proglašen krivim i za progon Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Sudsko vije?e izreklo je doživotnu kaznu zatvora. Mladi? je proglašen krivim po deset ta?aka optužnice, a oslobo?en po jednoj ta?ki, koja se odnosi na genocid u šest bh. op?ina.
Dugogodišnje kazne zatvora
Radislav Krsti? (Vlasenica 1948.) – 35 godina zatvora
Krsti? je bivši general Vojske Republike Srpske, optužen zbog uloge u genocidu u Srebrenici. Haški tribunal je 2001. donio presudu prema kojoj je Krsti? 12. jula u?estvovao na sjednici koju je vodio Ratko Mladi? na kojoj se odlu?ivalo o sudbini Bošnjaka u Srebrenici.
Mladi? je 13. jula Krsti?a proglasio komandantom Drinskog korpusa. Presu?eno je da je kao komandant morao da zna za plan za masakr kao i za u?estvovanje korpusa u masovnim ubistvima, pa ipak nije nikoga kaznio za te zlo?ine. Istovremeno, pripremao je ofanzivu na Žepu.
Sudija je u presudi izjavio da je Krsti? kriv za “ubistvo hiljada bosanskih muslimana izme?u 10. i 19. jula 1995.” Proglašen je krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon te osu?en na 46 godina zatvora.
Bila je to prva Haška presuda za genocid za rat u BiH i dotad najve?a zatvorska kazna dodijeljena optuženom. Krsti? je bio prvi Evropljanin osu?en za genocid na nekom me?unarodnom sudu nakon Nirnberškog procesa. Nakon uložene žalbe, kazna mu je smanjena na 35 godina a presuda je preimenovana u “u?estvovanje i pomaganje u genocidu”.
Drago Nikoli? (Brana Ba?i?i 1957. – Gornja Kovilja?a 2015.) – 35 godina zatvora
Bio je pukovnik i na?elnik sigurnosti Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, ratni na?elnik sigurnosti Zvorni?ke brigade VRS, koji je, pravosnažno, osu?en na 35 godina zatvora za “pomaganje i podržavanje genocida”.
Me?unarodni krivi?ni sud za bivšu Jugoslaviju proglasio ga je krivim za ubistva dje?aka i muškaraca u Srebrenici te za zlo?ine po?injene u Žepi.
Momir Nikoli? (Bratunac 1955.) – 20 godina
Nikoli? je bio na?elnik za bezbijednost Bratuna?ke brigade Vojske Republike Srpske. Haški tribunal mu je 2. decembra 2003. godine izrekao kaznu od 27 godina zatvora, ali ta kazna je smanjena 8. marta 2006. na 20 godina.
Bio je klju?ni svjedok optužbe u procesima protiv optuženih za ratne zlo?ine u Srebrenici – Radovana Karadži?a, Ratka Mladi?a, oficira Vojske Republike Srpske, predvo?enih Vujadinom Popovi?em i Ljubišom Bearom.
Uhapšen je 1. aprila 2002.godine i preba?en je u Hag. Nikoli? je 2007.godine preba?en na izdržavanje kazne u Finsku.
Radivoje Mileti? (Štovi?, 1947.) – 18 godina
Mileti? je u januaru 2015. godine proglašen krivim za zlo?ine protiv ?ovje?nosti po?injene u julu 1995. na podru?ju Srebrenice i Žepe.
U presudi se navodi da je Mileti? imao “zna?ajnu koordinacijsku ulogu” u progonu Bošnjaka iz Srebrenice i Žepe i da je mogao znati da ?e unutar operacije progona biti po?injena brojna ubistva.
Mileti? se Tribunalu predao 2005. godine, a su?enje mu je po?elo godinu dana kasnije.
Dragan Obrenovi? (Rogatica 1963.) – 17 godina
Bivši oficir Vojske Republike Srpske, koji je pred Haškim tribunalom (ICTY) osu?en 2003. godine na 17 godina zatvora zbog zlo?ina po?injenih nad bošnja?kim muškarcima i dje?acima u Srebrenici 1995. godine, oslobo?en je prije isteka kazne, zbog “izuzetne saradnje” s Tužilaštvom ICTY-a.
Optužnica podignuta u martu 2001. godine ga je teretila za zlo?ine protiv ?ovje?nosti po tri ta?ke – istrebljenje, ubistvo i progon srebreni?kih Bošnjaka u julu 1995. godine, kada su snage vojske i policije RS-a ušle u Srebrenicu, tadašnju „zašti?enu zonu“ Ujedinjenih naroda.
Obrenovi? je uhapšen u aprilu 2001, krivicu je priznao u maju 2003, a u decembru iste godine je osu?en i sljede?e godine preba?en u Norvešku na izdržavanje kazne.
Dražen Erdemovi? (Tuzla 1971.) – pet godina zatvora
Bio je prvi koji je ICTY-u priznao krivicu zbog direktnog u?estvovanja u ubistvima zarobljenih muškaraca i dje?aka iz Srebrenice te je 1996. godine osu?en na pet godina zatvora.
Erdemovi? je prema vlastitom priznanju u julu 1992, sa sedmoricom drugih pripadnika Desetog diverzantskog odreda VRS-a, na Ekonomiji Branjevo kod Zvornika, sudjelovao u streljanju izme?u 1.000 i 1.200 bošnja?kih zarobljenika koji su dovedeni u dvadesetak autobusa iz Srebrenice.
Bio je jedan od klju?nih svjedoka koji su doprinijeli osudi Mladi?a pred Haškim tribunalom.
Erdemovi? je uhapšen 1996. u Srbiji nakon što je ameri?koj novinarki ABC-ja otkrio svoju ulogu u zlo?inu.
Presude u Bosni i Hercegovini
Sud BiH osudio je 24 osobe za genocid i zlo?ine u Srebrenici. Najviše kazne su dobili:
Franc Kos – 35 godina; Stanko Koji? – 32; Zoran Goronja – 30; Vlastimir Golijanin – 15
Sud BiH je osudio ?etiri pripadnika 10. diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Franca Kosa, Stanka Koji?a, Vlastimira Golijana i Zorana Goronju na dugotrajni zatvor zbog zlo?ina protiv ?ovje?nosti.
Oni su osu?eni za u?eš?e u napadu na Srebrenicu, a njihov zadatak bio je strijeljanje i istrebljenje zarobljenih Bošnjaka iz Srebrenice. Oni su pogubili oko 800 zarobljenih muškaraca Bošnjaka iz enklave Srebrenica, starosne dobi od 18 do 60 godina, od kojih su neki imali poveze na o?ima i rukama, nakon ?ega su Franc Kos i Stanko Koji?, zajedno sa još jednim pripadnikom 10. diverzantskog odreda, usmr?ivali strijeljane pucaju?i im u glavu kako bi se uvjerili da niko nije preživio. Uprkos tome strijeljanje su preživjela dva muškarca, navedeno je u presudi.
Milorad Trbi? (Ponijevo 1958.) – 30 godina
Trbi? je bio na?elnik za sigurnost Zvorni?ke brigade Vojske Republike Srpske. Osu?en je na 30 godina a kazna mu je zatim smanjena na 20 godina zatvora.
Haški sud ga je 2005. optužio za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici. U optužnici stoji da je Trbi? odgovoran za pogubljenje oko 1.000 Bošnjaka u Orahovcu kod Srebrenice u jednom danu, 13. jula 1995. godine, te mnoge druge zlo?ine. Dobrovoljno se predao u aprilu 2005, a dvije godine nakon toga odlu?eno je da bude predat Sudu BiH.
Presude u Srbiji
Srbija je donijela dvije presude za zlo?ine u Srebrenici. Jedna je donesena nakon što je s bivšim pripadnikom 10. diverzantskog odreda Brankom Gojkovi?em zaklju?en sporazum o priznavanju krivice kojim je osu?en na zatvorsku kaznu u trajanju deset godina.
Drugom presudom su ?etvorica nekadašnjih pripadnika paravojne jedinice “Škorpioni” – Slobodan Medi?, Branislav Medi?, Pero Petraševi? i Aleksandar Medi? – osu?eni na ukupno 53 godine zatvora za ubistva Srebreni?ana po?injena oko Trnova.
Presude u Hrvatskoj
U Hrvatskoj su na po 15 godina zatvora osu?ena dvojica pripadnika “Škorpiona” Milorad Momi? i Slobodan Davidovi? koji su u?estvovali u ubijanju zarobljenih srebreni?kih Bošnjaka u mjestu Trnovo kod Sarajeva a taj zlo?in dokumentiran je i snimkom koja je prvi puta prikazan tokom su?enja Slobodanu Miloševi?u u Hagu.
Vijesti: